Podgorica, (MINA) – Ključ za nezavisnost i nepristrasnost sudstva je u primjeni standarda na najvišem mogućem nivou, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, ističući da sudovi moraju ostati lišeni uticaja kako bi postupali u interesu društva.
Ona je, na svečanoj akademiji povodom Dana crnogorskog sudstva, kazala da je neupitan uticaj sudske vlasti na sveukupan proces postizanja pune vladavine prava, koja je ključna za dalji napredak Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).
“Shodno tome, nastavićemo sa preduzimanjem svih aktivnosti na pripremi za primjenu pravne tekovine EU i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i ispunjavanju privremenih mjerila”, poručila je Medenica na svečanosti u Vladinom domu na Cetinju.
Ona je naglasila da sud mora da ostane lišen uticaja zakonodavne i izvršne vlasti, medija, nevladinih organizacija i pojedinaca, kako bi postupao u interesu društva.
Medenica je ocijenila da mjere koje nacionalne vlasti preduzimaju kako bi zaštitile interes javnog zdravlja i živote ljudi, predstavljaju zadiranja u ljudska prava i, kako je navela, više je nego očigledno da postoji goruća potreba za stvaranjem balansa između prava pojedinaca i prava društva.
„Da li su države preduzele srazmjerne mjere kako bi zaštitile opstanak nacije i društveno–ekonomskog sistema procijeniće samo sudovi, jer sprovođene vladavine prava mora ostati pod sudskim nadzorom, koji je još više izražen u kriznim vremenima“, kazala je Medenica.
Kako je navela, od presudnog značaja je pronaći fer balans.
Medenica je rekla da su sudovi ove godine ostvarivali svoju funkciju u punom kapacitetu.
„Rad tokom pandemije testirao je primjenu Bangalorskih principa o ponašanju sudija, na kojima se temelji Etički kodeks sudija, jer sudija mora da prihvati sva lična ograničenja, koja predstavljaju poseban teret, za razliku od građana, koji nijesu nosioci sudijske funkcije“, navela je Medenica.
U svakom trenutku, kako je dodala, sudije moraju biti na usluzi građanima, koji traže pravdu pred sudovima i vršiti osnovnu funkciju – zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja ne smije ostati u sijenci borbe protiv koronavirusa na globalnom nivou.
Medenica je istakla da se povjerenje javnosti u nacionalni sudski sistem ne smije prekinuti, čak ni u vrijeme pandemije.
Ona je navela da su od početka sudijske godine, sudovi imali ukupno u radu 103.623 predmeta, a u odnosu na priliv riješili su 100 posto.
„Uprkos činjenici da je došlo do vanrednog priliva krivičnih predmeta (“kovid predmeti”), osnovni sudovi su ostvarili pozitivne stope efikasnosti u visini od 98 odsto“, rekla je Medenica.
Kako je kazala, viši sudovi su riješili 98,74 odsto, Privredni sud 89 odsto, Apelacioni 95 odsto, Upravni 135 posto, a Vrhovni sud 96 odsto predmeta u odnosu na priliv.
„U oblasti prekršaja, Viši sud za prekršaje je imao ukupno u radu 1.603 predmeta i zabilježio stopu efikasnosti od 91 odsto“, dodala je Medenica.
Ona je kazala da crnogorske sudove i dalje karakteriše opšta nedostatnost prostora u pogledu uslova za suđenje i rad, što čini sudske aktivnosti u vrijeme pandemije još više izazovnim.
Ipak, kako je dodala, zabilježena je dobra praksa pojedinih osnovnih sudova da u saradnji sa drugim državnim organima koriste njihove prostorije za održavanje ročišta.
„U svim dosadašnjim aktivnostima na unutrašnjem i međunarodnom planu smo bili uspješni, ali pitanje nezadovoljavajuće infrastrukture ostaje sistemski nedostatak, naročito u pogledu brzine toka krivičnih postupaka u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije, što predstavlja osnov za brigu“, rekla je Medenica.
Prema njenim riječima, profesionalno ohrabruje konstantno unapređenje efikasnosti sudskog sistema, pa je tako nastavljen pad broja predmeta starijih od tri godine, a primjetno je i skraćenje prosječnog vremena trajanja postupka, dok je zaostatak u broju izvršnih predmeta sveden na neznatnu mjeru.
„U kontekstu ocjene opštih prilika, sudstvo je generalno priznato kao okruženje pluralizma, tolerancije i jednakosti“, navela je Medenica.
Kako je rekla, poznato je od ranije da je rodna dimenzija pravosudne funkcije jasno izražena i da su sudije ženskog roda zastupljene u većem broju u odnosu na sudije muškog roda.
