Podgorica, (MINA) – Budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji (EU) nema alternativu, poručeno je sa konferencije „Zapadni Balkan i EU: demokratska konsolidacija kroz ispunjavanje političkih kriterijuma“, koju su organizovali Skupština Crne Gore i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je da u Crnoj Gori ne postoji bolje mjesto za podsticanje dijaloga od Skupštine.
Prema njegovim riječima, guranje problema pod tepih neće dovesti do boljitka i demokratizacije društva, niti do napretka na evropskom putu.
„Ispunjavanje evropskih standarda u dijelu političkih kriterijuma znači jačanje vladavine prava, udaranje čvrstih temelja za institucije sistema i njihovu dalju izgradnju, kao i nepokolebljivo, principijelno i neselektivno poštovanje ljudskih prava“, naveo je Bečić.
U tom smislu je, kako je kazao, Skupština Crne Gore potpuno svjesna svoje uloge u savladavanju izazova, i odlučna u namjeri da u potpunosti ostvari sve ono što je zacrtano u agendi 27. saziva parlamenta.
„Predstoji nam pregnuće u pravcu jačanja kontrolne i nadzorne funkcije, sveobuhvatna reforma izbornog zakonodavstva u cilj izgradnje povjerenja u izborni proces, kao i reforma pravosuđa kako bi stvorili neophodne pretpostavke za odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije“, precizirao je Bečić.
On je rekao da su poruke evropskih partnera jasne, i one nalažu ubrzanje evropskog puta Crne Gore.
„Čvrsto vjerujem da će tome doprinijeti mirna i demokratska tranzicija vlasti koja će rezultirati dinamičnijim usvajanjem evropskih standarda“, kazao je Bečić.
On je istakao da se bez efikasnog rješavanja izazova na koje se ukazuje u izvještaju Evropske komisije i drugim relevantnim dokumentima, ne mogu jačati institucije i vladavina prava.
„Samo u slučaju da budemo ubrzano sprovodili reforme, možemo očekivati da ćemo biti dio EU“, rekao je Bečić.
To, prema njegovim riječima, važi kako za Crnu Goru, tako i za sve države ZB.
Bečić je kazao da države ZB zajedničkim naporima moraju istrajati u namjeri da grade budućnost regiona na principima pomirenja, solidarnosti, jačanja međusobnog povjerenja i odgovornog odnosa prema teškom nasljeđu prošlosti.
„Ono u šta niko od nas nema dilemu je da Budućnost ZB u EU nema alternativu“, zaključio je Bečić.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da je dosadašnja politika EU imala ograničeni uticaj na vladavinu prava u državama ZB.
„Pored formalnog ispunjavanja postavljenih zadataka i usklađivanja sa pravnom tekovinom EU, postalo je očigledno da države regiona stagniraju, pa čak i nazaduju na polju demokratizacije“, rekao je Koprivica.
Prema njegovim riječima, ni u jednoj od država ZB nije ostvarena ravnoteža vlasti, već je izvršna zadržala dominaciju nad parlamentima i pravosuđem.
To će, kako je naveo, biti ključni zadatak crnogorskog, ali i drugih parlamenata.
„Preraspodjela moći, ne na način kako to odgovara moćnima, već kako to ustavi zemalja propisuju“, dodao je Koprivica.
On je kazao da je, u vrijeme zaokupljenosti Unije unutrašnjim reformama, u državama ZB došlo do rasta populizma, etno-nacionalizma, polarizacije i zaoštravanja bilateralnih odnosa.
„Naše države moraju konačno osigurati poštovanje principa nemiješanja u unutrašnja pitanja susjeda“, istakao je Koprivica.
Kako je naveo, o otvorenim regionalnim pitanjima mora se komunicirati, i problemi se moraju rješavati kroz diplomatske i političke mehanizme saradnje, „a ne kroz prljave poruke poslate preko glasnika u lojalnim medijima“.
Koprivica je kazao da države ZB treba da prihvate novu metodologiju pregovora.
„U cilju vraćanja svog kredibiliteta na ZB, EU mora zaustaviti praksu nekoherentnih poruka. Tapšanje po ramenu regionalnih vlasti dovodi samo do formalnog, a ne suštinskog napretka“, zaključio je Koprivica.
Ambasadorka EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, istakla je u video obraćanju da je Crna Gora najviše odmakla od zemalja kandidata u procesu integracije u Uniju.
„Međutim, biti vodeći ne bi trebalo da bude cilj sam po sebi, već je potrebno usredsrediti se na sve koristi koje ovaj proces transformacije može donijeti građanima Crne Gore“, kazala je Popa.
Kako je navela, kada je riječ o političkim kriterijumima pristupanja, od presudne važnosti je funkcionalno demokratsko upravljanje, koje obezbjeđuje ravnopravno učešće svih građana u donošenju političkih odluka.
„Iako su izbori u Crnoj Gori 30. avgusta održani u mirnoj atmosferi i uglavnom sprovedeni transparentno i efikasno, i dalje se čeka na reviziju izbornog okvira“, kazala je Popa.
Zato, kako je navela, svi politički akteri i relevantne institucije sada moraju stupiti u transparentan, odlučan i inkluzivan dijalog o sprovođenju preostalih preporuka OEBS-a/ODIHR-a. kako bi se otklonili dugotrajni izborni nedostaci znatno prije narednih izbora.
Ona je istakla da je vrijeme da novi saziv Skupštine podstakne široki međustranački konsenzus i u praksi demonstrira posvećenost programu reformi u kontekstu pristupanja Crne Gore EU.
„Savršen je trenutak za parlament da ojača svoju zakonodavnu i nadzornu ulogu, i pokrene transparentan, odlučan i inkluzivan dijalog o brojnim pitanjima, uključujući reformu izbornog zakonodavstva“, kazala je Popa.
Učesnicima konferencije su se onlajn obratili direktorica Balkanskog fonda za demokratiju Gordana Delić i Ambasador Norveške u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori, Jern Eugen Jelstad.
Konferencija „Zapadni Balkan i EU: demokratska konsolidacija kroz ispunjavanje političkih kriterijuma“ organizovana je pod pokroviteljstvom Balkanskog fonda za demokratiju i Ambasade Norveške.
