Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ministarstvo saobraćaja i pomorstva pozvalo je sve zainteresovane da se uključe u javnu raspravu o Strategiji razvoja pomorske privrede do 2030. godine, kojom se dugoročno kreiraju javne politike iz oblasti pomorske privrede.
Generalna direktorica Direktorata za pomorsku privredu u Ministarstvu saibraćaja, Maja Mijušković, kazala je da je javna rasprava o Strategiji razvoja pomorske privrede do 2030. godine, sa pratećim Akcionim planom, počela 27. januara i da će trajati 40 dana.
U martu je, prema njenim riječima, planirano da se u saradnji sa Privrednom komorom (PKCG) organizuje prezentacija Strategije, kako bi se omogućila konstruktivna razmjena mišljenja sa privrednim sektorom i njihova puna uključenost u proces izrade tog strateškog dokumenta.
Nakon toga je planirano održavanje završnog okruglog stola, na kojem će zainteresovanima biti omogućeno da se neposredno uključe u proces konsultacija i upute sugestije koje će biti pažljivo razmotrene.
Mijušković je saopštila da su prilikom izrade Strategije, pored osnovnih segmeanta pomorske privrede, kao što su brodarstvo i usluge u pomorskom prevozu, brodogradnja, lučka infrastruktura i usluge i ljudski resursi, obuhvaćene i sve druge srodne djelatnosti poput ribarstva, nautičkog turizma, istraživanja i proizvodnje ugljovodonika i biotehnologije mora.
Strategija, prema njenim riječima, prepoznaje pet strateških ciljeva, koji su precizno razrađeni kroz operativne ciljeve i aktivnosti, koje bi trebalo da dovedu do njihove realizacije.
“Među strateškim ciljevima je povećanje doprinosa pomorske privrede i povezanih djelatnosti sveukupnom ekonomskom razvoju, jačanje administrativnih kapaciteta pomorske administracije i pojednostavljenje administrativnih procedura, veća uključenost civilnog sektora, a naročito strukovnih nevladinih udruženja u svim procesima koji prethode donošenju strateških odluka, normativnih akata i predlaganja sistemskih rješenja za prevazilaženje izazova u sektoru pomorske privrede”, kazala je Mijušković.
Ona je dodala da je kao jedan od ciljeva definisano i da stručna zajednica postaje pokretač razvoja pomorske privrede, te da ubuduće rast pomorske privrede bude zasnovan na principima zelene ekonomije.
Za postizanje tih strateških ciljeva predviđen je čitav niz operativnih. To su postizanje održivog rasta i konkurentnosti u lučkom sektoru, povećanje broja jahti upisanih u registar, postizanje održivog rasta i konkurentnosti crnogorske pomorske privrede u kontekstu plave ekonomije, pozicioniranje Crne Gore kao atraktivne nautičke i kruzing destinacije, obezbjeđenje primjene međunarodnih obaveza, unapređenje sigurnost pomorske plovidbe i ljudskih života i imovine na moru, te bezbjednost lučkih postrojenja i brodova.
Planirano je i pojednostavljenje administrativnih procedura, kao i aktivno uključivanje civilnog društva u razvojne procese crnogorske pomorske privrede.
“Neophodno je ojačati kadrovsku strukturu u pomorskoj administraciji i privatnom sektoru, ali i stvoriti odgovarajuće pretpostavke u javnom i privatnom pomorskom sektoru za privredni rast zasnovan na principima zelene ekonomije”, rekla je Mijušković.
Ona je navela da je Strategijom predviđena izmjena važeće zakonske regulative u cilju uspostavljanja integralnog i centralizovanog upravljanja svim lukama u Crnoj Gori, izrada analize atraktivnosti crnogorske zastave i važećeg zakonodavnog okvira koji tretira upis jahti u crnogorski registar jahti, kao i pojednostavljenje administrativnih procedura digitalizacijom postupka upisa, izdavanja isprava i samog vođenja registra.
“Planirano je i osnivanje crnogorskog pomorskog klastera koji će za članove imati preduzeća koja potpadaju pod sektor plave ekonomije. Restrukturiranje brodarskih društava Crnogorska i Barska plovidba u cilju postizanja njihove održivosti i finansijske stabilnosti takođe je predviđeno tim strateškim dokumentom”, saopštila je Mijušković.
Ona je kazala da je predviđeno i povećanje efikasnosti javnog sektora u privlačenju i realizaciji direktnih stranih investicija u pomorsku privredu i uspostavljanje atraktivnog poslovnog ambijenta.
“Posebno želimo da istaknemo da je planirana i izrada akcionog plana koji će definisati aktivnosti u cilju unapređenja radno-pravnog statusa crnogorskih pomoraca”, navela je Mijušković.
U periodu koji je obuhvaćen strateškim planiranjem biće obezbijeđeni uslovi za dostupnu i efikasnu uslugu prihvata i zbrinjavanja brodskog otpada i ostataka tereta u svim crnogorskim lukama.
Mijušković je najavila i da će biti urađena analiza optimizacije pomorskog saobraćaja u Bokokotorskom zalivu u cilju unapređenja sigurnosti pomorske plovidbe i umanjenja uticaja pomorskog saobraćaja na biodiverzitet mora i druge parametre životne sredine.
“Luka Bar će biti razvijana kao logistički centar koji je integrisan u multimodalni transportni sistem, dok će postizanje pune iskorišćenosti potencijala slobodne zone luke Bar biti realizovano kroz podsticanje proizvodne i prerađivačke djelatnosti unutar nje”, objasnila je Mijušković.
Postojeći Port Community System (PCS) biće unaprijeđen, kao jedinstven i integrisani informacioni sistem za razmjenu podataka između lučkih operatora, organa vlasti i drugih subjekata koji učestvuju u pomorskom prevozu, odnosno lučkom poslovanju.
“Biće obezbijeđeni adekvatni prihvatni kapaciteti za ribarsku flotu. Poseban potencijal Strategija je prepoznala u napuštenoj ili neiskorišćenoj lučkoj infrastrukturi, te predviđa njeno stavljanje u funkciju privrednog razvoja”, saopštila je Mijušković.
Neke od aktivnosti koje Strategija predviđa su i digitalizacija crnogorskih upisnika brodova, dosljedna primjena propisa o bezbjedonosnoj zaštiti lučkih postrojenja i brodova u svim crnogorskim lukama, kao i uvođenje sistema e-manifest po uzoru na analogna rješenja u EU.
“Poseban akcenat Strategija je stavila na razvoj intermodalnosti i pristupačnosti kroz izgradnju i modernizaciju putne i željezničke infrastrukture u cilju bolje saobraćajne povezanosti crnogorskih luka sa zaleđem”, zaključila je Mijušković.
Video materijal obezbijedilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva.
