Sarajevo, (MINA-BUSINESS) – U zemljama Zapadnog Balkana je, usljed uticaja pandemije koronavirusa, došlo do znatnog povećanja broja nezaposlenih, zbog čega bi programima ekonomske pomoći trebalo rješavati postojeće izazove tržišta rada, ocijenila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Majlinda Bregu.
„Bilo koji program ekonomske i pomoći zapošljavanju na Zapadnom Balkanu treba biti propraćen podsticajima kojima će se rješavati postojeći izazovi tržišta rada, kao što su, na primjer, podrška prelasku sa neprijavljenog na prijavljeni rad, kao i prekvalifikacija i dokvalifikacija radne snage kako bi se bolje pripremili za tržište rada koje se neprestano razvija“, navela je Bregu.
Ona je, u autorskom tekstu pod nazivom Viralno usporavanje, ocijenila da je jasno da je kriza uticala na sve ekonomske subjekte na tržištu, na radnike, poslovne subjekte i vlade i da se niko ne osjeća lagodno.
„Pandemija virusa Covid-19 izazvala je ozbiljnu i neočekivanu vanrednu situaciju u pogledu javnog zdravlja u cijelom svijetu prepunu dramatičnih događaja, poput preduzeća koja ne mogu da se vrate normalnom poslovanju. Ili bolje rečeno, ekonomije će još dugo biti u problemima“, navela je Bregu.
Prema njenim riječima, direktan uticaj pandemije na ekonomije Zapadnog Balkana bio je značajan, iako obuzdan, u relativnom smislu, zahvaljujući pravovremenom uvođenju strogih mjera kontrole širenja virusa.
„Ali, to nije kraj i pred nama je još dug put. Ogromni troškovi višemjesečne obustave ekonomskih djelatnosti vremenom će biti još veći“, rekla je Bregu.
Prema procjenama Međunarodne organizacije rada (MOR), u drugom kvartalu Zapadni Balkan će izgubiti 11,6 odsto sati rada zbog pandemije koronavirusa. To je jednako gubitku više od 800 hiljada radnih mjesta i moglo bi skoro u potpunosti poništiti uspješno povećanje zaposlenosti koje je region bilježio od 2012. godine.
„Izolacija je donijela neizbježan skok nezaposlenosti u cijelom regionu. Iako ne daju potpunu sliku situacije, podaci javnih službi za zapošljavanje u šest ekonomija Zapadnog Balkana prikupljeni u maju pokazuju znatno povećanje broja nezaposlenih“, rekla je Bregu.
Ona je ocijenila da pandemija nosi i rizik od širenja podjela na već podvojenim tržištima rada.
„Oni koji mogu raditi od kuće uz pomoć aplikacija kao što su Zoom i Webex manje su ugroženi od radnika koji to ne mogu i kojima je zbog toga ili smanjena plata ili su dobili otkaz. Tu su i oni koji su morali lično biti na radnom mjestu, što ih je izložilo većem riziku od infekcije“, precizirala je Bregu.
Prema njenim riječima, neprijavljeni radnici nesrazmjerno su pogođeni mjerama blokade koje su uvedene u ekonomijama Zapadnog Balkana. Oni uglavnom rade na poslovima niske produktivnosti i imaju malo ili nimalo ušteđevine, koja bi im pomogla tokom krize.
„Takođe, često nijesu ni obuhvaćeni kratkoročnim mjerama ublažavanja uticaja virusa Covid-19 koje sprovode vlasti“, dodala je Bregu.
S druge strane, najteže pogođene u pogledu perspektive zaposlenja su žene, koje su i u najvećoj mjeri izložene krizi. U svijetu je 41 odsto žena zaposleno u sektorima sa visokim rizicima od gubitka radnih mjesta.
„Od ugostiteljstva i hotelijerstva, preko cijele industrije turizma, do sektora zdravstvene njege, cijeli sektori u kojima žene čine većinu radne snage nemilosrdno su primorani da obustave rad“, navela je Bregu.
Ona je kazala da 69 odsto žena na Zapadnom Balkanu smatra pandemiju prijetnjom za njihov ili posao člana njihove porodice, dok je njih 47 odsto još i prije Covid-19 smatralo da je nezaposlenost jedan od najvećih problema u njihovoj ekonomiji.
Njih 62 odsto nezadovoljno je i mogućnostima zapošljavanja.
„Vlasti na Zapadnom Balkanu su, generalno, sprovele brze i hrabre mjere kako u domenu javnog zdravlja, uvodeći mjere kojim se ograničava širenje virusa, tako i na ime podrške ekonomskim djelatnostima i očuvanju radnih mjesta“, smatra Bregu.
Građani u velikoj mjeri, kako je dodala, podržavaju preduzete mjere. Naime, 90 odsto njih smatra da su mjere preduzete radi zaustavljanja koronavirusa efikasne.
„Ove kratkoročne ekonomske mjere treba da budu dobro usmjerene i pomno praćene. S obzirom na ograničen fiskalni prostor, koji ne dopušta primjenu ovakvih mjera tokom dužeg vremenskog perioda, region će morati da počne da razmišlja o mjerama kojima se oprezno, ali hrabro omogućava postepeno vraćanje na normalne ekonomske uslove i djelatnosti“, zaključila je Bregu.
