fbpx
NaslovnicaCrna GoraBalkan i dalje opterećen ratom

Balkan i dalje opterećen ratom

Podgorica, (MINA) – Balkan je i nakon 25 godina, opterećen ratom i teško se toga oslobađa, a Evropa ništa nije uradila da se ratna dešavanja u regionu spriječe, ocijenjeno je na panelu Da li je agresivni nacionalizam uzrokovao rat u bivšoj Jugoslaviji.

Bivši član predsjedništva SFRJ, Bogić Bogićević, poručio je da onaj koji ne poštuje život drugog čovjeka ne zaslužuje ni svoj, a prema tim osobama tolerancija treba da je nula.

On je na panelu, u okviru konferencije Centra za demokratsku tranziciju, rekao da će 1989. godinu pamtiti po rečenici na Gazimestanu da se Srbija nalazi pred bitkama koje nijesu oružane, ali nije isključeno da će biti.

Pamtiće je, kako je rekao, i po događaju 7. septembra i Savjetu nesvrstanih.

Prema njegovim riječima, 1989. godina nosi prethodna nasljeđa anti-birokratskih revolucija i smjena rukovodstava u Vojvodini, Crnoj Gori i na Kosovu.

„Kult vođe, sile, rata, anti-birokratske revolucije, pa sve do opkoljenog Sarajeva, Prijedora, Dubrovnika, Vukovara, dvije škole pod jednim krovom- to su sve atributi nacizma i fašizma“, naveo je Bogićević.

Podsjetio je da je nakon Drugog svjetskog rata u UN rečeno da se nikad više neće dogoditi rat i holokaust.

„Nažalost, svjedoci smo šta se sve dešavalo kada polude i vrijeme i ljudi“, kazao je Bogićević.

Kako je rekao, svi oni koji u programu imaju put smrti, koji ne uvažavaju život čovjeka, oni ne zaslužuju sopstveni život i tu nema pregovora.

On je kazao da čovjek u životu može izdati državu, naciju i partiju ali da, kada izda sebe, postaje bivši čovjek.

„Mnogi ljudi koji su svoju naciju pretvorili u profesiju a specijalizirali mržnju uz to, prihvatili su da za života budu bivši ljudi“, poručio je Bogićević.

On smatra da je Evropa propustila šansu da nekoliko balkanskih država primi u paketu.

„Nažalost, Evropa je propustila šansu da se granice među nama olabave, da se prodiše i da se ne daje povoda za novi nacionalizam i ekstremizam. Nije to učinila i nažalost, propustili su tu šansu da bismo doživljeli nešto drugo“, rekao je Bogićević.

Kako je rekao, dvadesetak miliona ljudi bi se utopilo u 500 miliona onih koji trenutno u Evropi žive, „ionako odoše svi“.

Simbolično, dodao je on, kada organizam oslabi, kada imunitet padne, svaka ga bolest napada.

Kako je kazao, nemamo alternativu Evropi i ka njoj treba da se teži.

„Ali Evropa je podigla žičane ograde od Mađarske do Slovenije, šalje migrante u Bosnu i Hercegovinu u kojoj od 1992. godine ima osam hiljada ljudi u kolektivnim centrima, bez krova nad glavom. Takođe, imamo 12 hiljada nestalih a svi kažu da je mnogo teže roditeljima čije dijete je nestalo nego onima čije nije živo pronađeno, jer ovi se i dalje nadaju da će doći“, kazao je Bogićević.

Evropa, rekao je on, šalje kritike, Bihaću i Sarajevu, navodeći kako se nisu osigurali dobri uslovi za migrante.

„Niko se ne pita ima li odgovornosti u onim državama koje su pravile rat“, poručio je Bogićević.

On je kazao da Evropa, od koje se mnogo očekivalo u to vrijeme, ništa nije učinila da se „zlo rata spriječi“.

„A Amerika je rekla da se Jugoslavija nalazi u dvorištu Evrope i da je to njen problem, znajući da neće ništa napraviti“, naveo je Bogićević.

On je dodao da je Amerika smatrala da režim u Beogradu štiti Jugoslaviju od separatista.

„Ali, kada su otkrivene masovne grobnice i koncentarcioni logori u Bosni, kada je zapadna javnost vršila pritisak na svoje vlade da se nešto učini da se to spriječi, imali smo naslove da su vlade odgovarale da se tamo više ništa ne može učiniti“, podsjetio je Bogićević.

On je kazao da se navodilo da je to plod istorijske mržnje, istorijske stihije kao i da su tamo svi učinili zločine.

„Govorili su i da tamo sve treba pustiti da sve izgori kao šumski požar. Do Dejtonskog sporazuma tako se govorilo“, rekao je Bogićević.

Poslednji ministar inostranih poslova SFRJ, Budimir Lončar, rekao da se došlo do krize liberalnog kapitalizma.

„Cijela priča završiće se u Americi, gdje je i počelo“, rekao je Lončar, dodajući da će izbori u Sjedinjenim Američkim Državama biti presudni za dalji razvoj jer će u prvi plan staviti klasni a ne rasni odnos.

Prema riječima Lončara, ne može se govoriti o politici EU i njenom odnosu prema bilo kom dijelu svijeta, ili Evrope, bez da se vidi gdje je ona sada i koji je njen trenutni prioritet.

„Ne možemo računati na kretanje našeg regiona ka Uniji dok se ona sredi. Ona mora da ide na produbljivanje integracije“, kazao je Lončar.

Komentarišući stanje u regionu, rekao je da je regija opterećena ratom i da se toga regija teško oslobađa.

On je podsjetio da je od rata prošlo više od 25 godina ali da se još živi u ratnoj atmosferi.

„U odnosima među republikama preovladava nepovjerenje a posebno između Srbije i Hrvatske, kao dvije ključne i najveće države regiona. Preovladava čak i mržnja i šovinizam. Mnoge naše garniture žive na pogon mržnje“, poručio je Lončar, dodajući da je to posebno kod Bosne i Hercegovine.

Cijela atmosfera je, rekao je om, blokirana mržnjom.

On je rekao da je hrvatska predsjednica Kolinda Kitarović rekla kako je ona izvela Hrvatsku iz regije, s Balkana. „To je toliko glupo i govori o mržnji. Znači, treba okretati leđa jedan drugom“, kazao je Lončar.

On je citirao Grke koji su, kako je naveo, stalno govorili u davnim vremenima, da sa susjedima ne treba imati sukobe.

„A kod nas je bila parola da vanjska politika počinje na granicama. I imali smo posebnu brigu samo za susjede i da imamo sa njima što minimalnije odnose. Moramo znati da smo ovakvim prtljagom koji stalno recikliramo stalno, naslijedili od rata. Stalno to cvijeće mržnje intenzivnio i pomno zalivamo“, naveo je Lončar.

Kako je kazao, Unija treba da ide na zajedničku monetarnu politiku ali u isto vrijeme i na jačanje uloge nacionalnih parlamenata.

„Trebala bi i da stvori gornji dom, koji bi razriješio pitanje da sigurnosna politika i proširenje budu u gornjem domu gdje bi bila po dva predstavnika svake zemlje“, rekao je Lončar.

Prema njegovim riječima, partije su postale vlasnici države, bez obzira što se izbori odigravaju.

Kako je kazao, Evropskoj uniji je teško „što ima posla sa nama“.

Komentarišući to što Hrvatska od januara preuzima predsjedavanje Savjetom Evropske unije rekao da se nada da će to doprinijeti da ta država ipak učiniti nešto da se smanji nepovjerenje i da se ne izađe s ovog prostora već da se razviju što bolji odnosi.

On sumnja da će EU imati kapaciteta da se širi na preostali dio Zapadnog Balkan.

„EU mora da ide na produbljivanje integracije i na decentralizaciju i istovremeno na nalaženje rješenje za suvereniste, i da stvori gornji dom“, kazao je Lončar.

On bi, smatra Lončar, zapravo razriješio pitanje da vanjska politika, sigurnosna i proširenje budu u gornjem domu, gdje bi bila po dva predstavniak svake zemlje a gdje bi se taj suverenistički pokret zadovoljio i integrisao.

„To bi bilo možda razrješenje konflikta“, smatra Lončar.

On je naveo da se Unija mora osamostaliti i da mora redefinisati svoj položaj.

„EU ima ekonomiju ravnu Americi po snazi. Nekada je bila i jača dok je Velika Britanija bila dio njen ali od njenog izlaska ravna je Americi“, kazao je Lončar.

On je je rekao da Amerika mora redefinisati međunarodni položaj.

„Ulazimo u sferu značajnih događaja koji će se zahuktati za vrijeme američkih izbora.
Ulazimo u jedan krug koji neće biti jednostavan“, poručio je Lončar.

On je kazao i da su do sada Hrvatska i Slovenija bile mnogo pozitivnije u odnosu dok su bile u procesu pridruživanja nego nakon učlanjenja.

„Evropa je imala ključan problem je da se ide u reformu EU ali tu je ključno ono što će biti na američkim izborima.

„Ovi američki izbori su značajniji nego bilo koji u poslednjih 100 godina“, kazao je Lončar.

Najčitanije

Đinović u četvrtfinalu EP u Beogradu

Podgorica, (MINA) - Crnogorski bokser Tomislav Đinović plasirao se u četvrtfinale seniorskog prvenstva Evrope...