fbpx
NaslovnicaCrna GoraPostkovid sindrom: Simptomi kovida i nakon završetka pandemije

Postkovid sindrom: Simptomi kovida i nakon završetka pandemije

Podgorica, (MINA) – Željko Ostojić (35), jedan je od 2.455 građana Crne Gore koji je koronavirusom zaražen u oktobru 2020. u periodu kada se svijet još borio sa prvim talasom pandemije.

Od simptoma, Ostojić je prvog dana kovida imao povišenu temperaturu, koja je već sjutradan nestala, a nekoliko dana je imao i bolove u kičmi.

“Negdje oko trećeg, četvrtog dana kovida nestalo mi je čulo mirisa i iskreno, imam osjećaj da se čulo mirisa nije vratilo u potpunosti. Određena hrana je drukčijeg ukusa, na primjer piletina i kuvana jaja”, kazao je Ostojić agenciji MINA.

Željko ostojić foto Privatna arhiva
foto: Privatna arhiva

On je i nakon što su prošle tri sedmce imao gubitak čula mirisa i , kako je rekao, neobjašnjivu tegobu u predjelu dijafragme koja mu je jedno vrijeme otežavala disanje.

Upravo su ti simptomi, ukoliko se ponavljaju duže od tri sedmice, pokazatelji da osoba može imati produženi kovid. Prema najnovijim istraživanjima, deset do 30 odsto oboljelih od koronavirusa imaju simptome “dugog kovida”.

Dugi kovid i post kovid sindrom, nazivi su koji se koriste da bi definisali stanje produženog trajanja bolesti, duže od tri sedmice od pojave prvih simptoma.

koronavirus
TheDigitalArtist (CC0), Pixabay

U septembru 2020, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) uspostavila je ICD-10 (U09) i ICD-11 (RA02) kodove kojim je post-kovid uvršten u Međunarodnu statističku klasifikaciju bolesti i povezanih zdravstvenih problema. Lista simptoma je dugačka, i varira od pacijenta do pacijenta ali uglavnom, pored pomenutih uključuje i umor, kratak dah, bol ili stezanje u grudima, ubrzan ili nepravilan rad srca, probleme sa pamćenjem i koncentracijom, vrtoglavicu, osećaj nestabilnosti i zanošenja pri hodu.

Pacijenti se mogu žaliti i na osip po koži, bol i otok u zglobovima i bolove i grčeve u mišićima, anksioznost, zujanje u ušima, mučninu, dijareju, bolovi u stomaku, gubitak apetita, povišena telesna temperatura, kašalj, glavobolja, upala grla, otok vrata odnosno mogućnost razvoja akutnog tireoiditisa.

I u podgoričkom Domu zdravlja (DZ) svjedoče kako se, i po zavrsetku pandemije koronavirusa, post kovid sindrom može primijetiti kod pacijenta sa težim oblikom infekcije.

Nervina Dedeić iz DZ Glavnog grada pojasnila je agenciji MINA da to, međutim, ne mora da bude pravilo kao i da se simptomi često javljaju i kod obolelih koji su imali veoma laku kliničku sliku.

Nervina Dedeić foto Privatna arhiva
foto: Privatna arhiva

“To su najčešce pacijenti sa komorbiditetima, poput povisenog krvnog pritiska, hronične opstruktivne bolesti pluća, šećerne bolesti, imunokompromitovanih osoba”, rekla je Dedeić.

Ona je kazala da se, prema naučim istraživanjima, najveći broj pacijenata žalio na neurološke tegobe u smislu hroničnog umora, poremećaja koncentracije i pamćenja, glavobolja, vrtoglavica, bol u mišićima i neuropatiju, poremećaje mirisa i ukusa.

“Nerijetko, se žale na konfuziju, koja je u anglosaksonkoj literaturi poznata kao “brain fog”, kao i na poremećaj spavanja, anksioznost. Što se tiče kardioloških simptoma, pacijenti se žale na ubrzan rad srca ili ”lupanje u grudima””, navela je Dedeić.

Ona je kazala kako simptomi postkovid sindroma ne djeluju kod svakog pacijenta isto.

“Nerijetko mogu uticati na kvalitet života i normalno funkcionisanje. Mada u većini slučajeva najduže će trajati do 12 nedelja, gdje će intezitet simptoma polako iščezavati ili se smanji na minimum”, pojasnila je Dedeić.

Ona je rekla da tačno definisan protokol za liječenje postcovid sindroma ne postoji, već da se određuje shodno kliničkoj slici pacijenta.

DOm zdravlja Podgorica foto dzpg.me
foto: dzpg.me

Kako je pojasnila, praktikuje se i intezivnije praćenje od izabranog ljekara kao i upućivanje na doktore razlicite specijalnosti shodno simptomima.

Pacijentima se obično savjetuje praktikovanje zdravog stila života – da prate i osluškuju svoje tijelo, pa kako je Dedeić rekla ne treba pretjerivati sa fizičkom aktivnošću, dok se s druge strane treba hraniti uravnoteženo uz nadoknadu sumplementa koji su deficitarni.

“Ljekar može da savjetuje unošenje suplematanata poput vitamina D i C, selena i cinka.  A u slučaju emocija, to jest mogućeg nastanka ankcionznog stanja, ne treba ih nikako zanemariti već potraziti stručnu psihološku pomoć”, rekla je Dedeić.

Ostojić se, kako je naveo, raspitivao o eventualnom tretmanu koji bi mu pomogao da što prije vrati čulo mirisa.

“Ali u svijetu medicine ne postoji neki određeni tretman, jednostavno bilo je to mirisanje eteričnih ulja. Što se tiče tegobe koju sam osjećao u predjelu dijafragme, išao sam na pregled kod kardiologa i sve je bilo u redu”, kazao je Ostojić.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije