Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Značajan broj stanovnika u Crnoj Gori, od kojih većina mladih i penzionera, ima problem da svojim mjesečnim prihodima pokrije troškove, pokazalo je istraživanje o finansijskoj pismenosti Centra za finansije.
Profesor i direktor Centra za finansije, Milorad Katnić, saopštio je na konferenciji pod nazivom Digitalne inovacije u svrhu unapređenja finansijske pismenosti, da su zabrinjavajući podaci koji upućuju da više od polovine ispitanika ima problem da svojim mjesečnim prihodima pokrije mjesečne troškove.
„Svega 12 odsto bi u slučaju da ostane bez posla moglo da od svoje ušteđevine preživi preko šest mjeseci, dok sedam odsto ne bi mogli da izdrže više od sedam dana“, precizirao je Katnić, predstavljajući istraživanje o finansijskoj pismenosti koju je sproveo Centar za finansije.
Katnić je kazao da istraživanje potvrđuje da građani Crne Gore najbolje razumiju pojmove i proizvode koje koriste i koji su aktuelni.
„Prvi primjer je inflacija koja je jedna od najčešće upotrebljenih riječi u Crnoj Gori i uticala je na živote i blagostanje većine građana“, rekao je Katnić.
Programski direktor Centra za finansije, Ilija Mugoša, je govoreći na panel diskusiji pod nazivom Finansijska pismenost, kojim je moderirala dekanica Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije, Univerzitet Donja Gorica, Milica Vukotić, rekao da je istraživanje sprovedeno na hiljadu ispitanika.
„Najpozitivniji je nivo finansijskog znanja gdje čak 93 odsto ispitanika razumije termin kamata na pozajmicu. Međutim, kad je riječ o složenom kamatnom računu, nivo znanja opada“, kazao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, pozitivno je da je većina stanovništva, odnosno 82 odsto, upoznata sa terminom inflacija. Oni termini koji se direktno vežu za životne probleme, najpoznatiji su ljudima.
„Njih 97 odsto upoznato je sa kreditima, što znači da je i to razlog što toliko njih razumije termin kamate“, dodao je Mugoša.
On smatra da je najnegativnije da značajan broj stanovnika sastavlja kraj s krajem.
„Većina mladih ljudi i penzionera se nalazi u tom problemu. To potvrđuje da je svaki drugi penzioner u riziku od siromaštva i preko 40 odsto mladih. Podaci su jasni i pokazuju smjer u kojem treba ići“, naveo je Mugoša.
Prema njegovim riječima, stavove o finansijama je najteže unaprijediti, jer su vezani za kulturološki okvir.
„Ispitanici, njih 41 odsto više voli da troši nego da štedi. Iznenađujuće je da se 51 odsto slaže sa stavom da je novac tu da se troši, dok 39 odsto njih smatra da treba živjeti danas, a sjutra ću razmišljati o sjutra“, rekao je Mugoša.
On smatra da je potrebno mlade ljude edukovati da krenu ranije o tome da razmišljaju.
„Ako krenete sa dugoročnim investiranjem, akumuliraćete dovoljno sredstava da uđete u taj penzioni život“, dodao je Mugoša.
Savjetnica guvernerke CBCG, Biljana Gligorić, kazala je da sama istraživanja pokazuju da postoji jako puno prostora za unapređenje finansijske edukacije.
„Ova tema ostala je nedovoljno razvijena. Sjajno je da se o tome govori“, rekla je Gligorić.
Ona je navela da je trenutni nivo na kojem je finansijska pismenost, znak da moramo da djelujemo.
„To je samo činjenica u odnosu na koju moramo da djelujemo. Uvijek dolaze nove generacije. Tu nikad ne možete dostići nivo da kažete ne bavimo se više time“, rekla je Gligorić.
Prema njenim riječima, moraju se pojačati aktivnosti, jer krajnji korisnik tog znanja su građani, pogotovo kad je riječ o realnom sektoru, jer su posljedice finansijskog neznanja razorne.
„Sprovodimo mnoge aktivnosti, ali planiramo da ovu temu još više ubrzamo“, dodala je Gligorić.
Menadžerka za međunarodnu saradnju u Fondu za inovacije, Snežana Šćepanović, kazala je da se brže mijenjaju tehnologije u odnosu na zahtjeve međunarodnih projekata.
„To je danas toliko brzo da obrazovni sistemi kaskaju za tim. Obrazovni sistem nikada nije bio u ovolikoj krizi kao danas. Teško je predvidjeti šta su buduća zanimanja i edukovati ih na pravi način pa smo svi pod velikim pritiskom“, rekla je Šćepanović.
Ona je ocijenila da učešće univerziteta u tim projektima znatno doprinosi napretku nastave.
Šćepanović je najavila svoje učešće u radionici koja se tiče primjene robota u nastavi, sa ciljem povećanja finansijske pismenosti.
„Radionica je sa učenicima osnovne škole do trećeg razreda, gdje će oni, uz robotića, učiti osnovne stvari o finansijskoj pismenosti, šta je banka, štednja, želje i potrebe“, dodala je Šćepanović.
Prema njenim riječima, primjena tehnologija danas je neophodna.
„Neophodna je primjena tehnologija u cilju povećanja finansijske pismenosti. Digitalne platforme su sve više prisutne i obrazovanje ide ka tom virtuelnom segmentu“, rekla je Šćepanović.
Ivan Stojanović iz Udruge finansijske pismenosti Hrvatska, ocijenio je da je osnovni problem inercija ljudi, jer znaju da nešto treba činiti, a ne čine.
„Najranjiviji su žene i ljudi koji imaju samo jedan prihod od zaposlenja. Oni često razmišljaju o penziji i da će imati problema s tim. A oni koji imaju više izvora prihoda, ili svoju kompaniju, ne razmišljaju o tome“, rekao je Stojanović.
On je naveo da je oko 75 odsto ljudi zabrinuto oko svoje penzije.
Prema njegovim riječima, edukacija je do određenog nivoa ključna za povećanje osnovnog bogatstva, ali djelovanje je puno bolje. Bilo kakav nivo edukacije staje na nekom nivou, ako nema djelovanja.
„Otvorite brokerski račun i plan investiranja, počnite odvajati i budite disciplinovani. Nemojte odgađati“, poručio je Stojanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS