Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori postoje zakoni koji treba da kazne i suzbiju neravnopravnost i diskriminaciju, ali izostaje pravda za koju je potrebna volja društva, poručeno je na Osmomartovskom maršu koji je danas održan u Podgorici.
Marš, pod sloganom Vrijeme je za pravdu, organizovao je Centar za ženska prava (CŽP).
Umjetnica i koordinatorka Programa za kulturu CŽP Tanja Markuš rekla je da danas odjekuju glasovi koji su se kroz istoriju suprotstavili nepravdama, ali i oni koje je nepravda utišala.
„Zimritin glas, Šejlin glas, Edisin, Brankin, Ivanin, glasovi 15 žena koje smo izgubili u samo proteklih pet godinama“, istakla je Markuš.
Ona je kazala da se žene generacijama bore za zakone koji će da kazne i suzbiju neravnopravnost i diskriminaciju, a prije svega da zaštite osnovno pravo na život.
„Danas te zakone imamo, ali izostaje pravda. Pravda koja treba da se rodi iz savjesti, inteligencije i volje našeg društva i bude odraz naše slobode“, kazala je Markuš.
Ona je navela da se pita da li su velike riječi izgubile smisao i da li je to utopija koja živi samo u umjetnosti.
Kako je rekla, danas treba da podijele vrijednosti za koje se bore, sa svim ljudima koji vjeruju da crnogorsko društvo ima snagu da se odupre mraku.
Izvršna direktorica Udruženja mladih da hendikepom Marina Vujačić rekla je da se ne smije zaboraviti da su neke žene suočene sa dodatnim izazovima.
„Neke od nas nijesu doživljene kao žene i na kraju im društvo često zabranjuje da o tome misle i doživljavaju sebe na takav način“, kazala je Vujačić.
Kako je rekla, te žene se često suočavaju sa predrasudama koje ih guraju na još dublju marginu.
„Oduzimajući im pravo da budu viđene kao vrijedne, samostalne i svestrane. Naša borba ne smije zanemariti žene sa invaliditetom, koje su često ignorisane u ženskom pokretu, ali i u pokretu za prava osoba sa invaliditetom“, istakla je Vujačić.
Ona je poručila da žene sa invalididtetom imaju pravo na izbor i samoodređenje.
„Uključujući pravo na partnerske odnose i majčinstvo, iako nam se često spočitava da ne možemo biti partnerke, ni majke“, naglasila je Vujačić.
Ona je poručila da nijedna od žena sa invaliditetom ne smije biti isključenja iz borbe za pravdu i jednakost.
„Vi ste, ne samo dio naše borbe, već i njen neophodan temelj“, rekla je Vujačić.
Ona je istakla da im nasilje i predrasude ne smiju oduzeti snagu i dostojanstvo.
„Danas i ubuduće budimo saveznica jedna drugoj, podržimo jedna drugu da prepoznamo i prijavimo svaki vid nasilja“, poručila je Vujačić.
Aktivistkinja Sara Jovanović rekla je da pravda svima mora biti potreba i svima dostupna.
„Pravda je glas, naš glas. A naš glas je glas svih onih žena koje danas nijesu sa nama, a kojima mnogo dugujemo. Pravda je naš glas, a on se mora čuti. Vrijeme je za pravdu“, poručila je Jovanović.
Aktivistkinja za prava kvir žena iz Asocijacije Spektra, Marija Jovanović, kazala je da se za pravdu vrijedi boriti i da to nije utopijski ideal.
“Željela sam to da kažem, ali pomislila sam na prećutna silovanja, na Zimritu Nerdu, na Šejlu Bakiju, na Mašu Amini i policiju za moralnost, na glad, na siromaštvo, na Ukrajinu, Palestinu, genocide, pomislila sam gdje ja tačno živim i za šta se borim. Ono što je nama pravda, njima više ništa ne znači i zamalo sam odustala”, rekla je Jovanović.
Ona je istakla da vjeruje da svi mogu da pronađu snagu i hrabrost da nastave da se bore.
“Zajedno, ako jedni druge inspirešemo i uzdižemo, ako solidarno stojimo zajedno, ako svi uradimo nešto, onda će jednog dana da bude dovoljno”, poručila je Jovanović.
Studentkinja Alma Novalić rekla je da bi pravda trebalo da podrazumijeva tretman sa poštovanjem.
„Ima li smisla pričati o pravdi, ako imamo ovakvo postupanje institucija. Priču o pravdi konstantno prati priča o nepravdi“, kazala je Novalić.
Ona je ocijenila da pravde nema bez suočavanja sa odgovornošću.
„Zato smo danas tu, da poručimo da je došlo vrijeme za pravdu“, rekla je Novalić.
Koordinatorka Programa javnog zastupanja CŽP Anita Stijepčević kazala je da vrijeme za pravdu znači da je vrijeme za društvo koje ne diskriminiše, ne marginalizuje i ne minimalizuje.
Ona je kazala da se ove godine navršava 50 godina od Ustava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je garantovao pravo svakog čovjeka da odlučuje slobodno o rađanju svoje djece.
„Marširajuće žene širom bivše Jugoslavije danas ustaju i u to ime. Žene iz Crne Gore stoje solidarno sa ženama iz Makedonije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije i poručujemo – živjela ženska solidarnost i ženska revolucija“, zaključila je Stijepčević.
Nakon okupljanja na Trgu nezavisnosti, učesnici Osmomartovskog marš su prošetali ulicom Slobode, bulevarom Svetog Petra Cetinjskog do mosta Blaža Jovanovića, a zatim ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
