Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada je, prema riječima njenih predstavnika, posvećena efikasnom rješavanju izazova u Institutu „Simo Milošević“, pri čemu se ne može govoriti o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji i zdravstvenom turizmu bez te ustanove.
Potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku, Srđan Pavićević, rekao je danas na radnom sastanku u Institutu da su tu da mapiraju probleme i vide šta je polazna osnova i kako najefikasnije i najpragmatičnije rješavati problem i krenuti s mrtve tačke.
„Ne možemo govoriti o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji i zdravstvenom turizmu bez Instituta Igalo. Te dvije stvari su u kontradikciji“, kazao je Pavićević.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun, objasnio je da su već imali inicijalne sastanke sa Ministarstvom finansija i državne imovine.
„Kako bismo imali uvid u zatečeno stanje i tekuće probleme, od vas očekujemo presjek zatečenog stanja, kvalitetnu procjenu imovine, kao i eventualnu viziju i predlog daljih aktivnosti. Svima je u interesu da sačuvamo Institut Igalo kao dragulj naše medicine i medicinskog turizma, kao i kvalitet i kontinuitet zdravstvene usluge“, rekao je Šimun.
Radnom sastanku u Institutu prisustvovali su i njefov direktor Zoran Kovačević, predsjednica Sindikata Marija Obradović, kao i predsjednik Odbora direktora i zastupnik državnog kapitala Bato Kontić.
Kovačević, koji je funkciju direktora preuzeo u decembru, rekao je da je izabran u jednom od najtežih trenutaka u istoriji Instituta.
„Mislim da Institut može da se sačuva jer ima ogroman finansijski kapital, koji je prije nekoliko godina procijenjen na 117 miliona. Sada bi ta vrijednost bila još veća. Dakle, postoji ekonomski osnov čak i bez državne pomoći i ‘sipanja u prazno’ za opstanak i dalji razvoj Instituta“, rekao je Kovačević.
On je objasnio porijeklo privatnog kapitala i druge otežavajuće faktore koji su ugrozili opstanak Instituta. Struktura kapitala je takva da je 28 odsto privatni, a 56 odsto državni.
„Mnogi ljudi ne znaju prirodu i porijeklo tog privatnog kapitala i obavezu države da se to riješi po nekom poslovnom modelu. Odakle privatni kapital u Institutu? Tokom ekonomske krize 90-ih godina fabrika ICN Galenika prodavala je ljekove Crnoj Gori. Isporuka je obustavljena, a država je ponudila ICT Galenika, u vlasništvu Milana Panića, akcije Instituta kao kompenzaciju za nastavak isporuke ljekova Crnoj Gori, tako da je Institut već tada, rješavajući probleme dugova i nabavke ljekova za sve građane Crne Gore, dospio u pat-poziciju“, kazao je Kovačević.
On je naveo da je nakon toga država Srbija otkupila ICN Galenika i u sklopu toga dobila akcije Instituta, koje je 2018. godine prodala kompaniji Vile Olive vlasnika Žarka Rakčevića.
„Dakle, porijeklo privatnog kapitala, odnosno porijeklo problema leži u plaćanju uvoza ljekova za sve građane Crne Gore akcijama Instituta. To je bio splet nesrećnih okolnosti koje su jednu ovako potentnu kompaniju dovele u poziciju u kojoj se sada nalazi“, naveo je Kovačević.
Institut se deset do 15 godina, kako je dodao, nalazio u planu privatizacije, što je predstavljalo zakonsku prepreku i ograničenje za preduzimanje svih aktivnosti u smislu revalorizacije kapaciteta i novih investicionih aranžmana. Prethodne vlade su podržavale plan privatizacije, što je sprečavalo Institut da samostalno posluje i vrši ulaganja, pogotovo u smještajne kapacitete. Uprkos tome, Institut je zadržao visok kvalitet medicinske usluge, koji je provjeravan od stranih partnera.
„Sada je, nažalost, otkazan ugovor za Norvežanima koji su nam referenca i četvrtina ukupnih prihoda. Još jednom naglašavam da ugovor nije raskinut zbog kvaliteta medicinske usluge, nego zbog nestabilnosti i upitnog statusa Instituta. Iako postoji nada ćemo ih vratiti u 2025. godini, sada se postavlja pitanje – kako nadomjestiti taj iznos na prihodovnoj strani, koji se kreće u prosjeku od oko 2,5 miliona ili 25 odsto ukupnih prihoda Instituta“, rekao je Kovačević.
On je naveo da treći razlog koji je doveo Institut u sadašnju poziciju odnosi se na cijene Fonda zdravstva, koje su posljednji put povećane tokom ove godine otprilike 17 odsto, to jest sa 30 EUR na 36 EUR za fizijatrijske pacijente, čime se generiše dodatni gubitak, uprkos tome što cijene medicinskih usluga rastu svuda u svijetu.
Kovačević je rekao da Institut Igalo godišnje obradi pet hiljada pacijenata preko Fonda zdravstva po ekstraprivilegovanim cijenama, što bi državu koštalo mnogo više ukoliko bi bila primorana da pacijente upućuje negdje drugdje.
„Da li mi kao država imamo pravo da zanemarimo finansijski, ljudski i prirodni kapital, empatiju, uslugu prema građanima i podnesemo toliki broj lica sa invaliditetom, ljudi i djece koji neće imati mogućnost postoperativne rehabilitacije u svojoj zemlji“, pitao je Kovačević.
On je naveo da imaju prirodne resurse, blato koje se vadi iz mora, mineralnu vodu koja se koristi u kupkama, odličnu poziciju na ulazu u Boku Kotorsku, tradiciju i najvredniji resurs – Fakultet za fizioterapiju u okviru njihove kuće.
„Ne znam da postoji poslovni sistem u regionu koji ima obuku kadra konkurentnog na međunarodnom tržištu u okviru svoje kuće“, dodao je Kovačević.
Ono što je najinteresantnije, gledano iz aspekta države, jeste to što Institut Igalo ima najveći potencijal u zdravstvenom turizmu jer ga karakteriše cjelogodišnja popunjenost kapaciteta. Dodatna prednost jeste i činjenica da od kovid krize svuda u svijetu cijene u turizmu opadaju, dok raste jedino cijena medicinske usluge.
„Pavićević i Šimun su zahvalili na stručnom, konciznom i jezgrovitom presjeku stanja iz kojeg se već mogu nazrijeti i budući koraci u rješavanju dugotrajne krize i neizvjesnosti“, zaključuje se u saopštenju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
