Podgorica, (MINA) – Srednjoročni program rada Vlade (SPRV) solidan je planski dokument koji je uspješno obuhvatio značajnije segmente rada, ali izvještavanje o kvalitetu realizacije je na niskom nivou i ne daje realnu sliku njegovog sprovođenja, smatraju u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).
CDT je, kroz projekat “Reforma javne uprave – strateško upravljanje promjenama” koji je finansijski podržala Evropska unija, analizirao kako se sprovodi reforma javne uprave kroz razvoj i koordinacija javnih politika i strateško upravljanje procesom reforme.
Koordinatorka istraživačkog centra u CDT-u Milena Gvozdenović objasnila je da je u okviru praćenja koordinacije javnih politika u fokusu pažnje bio kvalitet SPRV i kvalitet izvještaja o njegovom sprovođenju.
Ona je kazala da je SPRV uspješno obuhvatio značajnije segmente rada Vlade i njenih resora i da taj document, najčešće, ravnopravno tretira ključne prioritete trogodišnjeg razvoja u okviru vladinih resora.
“On može dobiti solidnu ocjenu, ako imamo u vidu da je pripreman bez pisane metodologije i da se pripremao po prvi put, u procesu koji je uključivao veliki broj ljudi, od kojih većina sa veoma malo iskustva u ovome poslu”, navela je Gvozdenović.
Međutim, kako je dodala, utisak istraživačkog tima CDT-a je da je vizija trogodišnjeg razvoja postavljena bolje u resorima, odnosno oblastima u kojima je Vlada, u prethodnom periodu, ostvarila bolje rezultate.
Iako je to razumljiv pristup, prema riječima Gvozdenović, on je protiv ključne svrhe planiranja.
“Planira se da bi se popravilo stanje pa se moraju najbolje pripremiti, planirati i analizirati one oblasti u kojima stvari ne funkcionišu kako treba”, istakla je ona.
Gvozdenović je rekla da, u djelovima SPRV, ministarstva nemaju dovoljno vizije, ideja ili menadžerske hrabrosti da jasno postave cilj pojedinih resora pa taj nedostatak često pokušavaju nadomjestiti pričom o prošlosti, što je, kako navodi, tipičan indikator lošeg planiranja.
Prema njenim riječima, kvalitet SPRV je značajno podbacio u pripremi evaluacije i monitoringa urađenog, koji se pominju uzgred, u samo jednoj rečenici.
“Ovako loša priprema monitoringa i evaluacije odrazila se i na kvalitet njihovog sprovođenja o čemu svjedoči nizak kvalitet izvještaja o realizaciji. Uspjeh neke vladine politike mjeri se efektima na život građana a ne tehničkim nabrajanjem uspjeha”, rekla je Gvozdenović.
Kvalitetna evaluacija, kako je istakla, treba da kaže šta je urađeno i dobro, a šta ne.
Gvozdenović je kazala da tog drugog segmenta nema u zvaničnim izvještajima i da Vlada mora da preduzme konkretne i brze mjere kako bi se sanirali i popravili uočeni nedostaci planiranja, a naročito izvještavanja.
“Mora metodološki zaokružiti sistem planiranja i izvještavanja i striktno se držati tih pravila. Mora promovisati ciljeve svojih politika koji su definisani SPRV i objektivno i transparentno izvještavati o ishodima tih politika i njihovim efektima na život građana”, ocijenila je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, menadžment koji nema dobre izvještaje, pravovremene i tačne informacije i procjene ne može donositi ni kvalitetne odluke
“To se, u ovom slučaju, može veoma negativno odraziti i na rad Vlade ali i na kvalitet života građana Crne Gore. Zato je potrebna hitna akcija u pravcu korekcije primijećenih nedostataka”, zaključila je Gvozdenović.
