Podgorica, (MINA) – Podrška i pomoć zapadnih i NATO partnera su ključne za eliminisanje stranog malignog uticaja u regionu, kazala je izvršna direktorica Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG) Azra Karastanović i poručila da borba za očuvanje proevropskih i prozapadnih vrijednosti mora biti pravovremena.
Ona je, na godišnjoj konferenciji Digitalnog forenzičkog centra (DFC), rekla da je DFC kontinuirano proteklih godina upozoravao na alarmantan nivo stranog malignog uticaja Rusije.
DFC je, kako je navela Karastanović, kroz brojne analize jasno ukazao na rusko miješanje u Crnoj Gori, koje se primarno identifikuje kroz djelovanje Srbije i Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Ona je istakla da su, u vrijeme nastanka DFC-a, rijetki bili oni koji su razumijeli o čemu govore i zašto je osnivanja centra koji se bori protiv stranog malignog uticaja i dezinformacija neophodan u društvu poput crnogorskog.
Karastanović je dodala da se danas, nažalost, svjedoči pogubnim posljedicama koje te i takve aktivnosti imaju na društvo, institucije sistema i demokratski napredak Crne Gore.
„Ukoliko želimo da eliminišemo strani maligni uticaj u regionu, podrška i pomoć zapadnih i NATO partnera je ključna, danas čini se više nego ikad“, poručila je Karastanović.
Prema njenim riječima, ukoliko se Zapad ne bude bavio pitanjima koja podrivaju stabilnost i evropsku budućnost zemalja Zapadnog Balkana, druga strane neće propustiti priliku da to učini.
Karastanović je istakla da, u uslovima poljuljanog povjerenja u demokratske procese i institucije, borba za očuvanje proevropskih i prozapadnih vrijednosti mora biti bezvremenska i pravovremena.
„Ta borba u Crnoj Gori se vodi sada“, rekla je Karastanović
Šef odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje u Američkoj Ambasadi u Podgorici, Erik Pagner, kazao je da je podijeljeno crnogorsko društvo velika prilika za aktere koji žele da vide Crnu Goru kako se udaljava od evroatlantske budućnosti.
Evroatlantska budućnost je, kako je dodao, široko rasprostranjena želja kod velikog broja građana Crne Gore.
Pagner je istakao zašto je toliko važno da postoje organizacije poput DFC-a, koje prate i ukazuju na dezinformacije i rade na obrazovanju javnosti.
Govoreći iz ličnog iskustva, kao neko ko je živio i radio u Moskvi, Pagner je kazao da oni koje čudi podrška Rusa Putinovom ratu, treba da znaju da su njemu prethodile godine i godine širenja anti-ukrajinskih dezinfromacija.
„Zbog toga obrazovanje zaslužuje dodatno isticanje“, kazao je Pagner.
Iz DFC-a saopštili su da su na današnjoj konferenciji organizovana dva panela, a prvi je bio posvećen borbi protiv malignog stranog uticaja.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje, Zlatko Vujović, govoreći na panelu, rekao je da ima puno sličnosti između Ukrajine i Crne Gore, ali i razlika.
„Ukrajina i Crna Gora su veoma slične sa svojim problemima, kada govorimo o periodu prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, problemi identitetskog karaktera, nepostojanje jedinstvene crkve u tom trenutku, podjele, veliki uticaj jednog susjeda Rusije u slučaju Ukrajine, Srbije u slučaju Crne Gore, veliki broj proruskih medija u Ukrajini, kako onih medija kojima je sjedište bilo u Ukrajini, tako i veliki uticaj ruskih medija kroz kablovske operatere, društvene mreže, elektronske publikacije“, kazao je Vujović.
On je istakao da u slučaju Crne Gore postoji ogroman broj penetracije srpskih medija i ogroman uticaj na politička dešavanja u Crnoj Gori.
Vujović je naglasio da postoji jasna agenda prema po kojoj ti mediji rade.
On je dodao da Rusija nema izvorne resurse u Crnoj Gori, već da koristi jaku razgranatu infrastrukturu Srbije, koju, kako je naveo, čine razne parapolitičke organizacije, ostaci paravojnih formacija, SPC sa svojim sistemom raznih paravjerskih organizacija i obavještajne strukture Srbije.
„U opasnoj kombinaciji, gdje ima i paravjerskih i vjerskih i obavještajnih struktura i kriminalnih struktura, Crna Gora rizikuje da trajno izgubi prozapadnu većinu“, naglasio je Vujović.
Menadžerka programa u Centru za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Ana Rudan, posebno je naglasila do koje mjere je vlast u Srbiji na svakom koraku uhvatila i drži pod svojom kontrolom sve segmente društva.
Kada je riječ o medijima, ona je objasnila da postoje dva različita načina na koja vlast kontroliše medije, prvo po osnovu vlasništva, kroz sopstveno vlasništvo ili kroz klijentelističku mrežu, a zatim i kroz finansiranje.
„Druga strana priče su mediji sa nacionalnom pokrivenošću koji su mašine za širenje propagande, a pored toga postoje i neki manji mediji koji su ili suviše elitistički ili se u njih dovoljno ne ulaže“, kazala je Rudan.
Ona smatra da je atmosfera u Srbiji antizapadno orijentisana.
Analitičar u European Values centru za bezbjednosnu politiku iz Praga, Jindrih Privatski, kazao je da su radeći brojne izvještaje prepoznali 45 aktivnih sajtova koji šire dezinformacije, a glavni je Sputnjik sa kojeg ostali mediji preuzimaju narative i dalje ih šire.
On je rekao da je od 2020. godine kovid bio dominantna tema i da su mediji širili dezinformacije o vakcinama, da nijesu efikasne i djelotvorne i da kovid nije stvaran.
Na drugom panelu, posvećenom crnogorskim medijima, istaknuto je da se mediji u državi suočavaju sa velikim problemima u svim sferama medijskog djelovanja.
Direktorica TV E, Sonja Drobac, istakla je da su crnogorski mediji, poličari i građani zaboravili na važnost i značaj medijske slobode.
„Ono što danas živimo jeste visoka polarizovanost, politička pristrasnost i značajno prisustvo medija iz regiona“, kazala je Drobac.
„Sloboda medija mora da bude vraćena kao suštinska vrijednost, jer iz te slobode bujaju i druge građanske slobode“, naglasila je Drobac.
Generalni direktor Radio Televizije Nikšić, Nikola
Marković, kazao je da su mediji isti kao i društvo.
On je rekao da postoji problem da političke elite u kontinuitetu ne razumiju značaj i suštinu medija i ne kreiraju ambijent i zakonske uslove da mediji budu profesionalni.
Marković je ocijenio da je crnogorska medijska scena zagađena, navodeći da danas dobijamo retrogradne procese na medijskoj sceni, pošto su prošle politčke elite mimo svih zakona dozvolili da neki mediji uđu u Crnu Goru ne ispunajvajući elementarne uslove.
On je poručio da je država dužna da stvori zakonodavni okvir u kome domaći mediji mogu da rade i izbore se sa nelojalnom konkurencijom.
Generalni direktor Radio Televizije Crne Gore Boris Raonić kazao je da će Javni servis vrlo brzo krenuti u praćenje tehnoloških trendova i razvoja.
„Mi ćemo kao Javni servis ponuditi pomoć za OTT platforme, kako bi došli do što većeg broja korisnika sa sadržajima iz Crne Gore“, istakao je
Raonić.
Po pitanju nacionalne samoregulacije, on je kazao da je Javni servis uvijek spreman da uzme učešće.
„Ono što je podjednako bitno jeste i pitanje nacionane medijske strategije, odnosno izrada novog dokumenta koji će obuhvati sva pitanja sa panela“, naveo je Raonić.
On je istakao da je mnogo važno da postoji sređen legislativni okvir, navodeći da su tri vlade kretale u taj proces, a nijedna nije završila posao.
Raonić je kazao da postoji ozbiljan društveni problem, koji ne mogu riješiti samo mediji.
Direktor portala CDM Boris Darmanović rekao je „da je nesrećno što mi moramo da upadnemo u ozbiljnu krizu, medijsku, političku, društvenu, da bismo mi razgovarali o tim temama“
On je istakao da apsolutno ne misli da se problem lažnih vijesti rješava zabranom i kažnjavanjem medija, dodajući da to može biti kratkoročno, ali nikako dugoročno rješenje.
Prema riječima Ddarmanovića, suština je da se razvija medijska pismenost, obučavaju kvalitetni novinari i njeguje kritičku svijest u javnosti.
On smatra da su najveći problemi u medijima nedotatak kadra, neobučenost i finansijski problemi na jako malom tržištvu.
To, kako je dodao Darmanović, vodi podložnosti stranim uticajima, jer za vrlo malo novca neko može da utiče na uređivačku politiku nekog medija.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
