Brisel, (MINA) – Zakon o slobodi vjeroispovijesti iskorišćen je kao okidač za brutalno obračunavanje sa Crnom Gorom, ocijenio je ministar odbrane, Predrag Bošković, nakon sastanka Sjevernoatlantskog savjeta u Briselu.
Upitan da li je Crna Gora sposobna da se u ovom trenutku izbori sa izazovima i prijetnjama, Bošković je odgovorio da je, iako mala zemlja sa ograničenim resursima, Crna Gora pokazala da može da se kvalitetno suprotstavi svim izazovima.
Bošković je kazao crnogorskim novinarima da je u septembru najavio da će u susret izborima ta kampanja početi da se intenzivira.
On je rekao da je uzet Zakon o slobodi vjeroispovijesti kao okidač za brutalno obračunavanje sa Crnom Gorom.
„Vidjeli smo da se u poslednje vrijeme sve više pokazuje da ti protesti imaju najmanje veze sa Zakonom, već prije svega sa političkim željama određenih političkih subjekata u Crnoj Gori i van nje da se obračunaju sa državom i legitimno izabranom vlašću“, rekao je Bošković.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je naučila određene lekcije i na osnovu njih, znaće da se izbori sa svim izazovima.
„Da Crna Gora opet bude primjer suživota i svih nacija i svih vjera i to je osnovna i ključna definicija Crne Gore da bude jednako mjesto za življenje za sve njene građane“, rekao je Bošković.
Na pitanje da li je sa NATO zvaničnicima razgovarao o novom angažovanju kontra-hibridnog tima Alijanse uoči izbora, Bošković je odgovorio da je već sada Crna Gora, zahvaljujući podršci saveznika, spremna da se sama odupre takvim izazovima.
„Što se tiče samog odgovora na maliciozne prijetnje koje dolaze sa određenih strana, mi smo odavno u komunikaciji sa našim partnerima“, kazao je Bošković.
On je dodao da su razgovarali o raznim dešavanjima od 2014. godine, od kada je Crna Gora postala izložena uticajima trećih strana.
„Koji se pogotovo intenzivirao pred izbore 2016. a zatim nakon izbora, pa do učlanjenja u NATO i naravno poslednjih nekoliko mjeseci kako se približavaju izbori“, rekao je Bošković.
On je kazao da zbog ograničenih materijalnih, finansijskih i ljudskih resursa, država nije mogla sama da se izbori sa takvim izazovima.
„Zato smo tražili pomoć i ekspertizu od naših partnera kada je u pitanju sajber odbrana. Imali smo odličnu saradnju sa SAD i već dvije godine koristimo njihove resurse i znanje da odgovorimo na te prijetnje. Mislim da je danas Crna Gora i sama sposobna da se odupre sajber izazovima“, poručio je Bošković.
On je rekao da se, kada je u pitanju hibridni uticaj na Crnu Goru gdje se u poslednje vrijeme manifestuje poplava lažnih informacija, država prošle godine dogovorila saradnju sa Alijansom.
Bošković je kazao da je formiran NATO kontra-hibridni tim iz raznih država, i da je njihova prva posjeta bila Crnoj Gori.
„Ono što smo tada razmijenili kao iskustva sada pokušavamo da implementiramo u Crnoj Gori. Pratićemo situaciju i naravno da ćemo, ako bude potrebno, tražiti pomoć naših prijatelja“, rekao je Bošković.
Govoreći o jačanju NATO misije u Iraku, Bošković je kazao da će Crna Gora implementirati odluke na terenu na osnovu saradnje sa Alijansom.
On je naveo da je dobra strana u vezi sa tom misijom što su razjašnjene sve nedoumice od iračke strane i koalicije i NATO-a, kao jednog od članova te koalicije.
Bošković je rekao da je irački premijer pozvao NATO da bude dio snaga koje će vršiti obuku i aktivnosti.
„Mi smo u decembru donijeli odluku, spremni smo da učestvujemo u toj misiji i zavisiće od same dinamike na terenu kako bude implementirano od strane NATO tako će biti i implementirana u Crnoj Gori“, kazao je Bošković.
On je dodao da je najrealnije da u drugom dijelu godine prvi crnogorski vojnik bude dio misije.
Bošković je kazao da dogovorena dinamika trgovine četiri nova „Bell 505“ helikoptera.
“Oni, zavisi od opreme, obuke, rezervnih djelova, koštaju po helikopteru negdje između milion i po i dva miliona EUR. Zavisi kakav će biti konačni dogovor sa Bellom. U tom rasponu će se kretati i konkretna cijena svakog helikoptera,“ kazao je Bošković.
On je naveo da bi trebalo, ako sve bude kako je dogovoreno, da jedan “Bell” dođe sredinom, a drugi do kraja godine.
„Dva u 2021. godini. Sve bismo to finansirali iz našeg redovnog budžeta, tako da mislim da je na taj način, što se tiče helikopterskih jedinica, završen proces modernizacije za jedan period,“ kazao je Bošković.
On je objasnio da bi nakon završetka procesa modernizacije pješadijski, na red trebalo da dođe Mornarica, koja je, prema riječima ministra, i najizazovnija.
„S obzirom i na naslijeđene probleme i koncepciju koja još uvijek nije definisana na koji način razvijati Mornaricu u sljedećem nekom srednjeročnom ili dugoročnom razdoblju, kad je Crna Gora u pitanju,“ kazao je on.
