Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Bivši zaposleni Montenegro Airlines (MA) pitali su kandidate za predsjednika države za javno izjašnjenje o njihovim namjerama prema toj kompaniji i nekadašnjim radnicima.
Oni su u otvorenom pismu tražili da se kandidati za predsjednika izjasne da li će procesuirati odgovorne za ishitreno pokretanje stečajnog postupka nad MA, budući da predlog za pokretanje stečajnog postupka nije podnio Privredni sud već Aleksandar Damjanović kao vršilac dužnosti Uprave prihoda i carina.
“Očigledno je da je neko, bez elementarnih znanja o stečajnom postupku, pokrenuo postupak stečaja i to ne u punom mandatu – već kao vršilac dužnosti. Podsjećamo vas da je Damjanović dozvolio i da bivši menadžment MA ne sačini finansijske izvještaje za godinu prije otvaranja stečajnog postupka, sa svim posljedicama koje je takvo postupanje nosilo sa sobom”, navodi se u pismu.
Bivši zaposleni MA su pitali kandidate da li će kao predsjednik koji po Ustavu, komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost objasniti bivšim zaposlenima MA i javnosti Crne Gore, kako je vojska Crne Gore odnosno Ministartvo odbrane otjeralo jednog od najpoznatijeg stranog investitora za ketering u Evropi, kojega su doveli zaposleni sa stečajnim upravnikom, Sašom Zejakom.
“Služba keteringa nije uspjela da se podigne ponovo, budući da je Ministarstvo odbrane raskinulo ugovor sa stečajnim dužnikom i time pričinilo potencijalnu štetu državi Crnoj Gori a direktnu štetu stečajnom dužniku. Ministarstvo odbrane je bilo direktno odgovorno za uništavanje službe keteringa i štetu koja je potencijalno nanešena državi u dijelu u kojem je država mogla prihodovati petogodišnje zakupnine od stečajnog dužnika, poreze i doprinose na zarade zaposlenih u keteringu, porez na dodatu vrijednost (PDV) na izvršene usluge i zakup i aktiviranje usluge keteringa koje sada u Crnoj Gori ne postoje, a koje je Aerodrom Podgorica mogao da ima”, navodi se u pismu.
Oni su pitali kandidate da li će kao predsjednik Crne Gore pokrenuti pitanje odgovornosti i nanesene štete državi i povjeriocima, povodom “gimnastike” tadašnjeg ministartva ekonomskog razvoja, koje je dozvolilo da se žig MA kupi za 16 hiljada EUR, a dok je od međunarodne kuće koju je angažovao Saša Zejak procijenjen na više od 2,5 miliona EUR, koji je trebalo da uđe u stečajnu masu i da se od toga iznosa naplate država i bivši zaposleni.
“Sada od toga nema ništa. Ministarstvo ekonomskog razvoja je donijelo rešenja o važenju žigova MA, a potom poslije više mjeseci povuklo ista rješenja „kao pogrešna“. Ko će da odgovara za ovoliko “pogreški“ učinjenih prema državi i povjeriocima”, pitali su nekadašnji zaposleni MA.
Oni su pitali kandidate i da li će kao predsjednik Crne Gore pokrenuti pitanje odgovornosti Zaštitnika imovinsko pravnih odnosa Crne Gore, koja je u tom stečajnom postupku radila sve što umije da ošteti stečajnu masu i pri tom nijednom nije uspjela da stručno pobijedi stečajnog upravnika, što je potvrdio i Privredni i Apelacioni sud, dok je van svih zakona dala instrukcije Aerodromu Podgorica da jednostrano raskine ugovor o zakupu zemljišta za hangar i drugo čime je direktno uticala na smanjenje stečajne mase iz koje se može naplatiti država Crna Gora.
“Isto je potvrđeno zapisnikom i izjavama tadašnjeg drirektora Aerodroma, datih medijima u Crnoj Gori. Dakle – Zaštitnik čuva državu, tako što joj umanjuje novčana sredstva. To samo može u Crnoj Gori”, dodaje se u pismu.
Bivši zaposleni MA su pitali kandidate da li će kao predsjednik Crne Gore pokrenuti pitanje odgovornosti menadžmenta MA prije otvaranja stečaja i resornog ministarstva, kojim se na osnovu nevjerodostojne dokumentacije vršio upis direktora MA u CRPS koji je na štetu MA raskinuo postojeće ugovore a sve pod nadzorom lica iz resornog ministarstva.
“Da li ćete kao predsjednik države bar iskazati razumijevanje za naš status i trud koji smo uložili da sačuvamo državne resurse od državnih organa? Obnovili smo licence za bazno i linijjsko održavanje na Aerodromu Podgorica i bili u završnoj fazi dobijanja licence za linijsko održavanje u Beogradu i Tivtu, nastavili sa radom poslovnica i predstavništava i doveli neka od najvećih imena avio transporta u svijetu”, navodi se u pismu.
Oni su dodali da su pokrenuli sektor špedicije, koji je proširen i na vršenje usluga za treća lica, što MA nije imao prije uvođenja stečajnog postupka.
“Pokrenuli smo “ground handling“ sektor – pružanje usluga zemaljskog opsluživanja na aerodromima u Podgorici i u Tivtu, koja je prvi put proširena i na treća lica, što MA nije imao prije uvođenja stečajnog postupka, kao i druga ovlašćenja. Sve to je uništeno zaslugom “državnih organa”. To može samo u Crnoj Gori”, rekli su iz MA.
Oni su pitali kandidate i da li će kao predsjednik pokrenuti pitanje odgovornosti nanesene štete državi po osnovu otuđenja dokumentacije i djelova sa vazduhoplova Charlie i da li će pokrenuti pitanje odgovornosti nanesene štete državi Crnoj Gori po osnovu kupovine jednog i po aviona.
“Šta ćete konkretno da učinite povodom naplate naših potraživanja odnosno realizacije socijalnog programa, jer smo već više puta prevareni od resornog ministarstva i izvjesno je da se ovakvim – novim načinom vođenja stečajnog postupka, nećemo moći naplatiti. Da li ćete kao predsjednik i dalje ćutati o neprocesuiranim krivičnim prijavama i tužbama, koje smo sa Zejakom predali tužilaštvima i sudovima i dozvoliti Privrednom sudu da nam sada zatvara vrata po svim pitanjima”, navodi se u saopštenju.
Nekadašnji zaposleni su rekli da od ovih osnovanih tužbi, čija ročišta se namjerno odlažu, radnici mogu da se naplate u cjelosti i država najvećim dijelom, te očekuju od budućeg predsjednika da javno kritikuje neažurnost sudstva u ovom predmetu.
“Kako je procjena MA u stečaju kao pravnog lica za vrijeme Saše Zejaka bila praktično u fazi potpisivanja ugovora, do sada bi se MA prodao i svi mi bi bili isplaćeni. Neko mora da odgovara za zastoj stečajnog postupka, koji nije dozvoljen Zakonom o stečaju”, zaključuje se u pismu.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
