Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ograničavanje marži dovodi do povećanja ostalih cijena, a kao posljedica toga može nastati nestašica, ocijenio je ekonomski analitičar Mirza Mulešković i dodao da mu se ne dopadaju takve restriktivne mjere.
On je, gostujući u emisiji Link na Radiju Crne Gore, naveo da se prije dvije godine pričalo o istoj temi, koja je još aktuelna i biće čini se još neki period.
“Inflacija nije počela od početka rata u Ukrajini. Inflacija je počela povećanjem minimalne zarade. I nakon dvije godine imamo isti problem, zbog toga što nijesmo imali konkretne antiiflatorne mjere. Mjere su se svele na kataloške akcije određenih cijena proizvoda i pumpanje tekuće potrošnje, što je dodatno izazvalo inflaciju”, kazao je Mulešković.
Prema njegovim riječima, prethodne Vlade su bez ikakvih planskih mjera vodile politiku borbe protiv inflacije u Crnoj Gori, prenosi portal RTCG.
Zbog toga, kako je kazao, dolazimo ponovo u situaciju da pričamo kako je privreda kriva za trenutno stanje i da je okrivljujemo da su cijene takve kakve su zbog marži.
“Marža služi da isplati i pokrije troškove privredniku. Oko 20 do 25 odsto treba da bude prosječna marža da bi privrednik iz trgovine mogao da radi svoj posao”, rekao je Mulešković.
On smatra da nije dobro što se u taj proces ulazi bez ikakve analize.
“Na taj način ćete otvoriti polje neformalne ekonomije, što može da bude vrlo problematično za Crnu Goru”, dodao je Mulešković.
On je naveo da uvođenje marži može da dovede do otpuštanja u malim kompanijama.
“U Crnoj Gori postoji jedan sektor koji 23 godine posluje po fiksnim maržama. Tu su veliki profitirali, a mali su se ugasili. Donosioci odluka dobro znaju o kome je riječ”, kazao je Mulešković.
On je podsjetio godinu kada se desilo povećanje minimalne zarade i kada su rasli svi troškovi privrednika.
“Moramo da budemo veoma jasni – nijedan privrednik ne treba da radi ukoliko nema profit”, dodao je Mulešković.
Najveći problem je, kako je kazao, što nijesmo imali nikakve pakete podrške ni privredi ni građanima.
“Povećali smo penzije, plate u javnom sektoru zbog čega je inflacija bila preko deset odsto. Svako povećanje zarada koje nije proisteklo iz nove ekonomske vrijednosti dovešće do inflacije”, saopštio je Mulešković.
Politička stabilnosti ili nestabilnost u velikoj mjeri određuje kako će se cijene kretati.
“Posljednje dvije godine smo izgubili percepciju šta znači prihod, a šta profit. To nije isto. Treba vidjeti na kraju kako će da posluju, koliki će biti prihod kompanija i da se vidi zbog čega je do ovoga došlo, jer na globalnom niovu su cijene počele da padaju”, naveo je Mulešković.
On je saopštio da u Crnoj Gori teško dolazi do pada cijena i dodao da još dosta promjena treba da se desi na globalnom nivou da bi cijene kod nas pale.
“Sve uvozimo, i upravo zbog toga naše cijene zavise od svega što je vani, a vani imate veliku nestabilnost”, rekao je Mulešković.
On je podsjetio da kod nas nije došlo do rasta elektične energije, što se svuda desilo, a što su donosioci odluka morali iskoristiti.
“Ono što je bila prednost Crne Gore, a što je trebalo da donosioci odluka iskoriste, je što kod nas nije došlo do povećanja cijena električne energije, kao u svim drugim zemljama. To je uslovilo najveće probleme prilikom rasta cijena i mi to nijesmo iskoristili. Mi nijesmo iskoristili taj period da pomognemo privredu, nego smo uradili kontra. Usuli smo veliku novac u javnu potrošnju i na taj način ste povećali količinu novca u opticaju, odnosno cijene. Neko sve to mora da plati, kako će da plati, privrednici su digli cijene”, kazao je Mulešković.
Ono što treba da se radi jeste da se napravi socijalna korpa, koju bi koristili ljudi koji su ugroženi.
“Ova Vlada nije uzela bilo koje mjere za borbu protiv inflacije tokom sastavljanja budžeta”, rekao je Mulešković.
On smatra da je to mogla da uradi i prethodna, ali da po tom pitanju nije ništa urađeno.
Mulešković je dodao i da je krivica ne samo na prethodne tri vlade, već i prethodnih 30 godina.
“Svako ko je zloupotrijebio jedan euro, i ko sad zloupotrijebi treba da odgovara. E to je vladavina prava”, poručio je Mulešković i dodao da tim poslom treba da se bavi sudstvo.
Na pitanje zašto kompanija Lidl nije dosad došla u Crnu Goru, Mulešković je odgovorio da toj velikoj kompaniji vjerovatno nije bio dosad interes da uđe u zemlju koja ima 600 hiljada stanovnika.
“Crna Gora je malo tržište za te stvare. Tim velikim lancima Crna Gora nije interesantno tržište”, objasnio je Mulešković.
On je naveo da je crnogorska radna snaga kvalitetna i kvalifikovana, ali da su potrebna mnogo veća ulaganja u nju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
