Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima ispod 70 USD pod uticajem naglog povećanja zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u periodu niske potražnje rafinerija i trgovinskih napetosti koje prigušuju izglede potražnje.
Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu potonula je 1,22 USD u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 69,77 USD. U četvrtak je zaključila trgovanje u minusu 1,19 USD.
Na američkom tržištu se barelom trgovalo po 1,09 USD nižoj cijeni, od 60,33 USD. U četvrtak je završio trgovanje u minusu 1,71 USD, prenosi Hrportfolio.
Tržišta je uzdrmao neočekivani skok američkih zaliha u prošloj sedmici, koji se nadovezao na strahovanja za ekonomski rast u kontekstu američko-kineskog trgovinskog rata.
Zalihe sirove nafte u SAD-u porasle su u prošloj sedmici 4,7 miliona barela, saopštila je u srijedu američka vlada, potvrđujući trend iz izvještaja Američkog instituta za naftu (API), objavljenog dan ranije.
Više zalihe odražavaju smanjenu potražnju rafinerija i planiranu prodaju nafte iz američkih strateških rezervi, podsjetio je Reuters.
Vladini podaci pokazali su i da je proizvodnja sirove nafte u SAD-u porasla 100 hiljada barela dnevno, na 12,2 miliona barela dnevno, približivši se rekordnom nivou s kraja aprila.
“Glavni podaci su dovoljno depresivni sami po sebi, a ni pogled ispod površine ne otkriva baš ružičastu sliku”, ocijenio je Tamas Varga iz PVM-a u bilješci klijentima.
On je dodao da će se prevladavajući optimizam zbog očekivanog smanjenja razlike između ponude i potražnje na globalnom tržištu i viših cijena nafte pokazati utemeljenim tek kada zalihe nafte u SAD-u počnu da padaju.
Globalna tržišta brine trgovinski sukob SAD-a i Kine koji prerasta u tehnološki hladni rat između dvije vodeće svjetske privrede.
Međunarodni monetarni fond (MMF), Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Svjetska trgovinska organizacija (WTO) upozorili su na negativan uticaj tog sukoba na ekonomski rast, što bi moglo prigušiti potražnju za naftom.
U takvom okruženju na tržištima je prevladala nesklonost riziku, koja se ogleda u prodaji imovine poput nafte i dionica, dok cijene zlata rastu.
U drugi je plan palo koordinisano smanjenje snabdjevanja koje predvode Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i grupa nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom. U francuskoj banci BNP Paribas procjenjuju da će zbog visokih zaliha OPEC vjerovatno nastaviti da ograničava snabdjevanje i nakon isteka važećeg sporazuma na kraju juna.
Odvojeno je OPEC izvijestio da je cijena barela referentne korpe nafte njegovih članica u srijedu iznosila 71,03 USD, što znači da je pala 68 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.
