Budva, (MINA) – Šef Delegacije Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Vladimir Bilčik kazao je da se nada da će Crna Gora dobiti funkcionalan parlament i Vladu, koja realizuje zadatke na planu evropskih integracija, i čiji sastav refletkuje takav duh.
On je, na 13. 2BS forumu u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, rekao da se proširenje vratilo na dnevni red i da bi Crna Gora trebalo da iskoristi tu priliku.
„Crna Gora je imala izbore prije ljeta, koji su dali određene rezulatate. Čestitam svim pobjednicima, ali sada je zaista vrijeme da se stvore osnovne institucije države – parlament“, naveo je Bilčik na panelu “Crnogorski politički lavirint: Upravljanje kroz borbe i izazove”.
On je istakao da im je za saradnju potrebno liderstvo i skupštinski odbori sa kojima će sarađivati.
„Nadam se da će se stvari pokrenuti, da ćete dobiti funkcionalne institucije, parlament, Vladu koja govori o EU, ali i realizuje zadatke na tom planu, kao i da će sastav vlade da refletkuje upravo takav jedan duh“, rekao je Bilčik.
On je istakao da u EU sa najboljim željama čekaju formiranje institucija i da se nadaju da će izbori da se reflektuju na formiranje institucija.
„Imamo izvještaj o Crnoj Gori koji ćemo razmatrati u EP i nadam se da ćemo moći da dodamo još poneku pozitivnu informaciju od vas. Čekamo Izvještaj Evropske komisije (EK) koji će biti gotov u novembru i koji će nam dati naznake o tome dokle je Crna Gora došla u integracijama“, naveo je Bilčik.
On je poručio da treba sa riječi preći na djela i da su evropske institucije spremne da se angažuju.
“Brutalna agresija na Ukrajinu se i dalje nastavlja, tenzije u regionu se povećavaju, a Crna Gora zaista mora da se obezbijedi u svojoj poziciji“, kazao je Bilčik.
Prema njegovim riječima, Crna Gora ima novu priliku da nastavi svojim evropskim putem i to je realno i sprovodivo.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kazala je da misli da Crna Gora nikada nije bila istinski lider u procesu EU integracija, ali da je imala ogroman potencijal da to bude.
“Crna Gora je dobila taj epitet više u konstelaciji nekih širih odnosa, u onom dijelu u kojem država nije imala kapacitet da izazove regionalni problem, u dijelu da se vlast percipirala kao stabilna sa kojom se može održavati komunacija, ali je činjenica da smo u pregovorima već 11 godina“, rekla je Uljarević.
Prema njenim riječima, prvi zastoji u intergacijama desili su se 2014. godine, kada se prvi put pominjala klauzula balansa.
“Ono što se nama dešava od 2020. godine je da nemamo ni simulaciju reformi kada je riječ o evropskim integracijama“, rekla je Uljarević.
Upitana šta je uzrok toga, ona je odgovorila da je razlog taj što evropske integracije nijesu prioritet novih vlasti.
“Mi danas, 11 godina od otvaranja pregovora, nemamo glavnog pregovarača sa EU, pregovaračka struktura koja je već sedam, osam puta mijenjana, danas ne postoji u funkcionalnom smislu“, navela je Uljarević.
Prema njenim riječima, bilo je nekoliko vrlo ključnih momenata kada su se otvarali „prozori“ i mogućnosti i „oni su svjesno zatvarani iz Crne Gore“.
„Najupečatljiviji primjer je potpisivanje Temeljnog ugovora, jer je to bilo zatvaranja prozora koji se otvorio. Ako vam u nekoliko izvještaja EK notifikuje da nema napretka, mislim da to treba čitati kao regresiju“, smatra Uljarević.
Ona je kazala da četvrtina stanovništva u Crnoj Gori smatra da država nikada neće ući u EU, i da je to rezervoar evroskepticizma, koji će se razvijati ako ne budemo imali akciju sa druge strane.
„Bez ikakve želje da pravdam bilo koga iz država članica EU ili institucija EU, mislim da se ne radi o svjesnoj namjeri da se držimo u ovakvom stanju, mislim da ti ljudi polaze od nekih svojih demokratskih političkih kultura i bila sam u prilici da vrlo često vidim da oni ne mogu da vjeruju u kojoj mjeri su naši donosioci odluka spremni da ih lažu u oči“, navela je Uljarević.
Psiholog Radoje Cerović istakao je da je jedini put Crne Gore evropska integracija i pripadnost evropskom kulturnom krugu.
„U pravljenju svake strategije koja se odnosi na Balkan, ali i na neke druge krajeve svijeta, ako prenebregnete psihiloške specifičnosti tog regiona, vaša strategija će biti blago rečeno neadekvatna“, rekao je Cerović.
On je ocijenio da Rusija vrlo efikasno koristi emocionalne i istorijske narative i priče koje se provlače kroz generacije.
Direktor Konrad Adenauer Fondacije za Srbiju i Crnu Goru Jakov Devčić je, na pitanje gdje je Crna Gora danas, odgovorio da je ona „negdje između“.
„Mislim da Crna Gora ponekada ne zna gdje će i šta će“, kazao je Devčić.
Prema njegovim riječima, to je žalosno, jer Crna Gora ima sve preduslove da bi brzo napredovala u EU Integracijama.
Ključno je, kako je poručio Devčić, da se formira nova vlada koja je “jasna i glasna u tome gdje će i šta će”.
Politički i medijski savjetnik Aleksandar Musić kazao je da u Crnoj Gori, koja je dala najviše na antifašističkoj strani, postoje pojave da se „drže neki parastosi, opela“.
„Tu čak nije problem to, nego mejnstrim scena ćuti, a onda imate napredovanje loših elemenata u društvu“, rekao je Musić.
On je ukazao da je u posljednje vrijeme prisutan fenomen lažnog suverenizma.
„Imate ljude koji padnu na sto pitanja, a onda se na 101 idu junačiti zbog nekakvog broda“, rekao je Musić.
On je pojasnio da tu govori konkretno o odnosima Crne Gore i Hrvatske.
„Ako vam je strateški interes u koji se svi zaklinju, puna su im usta EU, a onda ćete se oko broda zamjerati onima koji su vam po mnogo čemu progledali kroz prste, stručno oko kada gleda sa strane vidi da se tu ne radi o nekakvom suverenom pitanju, nego se zamućuje voda, a da bi se upravo usporio taj evropski put“, naveo je Musić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
