Stavovi generalnog sekretara Udruženja banaka, Bratislava Pejakovića
Kakvo je stanje u bankarskom sistemu Crne Gore?
Svi bankarski pokazatelji su na vrlo visokom, kvalitetnom nivou, a odnosi se na solventnost, kvalitetnu kapitalnu osnovu, likvidnost i rentabilnost, uz poštovanje međunarodnih standrda poslovanja za banke koje prati CBCG, što naravno proizvodi i kvalitetnu dobit u poslovanju banaka. Prethodni podaci trebaju da raduju sve. Državu, jer su sve banke na bijeloj listi i kvalitetno pune budžet za funkcionisanje države i naravno klijente, jer banke raspolažu znanjem, resursima i sredstvima da podrže rast kroz kvalitetne projekte kako malih i srednjih preduzeća tako i infrastrukturnih projekata. Pored kvalitetnog kadra i dobro kapitalizovanih banaka raduje što kvalitet vide i svakodnevno provjeravaju međunarodne finansijske organizacije, pa lokalna priča koju neko vidi u pretjerivanjima na jednu, ili drugu stranu, manje su bitne.
Podsjetio bih na krizne periode koje smo prošli, a najbliže pandemijski period kada su od cijelog finansijskog sektora najveći udar krize pretrpjele banke. One su se suočavale sa padom novih kredita, ali i neizvjesnošću da li će njihovi klijenti moći da otplate stare, s obzirom na prognoze da je svijet čekao talas bankrotstava prezaduženih kompanija. Odgovori na ove izazove sa današnje distance možemo reći da su bili jako dobri, lucidni u podršci klijentima, gdje su se raznim mjerama od restrukturiranja, grace perioda do subvencionisanja pojedinih djelatnosti od strane države, sačuvala se srž privrede i time radna mjesta, a samim tim i punjenje budžeta.
Kakav je vaš stav prema iskazima nekih analitičara o bankarskom kartelu, ekstra profitu, upoređenju kamata na depozite i na plasmane?
Da bi odgovor bio shvatljiv moramo ukazati da pored cijene kapitala na kamate u plasmanima banaka najviše utiču rizici. Na početku pandemijskog perioda, pored kvalitetne likvidnosti pojedine banke iz našeg sistema su zarad ojačavanja banke tražili dodatna sredstva da bi adekvatno odgovorili na povećanje rezervacija za koje se očekivalo da će se značajno uvećati. Rezervacije se u najvećem procentu izdvajaju za kredite u kašnjenju. Kamatna stopa koja se nudila tim bankama bila je 6% na godišnjem nivou, a to se odnosilo prevashodno na rizik zemlje, jer su pokazatelji poslovanja same banke bili vrlo kvalitetni. Pod kojim kamatama plasirati tu cijenu novca klijentima u Crnoj Gori uvećanu za rizike i potrebu pokrića troškova operativnih? Tako je kako nas vide oni van zemlje, kod kojih je kapital. Prosječna kamatna stopa tog perioda u plasmanima crnogorskih banaka je bila ispod nivoa od 6%, gdje su najbolje firme u predpandemijskom periodu imali kredite ispod 3% na godišnjem nivou, a i danas su kamate za najbolje klijente ispod EURIBOR-a šestomjesečnog, a ovdje neko pominje kartele i ekstra profit. Sticajem okolnosti, istorijskom rastu EURIBOR-a i vrlo kvalitetnoj likvidnosti, bankarski sistemi zemalja iz regiona su ostvarile vanredno visoku dobit, koja je dodatno i rezultat oslobađanja rezervacija koje su bile u ranijem periodu. Banke u Hrvatskoj su tokom 2023.god. poslovale uz dobit od 1,36 milijardi eura, što je za 647,2 miliona eura ili 91,2 posto više nego godinu ranije. U Srbiji je to bilo za 40% više nego u 2022.god. ili nakon plaćanja poreza 1 milijarda i 44 miliona eura, a neto prihod od kamata uvećan je za 52 posto u odnosu na 2022.
Danas u Crnoj Gori, prosječna kamatna stopa u plasmanima je u padu i primjerena je sistemu u kojem funkcioniše naš bankarski sistem pri inherentnim rizicima, od rizika zemlje, kreditnog , kamatnog, ročne usklađenosti, deviznog, tržišnog, rizika poslovanja, transakcionog, do tehnološkog rizika i ljudskog faktora, ili rizika vezanog za reputaciju. Ne znam da li treba slikovitije prikazati kvalitet ponude banaka kod nas od činjenice da smo kod potrošačkih i kredita za stambene kredite konkurentni i za tržišta Italije, ili Austrije, kao članica EU i korisnika pogodnosti koje pruža Centralna banka EU po podacima Montstata.
Gdje u svijetu možete dobiti kamatnu stopu na depozit od 4% a u više crnogorskih banaka od 3% na godišnjem nivou? Opravdano je držati novac u banci, zarad sigurnosti, kamate, raspoloživosti, osiguranju po deponentu do 50.000,00 eura kroz Fond za zaštitu depozita, koji raspolaže sa skoro 200 miliona eura sredstava koje su izdvojile same poslovne banke, a u skladu sa EU pravilima. Sada imamo i Fond za sanaciju banaka kao dodatno osiguranje poslovanja registrovanih banaka u Crnoj Gori. Prosjek cijene depozita od 0,24% je rezultat vrlo velikog iznosa depozita po viđenju koji je preko 83% od ukupnih depozita i to daje prostor za ocjene koje nijesu korektne niti utemeljene, jer se podatak istrgne iz konteksta, gdje moramo biti svjesti da preko 95% ukupnih depozita su depoziti do godinu dana. Sa druge strane da li znate za neki kredit da klijenti traže ispod 5 godina ročnosti? Opet se susrećemo sa rizikom, ovdje ročne usklađenosti izvora sredstava i plasmana.
Dobra vijest da je Agencija Standard & Poor s povećala je kreditni rejting Crne Gore sa B na B+, uz stabilne izglede, što je dobro kako za ino investitore tako i za bankare.
Neki ukazuju na strah bankara od osnivanja najavljene banke za razvoj?
Straha nema, već naprotiv dobićemo jednu specijalizovanu instituciju kao što je Banka za razvoj. Vlada je prepoznala da može kvalitetnije da artikuliše neke zahtjeve i usmjeri sredstva preko banke za razvoj nego preko Fonda postojećeg. Zakonski očekujemo da se uobliči u skladu sa međunarodnim standardima, a poslovanje svakako mora pratiti dobre prakse. Novina je da će imati i ulogu Izvozno kreditne agencije, što nedostaje našem privrednom sistemu. Svaka banka, tako i ova mora pratiti tržišno poslovanje, pa tako gdje budu plasirali ispod tržišnih cijena, Vlada će nadomjestiti subvencijom dio kamatne stope samoj banci, što se prenebregava u komentarima. U regionu imamo pozitivne primjere rada Razvojnih banaka, ali i negativan epilog Banke za razvoj Vojvodine. Treba učiti iz pozitivnih, ali i negativnih iskustava da se greške ne bi ponavljale, a toga ne bi smjelo biti uz adekvatnu superviziju.
Dobra saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama, Evropskom komisijom i Centralnom bankom Crne Gore siguran sam da će postaviti na kvalitetnim osnovama ovu banku. Udruženje banaka je po upoznavanju sa nacrtom preko Odbora za pravna pitanja ukazala na standarde poslovanja ove vrste banaka u EU sa primjerima Hrvatske i Slovenije što korenspodira sa stavovima CBCG i proslijedilo na sve poslaničke klubove Parlamenta 12 avgusta, jer nije bilo javne rasprave, a ipak da budu upoznati sa stavom struke pravovremeno.
Kritikuju se neaktivnosti crnogorskih banaka u dijelu investicionog bankarstva, kao i ne postojanje projektnog finansiranja?
Nema utemeljenja ovakvim komentarima. Preko crogorskih banaka možete trgovati svim investicionim hartijama od vrijednosti, od akcija do obveznica, domaćih i inostranih. Prikupljanje kapitala za rad preduzeća preko prospekta koji bi uradila specijalizovana institucija, ili banka, nije bilo, jer takvih zahtjeva od strane domaćih subjekata nije ni bilo, ali imamo banke koje su na taj način uvećale svoj kapital. Slično je i sa projektnim finansiranjem.
Projektno finansiranje je prisutno u Crnoj Gori više od 15 godina. Prije nego sam pristupio UBCG i sam sam na taj način pomogao finansiranje značajnim firmama crnogorskim. Da bi se banke uopšte upustile u posao projektnog finansiranja, provjere koje čini su veoma složene, a uslovi za dobijanje ove vrste kredita izuzetno zahtjevni. Projektno finansiranje je investiciona izgradnja objekata namenjenih daljoj prodaji, ili izdavanju. Obično se vrši finansiranjem investicionog projekta koji je u vlasništvu za taj projekat osnovanog namjenskog privrednog društva (SPV-special purpose vehicle) gde investitor finansira projekat sa 20-30% njegove predračunske vrijednosti u formi investicionog kapitala, a komercijalna banka kreditira izgradnju objekta do 80% njegove predračunske vrijednosti. Ovaj vid finansiranja poskupljuje inpute za investitora, ali daje sigurnost kupcima. Drugi vid projektnog finansiranja je izdvajanja konkretnog projekta od ostatka konglamerata firmi istog vlasnika, ili grupe povezanih lica, gdje je kolateral i protok novca nezavistan od drugih firmi tog, ili tih vlasnika.
Komentar na predmet CEZAP vs banke i izmjene i dopune Zakona o potrošačkim kreditima koji će ići na Skupštinsku proceduru usvajanja
Naglasio bih za one koji nijesu upoznati da niti CEZAP niti sud, ne problematizuju pravo banaka za naplatu naknade za obradu kredita, već procentualno zahvatanja iako je to prisutno i kod sudskih taksi, advokatskih tarifa, kupoprodaje nekretnina, javnih izvršitelja, notara itd. Ovo pitanje smo kandidovali i bilo je dio radnog materijala na sjednici Evropske bankarske federacije održane 7. juna ove godine. Zaključak je da niti jedna država u Evropi ne kuburi sa ovom vrstom problematike i da su banke u više zemalja dobile potvrdu od Vrhovnih sudova, poput Srbije, Češke, ili Austrije, da banke imaju pravo naplate ovih nadoknada.
Iz medija smo saznali da je Vlada Crne Gore proslijedila na usvajanje Zakon o potrošačkim kreditima, uz pozivanje na Direktivu 2014/17 koja se fokusira na specifične vrste kredita, kao što su stambeni krediti. Saglasnost Evropske komisije u smislu usaglašenosti sa EU direktivom na ovaj prijedlog svakako bi dalo specifičnu težinu sa kojom se teško polemiše, ali širi pristup od EU uz manjkavosti sistemskekoje su nažalost prisutne, nisu preporučljive. Nismo upoznati da li se ukida Zakon o zaštiti potrošača korisnika finansijskih usluga koji je bio u koliziji sa Zakonom o potrošačkim kreditima i bankarskim propisima? Država treba da pravi ambijent, a subjekti na tržištu se kroz konkurenciju postavljaju prema klijentima koji biraju od date ponude. Niko ne osporava primjene EU direktiva, međutim iste se preuzimaju iz značajno pravno i ekonomski uređenijih sistema, tako da trebaju prelazni period i pripremu adekvatnu na nivou sistema, uz uklanjanje, ili značajno smanjenje rizika poslovanja. Na primjer imamo 20.713 kompanija sa blokiranim računima, vrijednosti od preko 1,2 milijarde eura, ili ubrzati proces naplate kroz sudske procedure, koje traju u prosjeku oko 3 godine. Sistemski je problem što za fizička lica ne postoji centralizovani sistem blokade, kao što postoji za pravna lica. Banke se isuviše dugo, a naročito od uvođenja funkcije javnih izvršitelja, susreću sa brojnim problemima sistemske i tehničke prirode. Primjer, kada postupaju po navedenim rješenjima o izvršenju, gdje banke nisu ni izvršni povjerioci ni izvršni dužnici, a klijenti vide problem u banci, jer im se blokiraju sredstva u svim bankama bez najave. Javnim izvršetiljama je lakše blokirati kod svih banaka nego ići na site CBCG i vidjeti gdje to lice ima otvorene račune, a dodatno blokiraju i ukupnu imovinu i za beznačajne iznose naplate i naplate što su kontaktirali katastar. Nije rijetkost da se u naredbama od područnih jedinica Poreske uprave i zaključcima o prinudnoj naplati koje primima od lokalnih samouprava, ne precizira da li se radi o blokadi do konačne naplate, ili jednokratnoj blokadi računa koja je namijenjena prikupljanju sredstava koja u tom trenutku postoje na računu. Dakle kroz konkurentniji ambijent, po ugledu na zemlje EU uklanjanjem, ili smanjenjem rizika, samo po sebi dovodi do smanjenja kamata i onda nema potrebe za administrativnim regulacijama.
U bankama već postoje procedure koje se navode za prijedlog kroz medije, npr. procedura upoznaj svog klijenta kao i procedura za rano prepoznavanje potrošača koji bi mogli imati poteškoće u plaćanju, ali i generalno za klijente ne samo za fizička lica. Čemu služe postojeća restrukturiranja, pozivi od strane banke, prepakivanja dugova, objedinjavanja, prelazak sa ugovora sa varijabilnom na fiksnu kamatnu stopu u periodu rasta varijabilne stope iako ugovorom to banka nije u obavezi, u krizi i moratoriji itd. već da se uveća kapacitet klijenta da vrati pare koje je dobio od banke. Transparentnost, pa imate predugovor, a potom ugovor koji svaki klijent treba da pročita gdje su date sve informacije od prava do obaveza i efektivna kamatna stopa koja je propisana od strane CBCG. Dodatna informacija, banke već duže vremena ne naplaćuju naknadu za prijevremeno vraćanje kredita. Da smo imali uvid u nacrt Zakona o potrošačkim kreditima sa zadovoljstvom bi ukazali na EU praksu i uporednu praksu u našem sistemu.
Administriranje mimo tržišnih pravila mogu biti kontraproduktivni, za šta imamo iskustva iz regiona.
