Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Mogućnost ponovnog uvođenja radne nedjelje, uz obavezno paralelno jačanje zaštite prava radnika, treba razmotriti, jer bi se na taj način povećala privredna aktivnost, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović.
On je dodao i da će taj predlog, nakon razgovora sa socijalnim partnerima, najverovatnije biti dostavljen Vladi.
“Neradna nedjelja je jedna od mjera koju je prethodna vlada, poprilično populistički implementirala, jer nije znala ili nije htjela da zaštiti prava radnika. Na taj način se pošlo iz jednog u drugi ekstrem. To nije dobar način rješavanja problema. Možda je jedan od najbržih načina da se sada ubrza privredna aktivnost da se ona dozvoli i u toku nedjelje”, kazao je Milatović u intervjuu za Dan.
On je dodao da bi se na taj način dobio dodatni promet u ekonomiji, što bi imalo pozitivne efekte na budžet i zaposlenost.
“U tom smislu razmišljamo. To, naravno, moramo da radimo u razgovoru sa svim socijalnim partnerima. Nije laka mjera i nije je lako dogovoriti. Ipak, vjerujem da je mjera dobra, ali samo ako budemo išli paralelno u proces snažnije zaštite prava radnika, jer ne može više da se desi da se, recimo, radniku oduzima pravo na odmor”, naveo je Milatović.
On je poručio da će država upotrijebiti mehanizme da takve poslodavce sankcioniše i privede normalnom tržišnom poslovanju.
“Država ima kapacitete za to, a gdje ima volje ima i načina. Naravno, prvo ćemo u razgovoru sa socijalnim partnerima da vidimo kakve su njihove pozicije, ali kao resorni ministar, sa svojim timom, stojim iza te mjere. Moraćemo da idemo u izmjenu zakona. To nijesu lake stvari i zahtijevaju više vremena”, saopštio je Milatović.
On je najavio i da će njegov resor uskoro donijeti novi paket mjera za ublažavanje negativnih efekata koronakrize, te da će pokušati da snažnije pomogne privredu.
Ministarstvo ekonomskog razvoja, prema riječima Milatović, intenzivno radi na kreiranju paketa podrške privredi za prvi kvartal naredne godine, koje će, kako očekuje, podrazumijevati veće iznose subvencija na zarade, imajući u vidu da kriza dugo traje, da su privrednici i građani iscrpljeni i da je prvi kvartal tradicionalno najteži.
U sklopu tog paketa će se, kako je najavio, naći i kratkoročna pomoć za najugroženije kategorije, koje su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, ali i korisnici materijalnog obezbjeđenja.
“Ta podrška će se odnositi na prvi kvartal naredne godine, a hoće li se produžiti do polovine godine u istom intenzitetu, to ćemo da vidimo. U tom paketu će biti reflektovana pojačana pomoć za djelatnosti, kojima je zbog mjera Ministarstva zdravlja ograničena privredna aktivnost za vrijeme praznika”, rekao je Milatović.
On je saopštio i da su u razgovoru sa poslovnim bankama pronašli zajednički jezik na koji bi način i oni mogli da bolje podrže privredu.
“Kriza je velika i njen teret treba ravnomjerno podijeliti. Razgovarali smo, između ostalog, o mjerama koje podrazumijevaju moratorijum na prinudnu naplatu prema osobama koje su ostala bez posla usled koronakrize, produženje roka otplate potrošačkih kredita na deset godina, čime bi smanjili mjesečno kreditno opterećenje, produženje svih mjera Centralne banke (CBCG), koje su sada predviđene da traju do 31. avgusta naredne godine, na kraj 2022. godine”, kazao je Milatović.
On je podsjetio da odluku o tome donosi CBCG.
Kada je riječ o odluci Vlade o privremenom finansiranju, Milatović je rekao da je to bio jedini pravi izbor.
“Nijesmo mogli da idemo sa budžetom prethodne vlasti, koji je sadržao sve negativne strane loših politika. Sa takvim budžetom nijesmo mogli da idemo u parlament i jedino smisleno je bilo da odložimo predlaganje budžeta, u okviru zakonskih propisa, za jedan ili dva mjeseca, a najkasnije do marta, gdje ćemo da damo naš akcenat”, saopštio je Milatović.
On je dodao da Nacrt budžeta koji Vlada predloži neće biti idealan, ali će biti puno bolji od onog koji su naslijedili.
“Puno nelogičnosti ima u budžetu kada je u pitanju rad javne uprave. Naš budžet će da reflektuje reformu javne uprave, kroz akte o sistematizaciji svakog ministarstva. Ne možete da imate direktorat koji vodi visokorukovodni kadar, prima preko hiljadu EUR i vodi samo jednog ili dva čovjeka. To je nedopustivo i to je neracionalno trošenje novca svih građana. Takođe, ne možete da imate ni direkcije sa jednom ili dvije osobe, a ima takvih primjera puno”, rekao je Milatović.
On je najavio da će, nakon optimizacije broja ministarstava, naredni logičan korak biti optimizacija direkcija i direktorata, koja se već sprovodi kroz sistematizaciju i državna uprava će da bude stavljena na neke “smislenije noge”.
“Što se tiče budžeta prethodne vlasti, moraće se sprovesti revizija projekata iz kapitalnog budžeta, i njihova ravnomjernija geografska raspodijeljenost. Mnoge opštine su bez kapitalnih projekata i to će morati bolje da se rasporedi. Budžet je dosad bio linijski, ne programski, što ćemo promijeniti”, poručio je Milatović.
Kada je riječ o Aerodromima Crne Gore, naslijeđen je proces gdje je, u saradnji sa IFC-om, pokrenuto davanje pod koncesiju i gdje su tri ponuđača u igri.
“U prvoj polovini naredne godine ćemo, pretpostavljam, imati jasnije informacije u kom pravcu ćemo da idemo. Prethodna vlada je u nacrtu budžeta 100 miliona EUR predvidjela od koncesije za Aerodrome. Hoće li to da ostane tako ili ne, tek treba da vidimo. Stavka od 100 miliona je jako velika, jer ako ih ne prihodujete, potrebno vam je drugih 100 miliona. Ja lično vjerujem da je najbolji put za Aerodrome da se izabere pravi strateški partner za unapređenje poslovanja kroz javno-privatno partnerstvo”, saopštio je Milatović.
