Podgorica, (MINA-BUSINESS) – U Crnoj Gori je potrebno izmijeniti regulativu i proaktivno djelovati kako bi se omogućila kontrola i kažnjavanje neregistrovanih subjekata koji obavljaju privrednu djelatnost, ocijenila je predsjednica Upravnog odbora Američke privredne komore (AmCham), Sanja Ćalasan.
Ona je kazala da je AmCham nedavno predstavila svoj Izvještaj o poslovnom ambijentu za period 23/24 godina, u kojem je ukazano na potrebu uspostavljanja efikasnog inspekcijskog nadzora, sa jasno definisanim mjerama i nadležnostima na suzbijanju sive ekonomije, naročito u sektoru turizma.
„Nadalje, poreske stope treba definisati tako da podržavaju razvoj strateških grana privrede i nastaviti sa kreiranjem percepcije povoljnog poreskog sistema za poslovanje“, rekla je Ćalasan u intervjuu agenciji Mina-business.
Ona je navela da je jedna od preporuka AmCham-a da se ubrza proces povraćaja poreza na dodatu vrijednost (PDV) kako bi se dostigli međunarodni standardi dobre prakse od preko 90 odsto obrađenih zahtjeva u roku od 30 dana.
„Potrebno je stvoriti preduslove za bespapirno poslovanje i punu primjenu Zakona o elektronskom dokumentu i razviti regulatorni okvir za elektromobilnost, inspirisan primjerima EU i zemalja iz regiona poput Hrvatske i Slovenije, uz uvođenje dodatnih podsticaja, kao što su oslobađanje od poreza na vozila, putarine, parkinge, te smanjenje taksi za registraciju“, smatra Ćalasan.
Ona je rekla da je njihov zadatak da zajednički, uz maksimalnu posvećenost, rade na poboljšanju vladavine prava, pravne sigurnosti, efikasnosti javne administracije, suzbijanju sive ekonomije i ubrzavanju digitalne transformacije naše ekonomije.
„Ovi faktori predstavljaju ključne preduslove za stvaranje stabilnog, transparentnog i konkurentnog poslovnog okruženja. Snažno vjerujemo da samo kroz temeljnu reformu ovih sektora možemo stvoriti osnovu za dalji napredak i privući ne samo američke, već i druge strane investitore“, navela je Ćalasan.
Prema njenim riječima, investitori traže sigurno i predvidivo poslovno okruženje, u kojem je pravna sigurnost na visokom nivou, administrativni postupci efikasni, a tržište slobodno od sive ekonomije.
„Digitalizacija, u tom smislu, ima ključnu ulogu, jer omogućava brži i transparentniji način poslovanja, smanjuje birokratske prepreke i doprinosi efikasnijoj javnoj administraciji. Sve ove reforme i modernizacije neće samo unaprijediti poslovnu klimu, već će stvoriti i konkurentnu i održivu ekonomiju koja će biti privlačna stranim investicijama“, precizirala je Ćalasan.
Ona je podsjetila da je AmCham-ovom Izvještaju o poslovnom ambijentu pokazao da opšta ocjena poslovnog ambijenta, na skali od jedan do deset, iznosi 5,91.
„Ako imamo u vidu kretanje ovog parametra u posljednjih deset godina, on varira oko prosječne vrijednosti od 5,84, što ukazuje da suštinski nemamo značajnije promjene u kvalitetu poslovnog ambijenta, iako treba reći da je opšta ocjena poslovnog ambijenta bolja u odnosu na prethodni izvještajni period“, navela je Ćalasan.
Takav zaključak, kako je kazala, potvrđuje i odgovor članstva AmCham-a na pitanje da li se poslovni ambijent promijenio u proteklom dvogodišnjem periodu, budući da je polovina istakla da smatra da se poslovna klima u posljednje dvije godine nije promijenila.
„Takođe, konstatovano je i da kvalitet konsultacija sa poslovnom zajednicom i transparentnost donošenja odluka nijesu na zadovoljavajućem nivou“, dodala je Ćalasan.
Ona je navela da njihov nalaz pokazuje da članice negativno ocjenjuju stanje sive ekonomije u sektoru turizma, trajanje sudskih postupaka, birokratske procedure u oblasti građevinarstva i nekretnina, sajber bezbjednost i raznovrsnost e-servisa javne uprave, kao i stanje na tržištu rada koje predstavlja i dalje najveći izazov pri zapošljavanju i privlačenju kandidata sa odgovarajućim vještinama.
„No, AmCham-ov izvještaj treba shvatiti kao priliku da prepoznamo konkretna područja koja treba da budu unaprijeđena, ali i kao poziv svim članovima društva da zajedno radimo na tome da poslovni ambijent postane konkurentniji i efikasniji. Poboljšanje konsultacija, jačanje transparentnosti i donošenje politika koje direktno podržavaju privredu, biće ključni koraci ka unapređenju ukupne poslovne klime“, kazala je Ćalasan.
Ona smatra da, ako svi zajedno, uključujući i vladine institucije i privatni sektor, budu ulagali u ove aspekte, sigurno će stvoriti povoljnije i sigurnije okruženje za razvoj i rast, što će imati dugoročne koristi za privredu i društvo u cjelini.
Na pitanje koji sektori u Crnoj Gori su trenutno najprivlačniji za investicije, Ćalasan je odgovorila da su njihovi najprivlačniji sektori za ulaganje turizam, energetika, infrastruktura, naročito saobraćajna, IT sektor, i to se iznova ponavlja kroz AmCham izvještaje, jer zaista čini kor potencijala naše zemlje.
„Kompanije su ukazale i na to koji su najprivlačniji elementi poslovanja u Crnoj Gori, poput članstva u NATO i intenzivnog puta ka učlanjenju u EU, korišćenja eura kao zvanične valute, stimulativnog poreskog sistema za investicije, odlične geografske lokacije, bogatstva prirodnim resursima, te, veoma važno, pogodnosti da budemo testno tržište za brojne inovatovne proizvode i usluge“, navela je Ćalasan.
Ona je podsjetila da je nedavno američka ambasadorka u Crnoj, Judy Rising Reinke, na tradicionalnom događaju Otvoreno s premijerom, kazala da američki investitori nikada nijesu bili više zainteresovani za prilike u Crnoj Gori, od razvoja infrastrukture i energetskih projekata do turizma, IT-a i zdravstvene zaštite.
„Te kompanije žele da sarađuju sa Vladom i poslovnom zajednicom kako bi pružile svoja najmodernija rješenja. Njena izjava upravo potvrđuje da postoje velike mogućnosti za jačanje poslovnih veza između Sjedinjenih Američkih Država i Crne Gore i pruža dodatni motiv i potvrdu da nastavimo sa aktivnostima koje podržavaju privlačenje investicija i jačanje međunarodne saradnje“, ocijenila je Ćalasan.
Ona je navela da interesovanje za ulaganje postoji, upiti dolaze i do Američke privredne komore, ali zajedničkim snagama mora da se stvara povoljniji poslovni ambijent i privučemo što više kompanija, a na čemu njihova Izvršna kancelarija konstantno radi.
„Upravo su ulaganja u obnovljive izvore energije i saobraćajnu infrastrukturu vrlo zanimljiva investitorima sa kojima razgovaramo. Naravno, u pitanju su veliki projekti za koje interesovanje pokazuju kredibilni investitori koji zahtjevaju vladavinu prava i predvidljivost poslovnog ambijenta“, rekla je Ćalasan.
Takođe, Crna Gora može biti i testno tržište za brojne digitalne servise, te u tom smislu, a imajući u vidu globalni tehnološki razvoj kojem svedočimo, atraktivnost ulaganja u IT sektor je neupitna. Nadalje, turizam kao sektor već daje značajan doprinos ekonomiji, pri čemu naša zemlja ima bogatu kulturnu baštinu, raznolike prirodne ljepote i strateški položaj, što je čini atraktivnom turističkom destinacijom.
„Sve navedeno naše članice itekako potvrđuju i moram reći da dijele entuzijazam kada su u pitanju aktivnosti u budućnosti. Naime, 83 odsto kompanija je optimistično kada je u pitanju plan za narednih pet godina, a kao glavne razloge navode i digitalnu transformaciju ekonomije i društva, najavljeni snažni infrastrukturni razvoj, kao i stabilizaciju globalnih prilika“, precizirala je Ćalasan.
Ona je na pitanje kako AmCham ocjenjuje saradnju sa Vladom i postoji li spremnost za zajedničkim rješavanjem problema koji opterećuju privredu, odgovorila da je dijalog Američke privredne komore i Vlade Crne Gore kontinuiran i produktivan, što im omogućava da aktivno doprinose donošenju odluka koje imaju pozitivan uticaj na privredu.
„Mnogo napora ulažemo kako bi donosioci odluka prepoznali značaj ranog uključivanja predstavnika privrede u proces donošenja nove i/ili izmjene i dopune postojeće regulative, ali i ukazujemo na konkretne načine kako to postići“, rekla je Ćalasan.
Ona smatra da imaju odgovornost i priliku da prenesu potrebe i izazove s kojima se suočavaju kompanije, a jedan od načina je, između ostalog, i Izvještaj o poslovnom ambijentu.
„Mi želimo da se glas naših članica još više čuje, da procesi budu transparentniji, naročito kada su važni sistemski zakoni u pitanju. Poslovna zajednica loše ocjenjuje kvalitet konsultacija javnog sa privatnim sektorom prilikom donošenja novih i izmjene i/ili dopune postojećih propisa, kao i nedovoljnu transparentnost u donošenju odluka, na šta nam je ukazalo čak 67 odsto ispitanih članica“, kazala je Ćalasan.
Prema njenim riječima, takav nalaz ne iznenađuje budući da za brojne izuzetno važne sistemske zakone nedostaju javne rasprave, dok je uključivanje poslovne zajednice u ranim fazama izrade novih i izmjene i/ili dopune postojećih propisa i dalje nezadovoljavajuće.
„Da je to slučaj potvrđuju i podaci iz Izvještaja o uključenosti privatnog sektora u izradu zakona, koji se, na inicijativu AmCham-a, radi od Sekretarijata Savjeta za konkurentnost, još od 2019. godine. U posmatranom dvogodišnjem periodu učešće privrede u radu radnih grupa za izradu nove i izmjenu ili dopunu postojeće regulative kreće se u rasponu od 14 do 24 odsto“, navela je Ćalasan.
Ona je rekla da, iako je zabilježen pozitivan trend, ovako nizak procenat uključenosti jasan je signal da je potrebno značajno povećati učešće privatnog sektora u ovoj fazi procesa donošenja novih ili izmjene postojećih propisa.
„Takođe, izdvojila bih i da je potrebno uključiti relevantne predstavnike poslovne zajednice u izradu RIA (Regulatory Impact Analysis) obrazaca u cilju boljeg sagledavanja uticaja planiranih novina ili izmjena na poslovni ambijent. Vjerujem da ukoliko poboljšamo sve stavke koje sam prethodno navela, možemo stvoriti osnovne uslove za kreiranje održivih rješenja za probleme koji opterećuju našu privredu. Samo zajedničkim naporima, kroz koordinaciju svih relevantnih faktora i sektora, možemo se suočiti sa izazovima i raditi na njihovom prevazilaženju“, zaključila je Ćalasan.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
