fbpx
NaslovnicaMINA BusinessDigitalna transformacija i cirkularna ekonomija visoko na agendi PKCG-a

Digitalna transformacija i cirkularna ekonomija visoko na agendi PKCG-a

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Teme digitalne transformacije i cirkularne ekonomije visoko su na agendi Privredne komore Crne Gore (PKCG), za koju je izuzetno važno da doprinese aktivnostima kojima se ističe značaj tih procesa, njihova povezanost i međuzavisnost.

To je poručeno na događaju koji su organizovali PKCG i nevladina organizacija 35mm na temu “I zelena i digitalna – transformacija kojoj se teži”, u okviru Dijaloga za Digitalnu agendu.

Kako je saopšteno iz Privredne komore, u fokusu skupa bio je način na koji se komplementarnost te dvije agende može iskoristiti u cilju unapređenja politika, ali i konkretnih aktivnosti koje će doprinijeti sveukupnom razvoju društva i privrede.

“Predsjednica PKCG-a Nina Drakić kazala je da su teme digitalne transformacije i cirkularne ekonomije visoko na agendi krovne crnogorske poslovne asocijacije, za koju je izuzetno važno da pruži doprinos aktivnostima kojima se ističe značaj ovih procesa, njihova povezanost i međuzavisnost”, kaže se u saopštenju.

Kako se navodi, PKCG značajno doprinosi tim procesima kroz organizaciju informativnih i edukativnih događaja sa temama iz ovih oblasti, obezbjeđujući inkluzivnost privrede u izradi strateških dokumenata, te učešćem u projektima čiji je cilj implementacija koncepata cirkularne ekonomije i digitalne transformacije.

“Naše cirkularno putovanje započeli smo Mapom puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji, nastavili učešćem u izradi Strategije cirkularne tranformacije, uvijek prepoznajući značaj i ulogu digitalnih procesa u ovim ekonomskim procesima”, rekla je Drakić.

Ona je podsjetila da je Evropski zeleni plan postavio temelje budućem pravcu rasta i razvoja unutar Evropske unije (EU), kao i da taj dokument prepoznaje digitalne tehnologije kao ključni faktor za postizanje ciljeva održivosti u brojnim sektorima.

Kako je naglasila, odgovornost svake generacije je da potomstvu ostavi zdravu životnu sredinu, kao i da stvori pretpostavke za održiv razvoj.

“Ostajemo posvećeni da i u narednom periodu našu privredu usmjeravamo u tom pravcu, vjerujući da će prepoznati prednost i neophodnost tranformativnih procesa”, zaključila je Drakić.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj je kazao da je Crna Gora u izazovima savremenog doba prepoznala potrebu hitne promjene u pravcu digitalizacije i zelene transformacije.

“Zbog kovida 19, svijet se morao prilagoditi drugačijem načinu života i rada, što je procesu digitalizacije dalo veliki prioritet u svim oblastima života, privrede, obrazovanja, zdravstva, i drugih djelatnosti”, rekao je Dukaj.

On je naveo da je digitalna transformacija poslovanja postala integralni dio svake uspješne organizacije.

Kako je saopštio, zelena transformacija je sljedeća velika tema, koju su ubrzale svjetska energetska kriza i klimatske promjene.

“Digitalizacija i zelena transformacija su ključne teme, i nijesu samo predmet odluke, nego izazov koji što prije moramo pretvoriti u priliku za razvoj”, kazao je Dukaj.

Kako je saopštio, Vlada je prepoznala značaj digitalne transformacije za sopstveni progres i tvoj oblasti posvetila veliku pažnju, izdižući je na nivo prioriteta u svim strateškim dokumentima.

Prema riječima Dukaja, digitalna transformacija je proces koji se mora razvijati kako u insistucijama sistema, tako i u privredi, i svim drugim oblastima djelovanja, ali i na nivou svakog građanina i građanke pojedinačno.

“Unaprijediti sistem infrastrukturom, servisima, zakonodavnim okvirima, tehničkom podrškom i drugim ne znači mnogo, ako građanin ne može te potencijale na pravi način da koristi. Zato smo na svim poljima preduzeli odgovarajuće korake, koji će biti temelj daljeg napretka”, naveo je Dukaj.

Sekretarka Odbora udruženja ICT Nada Rakočević je kazala da digitalnu transformaciju treba da prati tempo razvoja digitalnih tehnologija.

“Da bi on bio uspješan, potrebno je da postoji dobra osnova u infrastrukturi, normativnom i institucionalnom uređenju, dostupnosti i upravljanju podacima, obrazovnim programima kao preduslovu za sticanje digitalnih vještina, saradnji sa privatnim sektorom i podsticajima kako bi se digitalna rješenja koristila”, smatra Rakočević.

Ona je navela da je neophodna sinergija cirkularne ekonomije i digitalne transformacije u cilju dobijanja naprednijih i preciznijih modaliteta proizvodnje i smanjenja restlova, kao i sistemsko i koordinisano vođenje ovih procesa.

Marija Raspopović iz Sektora za projekte PKCG-a je posebno istakla sprovođenje Akcionog plana za Zelenu agendu za Zapadni Balkan, koji otvara put ka ostvarivanju ekonomskog i investicionog plana za region, vrijednog 30 milijardi EUR za period od sedam godina.

Ona je ukazala na značaj cirkularne ekonomije i podsjetila da bi, na osnovu procjena Svjetskog ekonomskog foruma, cirkularni model mogao donijeti 4,5 milijarde dolara ekonomske koristi globalno tokom narednih osam godina.

Marijeta Barjaktarović Lanzardi iz Direktorata za inovacije i tehnološki razvoj je istakla da pametna specijalizacija promoviše koncept održivosti u okviru identifikovanih prioriteta, dok je ICT utvrđen kao horizontalni prioritet koji podstiče razvoj svih ostalih.

Kako je navela, ta činjenica ukazuje da je Crna Gora prepoznala da su digitalno i zeleno nerazdvojni i da se samo njihovom sinergijom može podstaći razvoj prioritetnih sektora.

“Značajna je uloga inovacija i istraživanja u ovom kontekstu jer omogućava lakše uključivanje u savremene tokove razvoja. Zbog toga je porast ulaganja i prioritizacija uloge znanja i inovacija imperativ svih daljih aktivnosti”, smatra Barjaktarović Lanzardi.

Aneta Kankaraš iz Sekretarijata Nacionalnog savjeta za održivi razvoj smatra da imperativ mora biti dobar i bezbjedan sistem, koji bi trebalo da se koristi uz brigu o životnoj sredini, praveći što manje otpada i koristeći obnovljive resurse.

“Neophodne su nove, zelene i digitalne tehnologije kako bi postigli održivi razvoj, a pored multisektorkskog pristupa, treba da mijenjamo paradigmu pristupa resursima, a zajednički cilj treba da bude nisokokarbonski razvoj i digitalizacija u svim sektorima”, rekla je Kankaraš.

Vesna Simonović iz Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i e-servise je ukazala da je za bolju izgradnju inkluzivnog društva u Crnoj Gori neophodno obezbijediti uslove za sve građane da se usavršavaju i imaju jednak pristup informacionim tehnologijama i digitalnim uslugama.

Ona je navela da je u tvom Direktoratu poseban akcenat stavljen na obuku starijeg stanovništa i druge ranjive kategorije, ali i na sve one čije digitalne vještine nijesu na zavidnom nivou.

“U narednom periodu slijedi implementacija velikog broja programa čiji je krajni cilj unapređenje kompetencija i digitalnih vještina kako bi građani bili spremni za tržište rada”, najavila je Simonović.

Predstavnik ICT Cortex-a Tarik Zaimović je istakao da digitalizacija i zaštita životne sredine zahtijevaju promjenu svijesti građana, veće budžete institucija, profesionalce koji će se njima baviti i strategije, te smatra da je najveća odgovornost za ove procese na donosiocima odluka.

On je naveo da su sve članice ICT Cortexa digitalno transformisane, što im omogućava ubrzavanje procesa i ostvarivanje značajno većih rezultata nego ranije.

Kako je saopštio, Cortex je formirao fondaciju „Čini dobro“ koja godišnje plasira oko 70 hiljada EUR u akcije čiji je cilj, između ostalog, i zaštita životne sredine.

“To su ipak svojevrsni mikrokoraci u sizifovskom poslu sve dok se ne promijeni svijest društva o značaju ovih procesa, a u čemu veliku ulogu vidi u motivaciji, ali i u kaznenoj politici”, smatra Zaimović.

Kako je saopštio, Cortex bi trebalo u narednom periodu da preraste u naučno-istraživačku organizaciju koja će se između ostalog baviti i zaštitom životne sredine.

Ivan Tomović iz Fonda za inovacije je kazao da je Fond odobrio sedam kolaborativnih grantova za inovacije, koji podstiču sinergiju nauke i privrede.

Kako je pojasnio, projekti se odnose na prioritetne sektore navedene u Strategiji pametne specijalizacije, a između ostalog i na zaštitu životne sredine.

“Za ovu godinu je Fond planirao devet programa koji se, između ostalog, odnose i na jačanje inovativnih preduzeća i podsticanje startapova”, rekao je Tomović.

On je najavio da planiraju seriju edukativnih događaja kako bi podstakli umrežavanje poslovne i naučne zajednice i motivisali što više potencijalnih korisnika njihovih programa.

Bojan Bašanović iz Agencije za zaštitu životne sredine je kazao da digitalizacija više nije pitanje izbora, već nešto što je sveobuhvatno, neophodno i neminovno.

Kako je saopštio, Agencija za zaštitu životne sredine nastoji da digitalne servise učini dostupnim svim gradanima, kako bi do podataka dolazili na jednostavan način.

Prema riječima Bašanovića, na veb /web/ portalu Javne uprave, uskoro će biti dostupne procedure koje se odnose na izdavanje dozvola, što će građanima znatno olakšati procese prijave.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Poraz od Portugala i oproštaj od Zlatne lige

Podgorica, (MINA) - Ženska seniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore poražena je večeras u Santo...