Brisel, (MINA) – Rusija je odlučila da izađe iz Crnomorskog sporazuma o izvozu žita (BSGI), koristeći hranu kao oružje i ugrožavajući globalno snabdjevanje hranom, rekao je visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.
Borelj je, u autorskom tekstu, kazao da je Rusija odlučila da ne obnovi BSGI, koji omogućava Ukrajini izvoz poljoprivrednih proizvoda na globalna tržišta, gotovo godinu nakon što je ta inicijativa potpisana u Istanbulu.
On je kazao da je, prije rata i agresije Rusije na Ukrajinu, jedna petina svjetskog ječma dolazila iz Ukrajine, kao i jedna šestina kukuruza i osmina pšenice.
“Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, napadajući polja žitarica i silose, kao i blokirajući ukrajinske luke, cijene hrane na globalnom nivou dosegle su rekordne visine i ugrozile snabdjevanje hranom mnogim zemljama uvoznicama”, rekao je Borelj.
On je naveo da je cilj BSGI bio da ponovo uspostavi vitalni put za poljoprivredni izvoz iz Ukrajine i smanji globalne cijene hrane.
Kako je dodao, uprkos mnogim izazovima, sporazum je postigao svoj ključni cilj, a od avgusta prošle godine, izvezeno je gotovo 33 miliona tona žitarica i hrane iz Ukrajine u 45 različitih zemalja.
To je, prema njegovim riječima, odigralo ključnu ulogu u smanjenju globalnih cijena hrane za oko 25 odsto “od rekordno visokih cijena koje su dosegnute neposredno nakon ruskih napada.”
Borelj je rekao da je, prema javno dostupnim podacima o trgovini, više od polovine žitarica, uključujući dvije trećine pšenice, otišlo u zemlje u razvoju.
“Osim toga, BSGI je osigurao kontinuiran pristup žitaricama za Svjetski program hrane (WFP)”, istakao je Borelj.
On je naveo da je, tokom ove godine, Ukrajina osigurala 80 odsto nabavljene pšenice za podršku humanitarnim operacijama u zemljama sa najvećim problemima u osiguravanju hrane, poput Avganistana, Džibutija, Etiopije, Kenije, Somalije, Sudana i Jemena.
“Bez Crnomorskog puta, WFP mora da nabavlja žitarice na drugim mjestima, po višim cijenama i sa dužim vremenom isporuke, dok se svijet suočava sa neviđenom krizom u snabdijevanju hranom”, kazao je Borelj.
On je naveo da je Rusija donijela tu odluku uprkos obnovljenim prijedlozima generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN) da se rješavaju i njeni prigovori.
“Kako bi preusmjerila krivicu, Rusija tvrdi da njen izvoz poljoprivrednih proizvoda nije bio dovoljno olakšan. Međutim, to se ne potvrđuje javno dostupnim podacima o trgovini koji pokazuju da ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda cvjeta”, kazao je Borelj.
On je naglasio da je Rusija takođe imala velike koristi od Sporazuma o razumijevanju sa UN o izvozu đubriva, koji je dogovoren paralelno s BSGI sporazumom.
Kako je Borelj dodao, UN je neumorno radila na razjašnjavanju regulatornih okvira i sarađivala s privatnim sektorom kako bi se pronašla potrebna rješenja u bankarskom i osiguravajućem sektoru.
Prema njegovim riječima, ti napori su sprovedeni u bliskoj saradnji sa EU i njenim partnerima.
“Za razliku od laži koje širi Rusija, EU je zaista osigurala da naše sankcije nemaju uticaja na globalnu sigurnost hrane”, kazao je Borelj.
On je naveo da nema sankcija na ruski izvoz hrane i đubriva trećim zemljama, kao i da je EU pružila opsežne smjernice ekonomskim subjektima, potvrđujući da su takvi prenosi trećim zemljama dopušteni.
Borelj je dodao da su sarađivali sa UN kako bi omogućili povezana plaćanja.
“Uprkos tim dobro poznatim i provjerljivim činjenicama, Rusija je odlučila izaći iz BSGI, koristeći hranu kao oružje i ugrožavajući globalno snabdjevanje hranom”, rekao je Borelj.
On je kazao da je satima nakon povlačenja iz inicijative, Rusija počela da uništava skladišta žitarica i infrastrukturu luka Ukrajine sa dnevnim ciljanim napadima, ne samo u Crnom moru, već i na Dunavu.
“Kao trenutna reakcija, veleprodajne cijene pšenice i kukuruza doživjele su najveći porast od početka ruske agresije”, rekao je Borelj.
On je naveo da će se povećana nestabilnost cijena hrane vjerovatno nastaviti dok god Rusija svjesno stavlja globalno snabdijevanje hranom pod pritisak, što pogoršava globalnu krizu životnih troškova, a najteže pogađa ljude u zemljama koje zavise od uvoza hrane.
Borelj je poručio da je to neprihvatljivo i da se treba odlučno osuditi.
On je naveo da, kao odgovor na neodgovorne akcije Rusije, EU djeluje u tri glavna smjera.
“Nastavićemo da podržavamo neumorne napore UN i Turske da obnove BSGI i da jačamo naše “koridore solidarnosti” kao alternativne rute za ukrajinski poljoprivredni izvoz kako bi stigli do globalnih tržišta preko EU”, najavio je Borelj.
On je kazao i da su povećali finansijsku pomoć zemljama i ljudima kojima je najpotrebnija, osiguravajući 18 milijardi EUR za rješavanje sigurnosti hrane do naredne godine.
“Pozivamo međunarodnu zajednicu i sve zemlje da povećaju svoju pomoć u cilju podrške globalnoj sigurnosti hrane. Molimo sve naše partnere da podstaknu Rusiju da se vrati pregovorima, kao što je to već učinila Afrička unija, kao i da se suzdrži od ciljanja ukrajinske poljoprivredne infrastrukture”, rekao je Borelj.
On je naveo da, sa jasnim i jedinstvenim glasom, mogu da natjeraju Rusiju da ponovno učestvuje u BSGI.
“Svijet ima zajednički interes za odgovorno upravljanje globalnom sigurnošću hrane. To dugujemo ljudima kojima je najpotrebnije”, istakao je Borelj.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
