Podgorica, Zagreb (MINA) – Skupština Crne Gore Rezoluciju o Jasenovcu koristi radi kratkoročnih političkih ciljeva aktuelne vlasti, ocijenio je Odbor za vanjsku politiku hrvatskog Sabora i pozvao Crnu Goru na uzdržavanje od daljih poteza koji bi dodatno unazadili odnose dvije države.
To se navodi u zaključku Odbora za vanjsku politiku hrvatskog Sabora, koji je na prvoj sjednici u novom sazivu raspravljao o situaciji u bilateralnim odnosima između Hrvatske i Crne Gore, nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthausen u crnogorskom parlamentu.
Odbor, kako se dodaje, smatra potpuno neprihvatljivim i neprimjerenim donošenje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen.
“Hrvatska je podržavala Crnu Goru, njegovala dobrosusjedske odnose i pomogla joj na putu u članstvo NATO-a i sve vrijeme se snažno zauzimala za njen evropski put i što skoriju integraciju u Evropsku uniju (EU), navodi se u zaključki.
Odbor podsjeća da je na parlamentarnom nivou hrvatski Sabor aktivno doprinosio prenošenju svojih iskustava iz pretpristupnog razdoblja i pripremama Skupštine Crne Gore za buduće djelovanje u okviru EU.
“Odbor drži kako se ovaj postupak ne može smatrati dobronamjernim za daljnju izgradnju dobrosusjedskih odnosa i nije u skladu s evropskim vrijednostima i težnjom Crne Gore za članstvom u EU”, kaže se u zaključku.
Odbor Rezoluciju smatra štetnim dnevnopolitičkim aktom.
U zaključku Odbor upozorava da se otvorilo pitanje namjere donošenja Rezolucije kojom se narušava izgradnja kulture pomirenja i dobrosusjedskih odnosa i stvarna želja Crne Gore za približavanjem EU.
“Crna Gora kao država kandidatkinja za članstvo u EU podržala je predlog Njemačke i Ruande za donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici, a nekoliko dana poslije Skupština Crne Gore donijela je Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen”, podsjeća se u zaključku.
Ističe se da svrha Rezolucije o Jasenovcu nije iskazivanje pijeteta žrtvama logora Jasenovac, a koji Hrvatska sve vrijeme nedvosmisleno iskazuje.
“Skupština Crne Gore Rezoluciju koristi radi kratkoročnih političkih ciljeva trenutne vlasti u Crnoj Gori i relativizacije UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici i promovisanja koncepta takozvanog srpskog svijeta, a što koristi ruskim nastojanjima destabilizacije Evrope”, navodi se u zaključku.
Odbor, kako se dodaje, smatra pozitivnim činjenicu da u crnogorskoj Skupštini postoje političke snage koje podržavaju evropski put Crne Gore i dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom, kao i činjenicu da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović osudio Rezoluciju.
Oni smatraju da iza tog čina stoje i vanjski planovi kako bi se antagonizovali odnosi Crne Gore i Hrvatske, obeshrabrili proevropski akteri u crnogorskom društvu i ciljano usporilo napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU.
U zaključku je istaknuto i da takav potez aktuelne crnogorske vlasti prema Hrvatskoj, koja je doživjela teško ratno stradavanje i velike ljudske žrtve 90-ih godina, za vrijeme agresije Miloševićevog režima, a u kojima je, nažalost, učestvovala i Crna Gora, ima za cilj narušavanje odnosa između dvije države.
Odbor je podsejtio da Crna Gora nije jasno i nedvosmisleno osudila zločine u crnogorskom logoru Morinj, ističući da su smijenjeni zvaničnici koji su podržali postavljanje ploče u logoru i da nije ni osudila agresiju na Hrvatsku.
“Odbor za vanjsku politiku stoga poziva Crnu Goru na suzdržavanje od daljnjih poteza koji bi dodatno unazadili odnose dviju susjednih država”, kaže se u zaključku.
Oni su pozvali Crnu Goru i da se suoči sa vlastitom odgovornošću kroz procesuiranje ratnih zločina na najvišem nivou koje su državljani Crne Gore počinili tokom agresije na Hrvatsku na dubrovačkom području.
“Također poziva da se riješe druga otvorena pitanja, uključujući i odštetu ratnim zatočenicima u crnogorskim logorima i zaštitu svih prava hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, skladno Zajedničkom stajalištu EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. juna, kao i pitanje granice na moru i povrata Školskog broda Jadran”, navodi se u zaključku.
Državni sekretar hrvatskog Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Frano Matušić na sjednici je rekao da Hrvatska odnose sa Crnom Gorom sagledava prije svega iz perspektive ukupnih bilateralnih odnosa i još neriješenih otvorenih pitanja, kao i iz perspektive procesa proširenja EU.
On je naglasio kako Hrvatska snažno zagovara proces proširenja EU i podržava evropski put Crne Gore, kao i svih drugih država obuhvaćenih tim procesom.
Matušić je dodao da je rješavanje bilateralnih pitanja od ključne važnosti i za evropski put Crne Gore jer su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih političkih kriterijuma.
On je rekao da se, bez obzira na svu dobru volju koju je Hrvatska do sada pokazivala, Crna Gora odlučila na rješavanje vlastitih unutrašnjih političkih problema upravo na račun dobrih odnosa sa Hrvatskom.
Kako je naveo Matušić, reakcija i odgovor Vlade Hrvatske na poteze koji dolaze iz Crne Gore nastaviti biće odlučni, razmjerni i primjereni, vodeći računa o dugoročnim interesima Hrvatske.
Članovi Odbora u raspravi su istakli da je usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen potpuno neprihvatljivo i neprimjereno i da se taj postupak ne može smatrati dobronamjernim za dalju izgradnju dobrosusjedskih odnosa.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
