Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora je ostvarila određeni napredak u domenu ekonomskih kriterijuma i umjereno se pripremila za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije, pokazuje izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za ovu godinu.
“Zbog nižeg rasta investicija, ekonomija je usporila na održiviji tempo u prošloj godini. Izvoz, posebno usluga, rastao je, ali nedovoljno da bi obuzdao veliki deficit tekućeg računa”, navodi se u izvještaju u koji je agencija Mina-business imala uvid.
Iz EK su naveli da je stabilnost finansijskog sektora ojačana nakon bankrota i rješavanja dvije lokalne banke i jačanja okvira bankarske supervizije.
“Uslovi na tržištu rada su se poboljšali, ali stopa nezaposlenosti i dalje ostaje visoka, posebno među ženama, mladima, Romima i niskokvalifikovanim ljudima. Potrebno je povećati odredbe o mjerama za aktiviranje rada i one bi trebalo bolje da se usredsrede na prekvalifikaciju i usavršavanje, kao i na jačanje i koordinaciju između zapošljavanja i socijalnih službi”, rekli su iz EK.
Ekonomski izgledi Crne Gore su se, kako se dodaje, znatno pogoršali od drugog kvartala ove godine, usljed mjera karantina Covid-19, uvedenih u aprilu. Javne finansije, koje su se popravile prošle godine, pod velikim su pritiskom ove godine zbog brzorastućih troškova za finansiranje odgovora vlasti na pandemiju u kombinaciji sa naglim padom budžetskih prihoda usljed niže ekonomske aktivnosti.
“Uprkos nekim znacima poboljšanja poslovnog okruženja mjere za borbu protiv neformalnosti su odložene i postoji uporan i veoma veliki broj kompanija sa zamrznutim bankovnim računima”, rekli su iz EK.
Državne transportne kompanije, kako su kazali, nijesu konkurentne i njihovi gubici se prenose na državu. Institucionalni kapaciteti agencija za zaštitu konkurencije i borbu protiv korupcije i dalje su slabi.
Crna Gora je, kako se dodaje, postigla određeni napredak i ostaje umjereno pripremljena u pogledu svog kapaciteta da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar EU.
“Ulaganje u znanje i ljudski kapital je vrlo skromno, što rezultira niskim nivoom inovacija i produktivnosti lokalnih kompanija. Ishodi obrazovanja treba da se poboljšaju na sve načine, kao i pružanje mjera za usavršavanje i prekvalifikovanje”, ocijenjeno je iz EK.
Implementira se nekoliko važnih infrastrukturnih projekata, postepeno transformišući Crnu Goru u neto izvoznika električne energije i razvijajući transportne mreže. Privatni sektor razvija fizičke širokopojasne mreže dok su vlasti ojačale zakonodavni okvir.
“Međutim, ekonomija predstavlja slabu industrijsku bazu koju karakterišu aktivnosti sa niskom dodatom vrijednošću, ograničene malom veličinom tržišta i niskim tehnološkim znanjem i iskustvom većine lokalnih kompanija”, smatraju u EK.
U Izvještaju EK se navodi da ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan iznosi devet milijardi EUR, za period od naredne do 2027. godine.
Kako se navodi, Komisija predlaže da se mobiliše do devet milijardi EUR IPA III sredstava za period od naredne do 2027. godine za podršku ekonomskom približavanju EU prije svega kroz investicije i podršku konkurentnosti i inkluzivnom rastu, održivoj povezanosti i zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Komisija predlaže da se velika većina te podrške usmjeri na ključne produktivne investicije i održivu infrastrukturu na Zapadnom Balkanu.
Investiciona sposobnost regiona trebalo bi, kako se navodi, da bude ojačana pokretanjem novih garancija za Zapadni Balkan, uz ambicije za potencijalni rast investicija do 20 milijardi.
“Cilj ovog ekonomskog i investicionog plana je da podstakne dugoročni oporavak, uz zelenu i digitalnu tranziciju, što će dovesti do održivog ekonomskog rasta, primjene reformi neophodnih za napredak na putu EU i približavanja Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU”, navodi se u dokumentu EK.
Planom se nastoji osloboditi neiskorišćeni ekonomski potencijal regiona i značajan prostor za povećanu unutarregionalnu ekonomsku saradnju i trgovinu.
