Podgorica, (MINA) – Crna Gora treba da, što je prije moguće, izabere predsjednika Vrhovnog suda, poručio je ministar pravde Bojan Božović, ocjenjujući da je to gorući problem.
Božović je to rekao u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Jovana Subotića koji su dalji koraci koje Ministarstvo pravde planira da preduzmu po pitanju intenziviranja aktivnosti iz poglavlja 23, a nakon dobijanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila.
„Moramo što je moguće prije, kao Crna Gora, društvo i pravosuđe, imati predsjednika, odnosno predsjednicu Vrhovnog suda“, istakao je Božović.
On je ocijenio da je to gorući problem, navodeći da je Crna Gora u obavezi, po reformskoj agendi, da predsjednika Vrhovnog suda izabere do kraja ove godine.
To je, kako je rekao Božović, jedna od pretpostavki za povlačenje sredstava iz reformske agende.
„Možda ona neće biti toliko striktna za sam kraj godine, iako smo obavezani njom, ali sigurno Evropska komisija neće gledati blagonaklono ako u sljedeću godinu uđemo, a da ovo pitanje nije riješeno“, kazao je Božović.
Prema njegovim riječima, pitanje izbora predsjednika Vrhovnog suda nije samo pitanje koje se odnosi direktno na sudove.
„Tiče se svih nas, cijelog društva, jer znate koliki novac možemo povući kroz reformsku agendu“, istakao je Božović.
Govoreći o daljim koracima koje planiraju da preduzmu po pitanju intenziviranja aktivnosti iz poglavlja 23, on je kazao da se jedno od pitanja odnosi i na nastavak krivično pravne reforme.
„Moramo nastaviti i sa digitalizacijom i uvezivanjem sistema, tu je bilo značajnih pomaka u posljednjih godinu. Čeka nas mnogo posla“, dodao je Božović.
Na pitanje poslanice PES-a Nađe Laković da li će, s obzirom na rastuće potrebe i broj stanovnika, razmotriti mogućnost osnivanja Osnovnog suda i Osnovnog državnog tužilaštva u Budvi, on je odgovorio da je pitanje tog suda bila jedna od tema koju je otvorio prije godinu ili dvije na jednoj od radnih grupa na kojoj su razgovarali o racionalizaciji pravosudne mreže.
Božović je kazao da je tada naveo da nije riječ samo o neophodnosti ukidanja određenih sudova, već da svi treba da se zapitaju da li je pojedinim opštinama potreban sud, a da ga trenutno nemaju.
Tada je, kako je rekao, prije svega mislio na Budvu.
„Moramo u odnosu na to pitanje djelovati sistemski. Apsolutno ćemo imati podršku svih da stvorimo jasne uslove da imamo Osnovni sud u Budvi“, naveo je Božović.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović pitao je Božovića da li može konačno staviti tačku na priču oko ukidanja Osnovnog suda u Danilovgradu i obustaviti sve radnje i postupak u vezi sa tim.
„Sud u Danilovgradu postoji preko 100 godina“, kazao je Stjepović.
Kako je naveo, prema rezultatima popisa iz 2011. godine, u Danilogradu je živjelo 17.678 stanovnika, a prema popisu iz prošle godine u toj opštini živi 18.832 stanovnika.
Stjepović je rekao da danilovgradski sud u prosjeku godišnje ima 1,5 hiljada zaprimljenih predmeta.
Božović je poručio da će se, u okviru radne grupe koja se bavi tim pitanjima, zalagati za to da se Osnovni sud u Danilovgradu ne ukida.
On je dodao da su mu izuzetno poznati, ne samo statistika, već i izazovi sa kojima se susrijeće taj sud.
„U Danilovgradu imamo rast broj stanovnika, a raste i broj predmeta. Nastavak onoga što je u prethodnom periodu bilo predviđeno bi apsolutno bilo neracionalno“, rekao je Božović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
