Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Evidentno je da je od početka ove godine zabilježen pad kupovne moći crnogorskih građana zbog stalnog rasta stope inflacije, saopštio je istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije, Milika Mirković.
Prema posljednjim podacima Monstata godišnja inflacija u Crnoj Gori je na nivou od 15 odsto, a Mirković smatra da će u narednom periodu stopa inflacije prvenstveno zavisiti od kretanja cijena energenata.
“Ukoliko se uporedi vrijednost jednog EUR tokom prethodnih mjeseci, evidentno je da je zabilježen pad kupovne moći, odnosno količina dobara koju građani mogu da kupe. Od januara ove godine stopa inflacije bilježi stalan rast, dok je od aprila stopa inflacije dvocifrena, tako da je realna vrijednost novca padala”, rekao je Mirković Pobjedi.
On je naveo da rast cijena nije praćen rastom zarada, pa je realna zarada u avgustu bila niža u odnosu na prethodne mjesece. Realna zarada u avgustu bila je, kako je dodao, niža 1,7 odsto u odnosu na april i 3,8 odsto nego u januaru.
Mirković je kazao da je najveći doprinos rastu cijena visok rast cijene hrane i pića, zatim prevoza i stanovanja u odnosu na prošlu godinu.
“Ove grupe proizvoda jasno nam ukazuju i na razloge povećanja cijena, a koje prije svega treba tražiti u nestašicama i problemima u lancima snabdijevanja koji su izazvani ratom u Ukraniji. Međutim uzrok rasta su i dešavanja prije rata, a to je period pandemije kovid-19, kada su započeti problemi u lancima snabdijevanja i kada su velike količine novca ,,upumpane“ u ekonomske tokove koji su bili bez aktivnosti, to jest koje nijesu pratili realni rokovi”, rekao je Mirković.
On je dodao da u analizu treba uključiti i promjenu cijena na mjesečnom nivou. U avgustu je ta stopa iznosila 0,2 odsto što je ipak manja stopa rasta cijena u odnosu na stope zabilježene u prethodnim mjesecima.
Mirković je naveo da je pored ovih spoljnih uticaja na kretanja inflacije, povećanje cijena bilo dodatno podstaknuto i dešavanjima u Crnoj Gori.
“Realizacija programa Evropa sad je uticala na nominalni rast dohotka građana, koji nije praćen većom produktivnošću rada, već je posljedica administrativnog povećanja zarada. Tako da je cjelokupni sistem reagovao i kroz rast cijena. Iako ovo nije glavni razog povećanja cijena u Crnoj Gori, činjenica je da je u Crnoj Gori inflacija veća nego u EU zoni, dok je prije realizacije ovog programa inflacija u Crnoj Gori pratila nivo iz EU zone, to ukazuje na to da je taj program doprinio sveukupnom rastu cijena”, kazao je Mirković.
Inflacija u eurozoni u avgustu je bila 9,1 odsto, a u septembru je dostigla deset odsto, što je najviša vrijednost od kada je uveden euro. Mirković je naveo da podaci iz perioda do početka ove godine i prije realizacije programa Evropa sad, pokazuju da je nivo cijena u Crnoj Gori uglavnom pratio nivo cijena u eurozoni.
“Prema podacima Eurostata, oscilacije između stopa inflacije mjerene HICP, su bile veoma male do ove godine. Međutim, od januara ove godine primjećuje se značajnije odstupanje između stopa inflacije, u prosjeku po jedan procentni poen na mjesečnom nivou”, rekao je Mirković.
On je dodao da je to akumulirano, te od januara ove godine dovelo do toga da imamo godišnju inflaciju u Crnoj Gori veću oko pet procentnih poena u odnosu na eurozonu.
“Veći dohodak stanovništva je doveo do veće količine novčanih sredstava u opticaju što je stvorilo pritisak na cijene, jer ovi novčani tokovi nijesu pokriveni rastom realnih tokova. Pored rasta dohotka od rada, kroz razne oblike socijalnih davanja su dodatno plasirana novčana sredstva”, rekao je Mirković.
On smatra da će u narednom periodu stopa inflacije prvenstveno zavisiti od kretanja cijena energenata, a kako kaže, stabilizacija na tržištu energenata sa druge strane zavisi od geopolitičke situacije i rata u Ukrajini.
Odgovarajući na pitanje da li država, odnosno Vlada, treba da povuče neke poteze i interveniše kako bi obuzdala rast inflacije, Mirković je naveo da svako kontrolisanje ili ograničavanje kretanja cijena može imati značajne negativne posljedice na ekonomiju.
“Prije svega se može odraziti na ponudu i tražnju za tim dobrima i uslugama. Određivanje cijene ispod one koja se slobodno formira na tržištu, može za posljedicu imati ograničenu ponudu dobara, što dalje vodi rastu cijena. Iako je ograničavanje cijena dobara povoljno sa strane kupaca, rast cijena faktora proizvodnje dovodi do rasta troškova proizvodnje, što uz ograničene cijene proizvoda može dalje uticati na poslovanje proizvođača i na kraju smanjenje ponude ili nestašicu tih dobara”, kazao je Mirković.
U cilju obuzdavanja cijena osnovnih životnih namirnica Vlada je povukla nekoliko poteza, pa je u junu ograničila marže trgovcima za brašno, šećer, ulje i so, tako što je donijela odluku kojom će se maksimalna visina marže u veleprodaji ograničiti na pet odsto za pšenično brašno tip 400 i 500, šećer, ulje i so, dok će za te namirnice u maloprodaji iznositi sedam odsto.
Početkom maja su usvojene i stupile na snagu izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV). Tim izmjenama je ukinut porez na brašno i suncokretovo ulje, a za so je smanjen na sedam odsto.
Takođe sredinom juna ukinut je PDV na hljeb, dok su početkom maja usvojene i stupile su na snagu izmjene i dopune Zakona o akcizama kojima je dozvoljeno Vladi da smanji akcize na gorivo do 50 odsto.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
