fbpx
NaslovnicaMINA BusinessIshitrene i brzoplete odluke postale praksa

Ishitrene i brzoplete odluke postale praksa

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – U Crnoj Gori je postala praksa da se veoma bitne odluke za javne finansije i ekonomiju donose ishitreno, brzopleto, bez ikakvih analiza, saopštio je ekonomski analitičar Mirza Mulešković i dodao da će posljedice plaćati građani.

“U ovom trenutku nijesam u mogućnosti da procijenim koliko su takve odluke koštale građane, jer ćemo to svi platiti kroz javne finansije, ali generalno je zaključak da bi trebalo voditi mnogo više računa kada se donose i da prvo imamo dobru analizu i da ukoliko želimo da mijenjamo stvari da imamo već gotovo rješenje koje bi zamijenilo postojeće”, rekao je Mulešković Pobjedi, komentarišući odluke aktuelne i prethodne vlade koje su, između ostalog, izazvale gašenje Montenegro Airlinesa (MA), zatvaranje Svetog Stefana i gužve usljed nedostatka trajekata na liniji Kamenari – Lepetane.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović, smatra da će se tako štetne odluke dešavati sve dok neko ne bude odgovarao za njihovo donošenje.

“To će se ponavljati sve dok se ne nađu instrumenti i pravila igre gdje će taj koji na taj način mijenja stvari neodgovorno da snosi posljedice”, kazao je Radulović Pobjedi.

žarko radulović
foto: MINA

Prema njegovim riječima, i ranije je bilo pogrešnih odluka i nije bilo ,,bajno“, ali da se ovakve greške i štetne odluke kao posljednjih godina nijesu dešavale.

“Ovo je stvarno dno i to će se dešavati sve dok neko ne bude odgovarao”, poručio je Radulović.

On je dodao da je zatvaranjem Svetog Stefana najjači turistički adut Crne Gore bio stavljen ad akta.

“I ostali smo bez njega, a da niko nije prstom mrdnuo. Ipak, mnogo veću štetu smo napravili ukidanjem MA, jer zatvaranje Svetog Stefana je možda šteta za imidž destinacije, ali je u finansijskom smislu mnogo manja nego što je zbog gašenja MA. Ako Aman Sveti Stefan traži 100 miliona EUR odštete, a tražio je, zamislite kolika bi trebalo odšteta da se plati što su na jedan bezobrazan, prijeki način uništili jednu avio-kompaniju kojoj je trebalo 3,6 miliona EUR da može da leti dalje, ali u tom trenutku nijesu htjeli da ih daju, nego su je ugasili”, saopštio je Radulović.

On je podsjetio da je u isto to vrijeme ili neposredno nakon toga Vlada Srbije dala avio-kompaniji Air Serbia 200 miliona EUR pomoći, a Njemačka Lufthansi 900 miliona.

“I nema državne avio-kompanije u svijetu koja nije dobijala subvencije od države da bi se održala. Gašenje MA je možda i ubjedljivo najveća šteta. U finansijskom smislu, to su stotine i stotine miliona EUR, jer smo ukidanjem MA skratili sezonu sa 220 do 240 dana na 120 dana. Mi smo 100 dana bacili u more. Da se to popravi trebaju godine”, naveo je Radulović.

On je dodao da je srećan i zadovoljan što se krenulo sa mrtve tačke s obzirom na to da je prošle sedmice došlo do dogovora Vlade i zakupca Svetog Stefana da taj turistički rizort ipak počne da radi, kao i zbog dogovora i odluke da država, odnosno Morsko dobro zakupi trajekt kompanije Pomorski saobraćaj, koja je do prije tri mjeseca gazdovala linijom Kamenari – Lepetane.

“I tu ne treba nikoga kritikovati, naprotiv treba pohvaliti dogovor i za Sveti Stefan i za Pomorski saobraćaj, jer sad gotovoj raboti mane nema. Sad treba vaditi kestenje iz vatre, da ne izgori do kraja i da se spašava ova turistička sezona”, rekao je Radulović.

On je podsjetio da je nakon što je Morsko dobro preuzelo trajektnu liniju došlo do saobraćajnih ,,čepova“ i blokada i da je Boka u tim situacija odsječena.

“Finansijska šteta se u tom slučaju teško može izračunati. To je bila brzopletost prije nego neodgovornost”, kazao je Radulović.

Mulešković je osvrćući se na situaciju sa trajektnom linijom saopštio da država kada želi da prekine neku praksu koja je bila prisutna mora da nađe zamjenu.

“Moramo da nađemo plan B kako ne bi trpjeli građani i privreda, kao što je bilo u slučaju trajekata i što smo negdje svi osjetili po gužvama i gubitku vremena. Ako bi posmatrali privredu, te stvari nijesu dopustive i negdje država ne bi smjela sebi da dopusti da se dovodi u takvu situaciju”, rekao je Mulešković i dodao da se uvijek zalagao za to da se ekonomija prepusti tržištu i da država ima što manji upliv u dešavanja.

On je saopštio i da je dosadašnja praksa pokazala da država u većini slučajeva nije bila dobar poslodavac.

Mulešković se, kako je naveo, zalaže da se ukoliko može trebaju naći kvalitetni investitori koji će na pravi način upravljati svim resursima.

“Treba da vodimo računa da su to kredibilni investitori i da upravo mi stvaramo ambijent da takvi investitori dođu. Da bi stvorili takav ambijent, moramo prvo i osnovno da obezbijedimo stabilnost poslovnog ambijenta, a sa ovakvim odlukama koje su bile ranije i sa čestom promjenom regulative mi nijesmo stvorili stabilnost poslovnog ambijenta, već smo ga negdje unazadili, što je dodatno uticalo na pad atraktivnosti Crne Gore kao investicione destinacije”, objasnio je Mulešković.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije