Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je najveća rodna ravnopravnost u oblasti zdravlja, a najmanja u domenu moći, saopštio je direktor Uprave za statistiku (Monstat), Miroslav Pejović.
Pejović je rekao da je Indeks rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori za ovu godinu 59,3, što je za 4,3 indeksna poena više u odnosu na 2019. godinu.
On je na konferenciji za novinare kazao da se Indeks objavljuje drugi put i da mjeri rodnu ravnopravnost kroz šest domena: rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje.
Pejović je pojasnio da postoje i dva takozvana satelitska domena – unakrsne nejednakosti i nasilje nad ženama, koja nijesu dio opšteg indeksa jer se odnose samo na djelove populacije.
Vrijednost indeksa prikazuje se na skali od jedan do 100, gdje jedan predstavlja potpunu neravnopravnost, dok vrijednost 100 prikazuje potpunu ravnopravnost.
“Najveća rodna ravnopravnost je u okviru domena zdravlja i iznosi 87,9, dok je najniža u domenu moći, 44,1”, saopštio je Pejović.
To, kako je rekao, pojazuje da je pristup i korišćenje zdravstvene infrastrukture prilično podjednako dostupno ženama i muškarcima.
“Međutim, u domenu moći ima još prostora za unapređenje i ovo je domen koji, pored postojećih mjera, zaslužuje veliku pažnju kreatora politika”, istakao je Pejović.
Vrijednost domena rada iznosi 70,7, novca 61,9, vremena 58,9 ,a domena znanja 53,4.
Pejović je kazao da je najveći rast zabilježen kod domena moći i to za devet indeksnih poena, a zatim kod domena vrijeme za 6,2 i i domena rada za 5,5 indeksnih poena.
“Nešto blaži rast zabilježen je kod domena novca i zdravlja. Kod domena znanje zabilježen je pad od 1,7 indeksnih poena”, dodao je Pejović.
On je kazao da grafik uporednog pregleda indeksa rodne ravnopravnostiu za Crnu Goru sa državama Evropske unije (EU) i regiona, pokazuje da je indeks za Crnu Goru u odnosu na prosjek EU niži za 9,3 indeksna poena.
“Najveću vrijednost indeksa u EU bilježi Švedska sa 83,9, dok najnižu vrijednost ima Grčka, 53,4 poena”, naveo je Pejović.
Govoreći o zemljama regiona, Pejović je kazao da je Crna Gora bolje pozicionirana od Srbije, ali da ima lošije vrijednosti indeksa od Hrvatske, Slovenije i Sjeverne Makedonije.
Ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka kazao je da danas predstavljeni podaci govore u pravcu određenog pomaka na polju rodne ravnopravnosti, ali da se sa tim ne smiju zadovoljiti.
On je rekao da je Crna Gora i dalje suočena sa brojnim izazovima u pogledu ostvarivanja jednakosti, emancipacije žena i djevojčica u društvu.
“Problem nedovoljne zastupljenosti žena u političkom i javnom životu je očigledan, pristuna je ekonomska nejednakost, evidentno je nasilje i diskriminacija nad ženama i djevojčicama”, istakao je Đeka.
Kako je dodao, u Crnoj Gori se bilježe i slučajevi femicida, a žene i djevojčice su sve češće izložene govoru mržnje, posebno na društvenim mrežana, te mizoginiji.
“Žene na političkoj sceni su meta brojnih mizoginih i seksističkih napada, rodno zasnovanih dezinformacija i govora mržnje, što za posledicu ima obeshrabrivanje žena da stupe na političku sceni i na taj način doprinesu kreiranju politika u Crnoj Gori”, rekao je Đeka.
Prema njegovim riječima, vidne su i barijere u pristupu žena resursima ili sferama u kojima se odlučuje o raspodjeli resursa.
Đeka je kazao da Nacionalnom strategijom rodne ravnopravnosti nastoje da smanje nivo stereotipa i predrasuda u crnogorskom društvu i omoguće bolji pristup društvenim resursima gdje postoje rodne nejednakosti.
On je podsjetio na nedavno objavljeni izvještaj Kancelarije OEBS-a u Crnoj Gori koji je pokazao da su žene vlasnice nešto više od trećine ukupnog broja upisanih nekretnina, a da gotovo dvije trećine čine muškarci.
On je kazao da je 75. godišnjica Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima šansa da se ostvari obećanje koje se odnosi na jednako i smisleno učešće žena u društvu kao esencijalnom preduslovu za progress.
Direktorica Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), Karlin Šel rekla je da joj je drago što vidi stabilan napredak Crne Gore uz indeks koji je porastao za 4,3 poena.
“Potrebna su dodatno unapređenja u domenu novca, gdje ujedno vidimo najveći jaz”, rekla je Šel.
Ona je istakla da Crna Gora, kako bi se pozitivne promjene pretočile u stvarnost, može da razmisli o uvođenju kvota za žene u kompanijama i poslovnom sektoru generalno.
Šel je kazala da očekuju da će indikatori vezani za rodno zasnovano nasilje biti uključeni u izradu sledećeg indeksa rodne ravnopravnosti.
Zamjenica šefa sektora za saradnju Delegacija EU u Crnoj Gori, Lizalot Isakson rekla je da indeks rodne ravnopravnosti pomaže u procjeni i analizi rodnog jaza, kako se mijenja tokom vremena i šta treba da bude prioritet na putu rješavanja tog jaza.
Ona je kazala da žene obavljaju poslove u domačinstvu i brinu o porodici, što značajno otežava njihovu poziciju na tržištu rada.
Isakson smatra da bi domen nasilja trebalo uključiti kada se naredni put bude obračunavao indeks rodne ravnopravnosti.
“Nadamo se ca će crnogorski organi nastaviti da detaljno analiziraju ovaj izvještaj i da će im on služiti kao osnov za nove, unaprijeđene politike za rješavanje problema rodnog jaza. EU stoji na raspolaganju da radimo rame uz rame sa Crnom Gorom na tom putu”, rekla je Isakson.
Indeks je obračunala Uprava za statistiku – MONSTAT u saradnji sa Evropskim institutom za rodnu ravnopravnost, u skladu sa propisanom metodologijom, korišćenjem nacionalnih i međunarodnih izvora podataka i ova aktivnost finansirana je u okviru predpristupnog fonda (IPA).
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
