Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pitanje blokade 30 miliona EUR od Specijalnog državnog tužilaštva u okviru istrage o poslovanju Atlas banke i uslugama e-komerca zahtijeva hitno rješavanje, saopštio je vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda (UP), Aleksandar Damjanović.
“To pitanje je jedno od prioritetnih sa kojim sam se sreo i koje zahtijeva hitno rješavanje. S jedne strane, imamo završen cjelokupan postupak unutar, tada Poreske u prave, sada UP, u smislu evidentiranja i naplate ovog iznosa novca, a, s druge strane, privremenu mjeru donesenu u postupku koji se, u tom javnosti dobro poznatom slučaju, vodi u tužilaštvu”, rekao je Damjanović za Dan.
On je kazao da je već imao sastanak sa specijalnim državnim tužiocem Milivojem Katnićem u pravcu rješavanja tog pitanja i dodao da očekuje da se to pitanje brzo riješi, prije svega jer se radi o interesu države.
“Trenutna posljedica je da ta sredstva još nijesu prihod državnog budžeta jer su „zarobljena” na prelaznom računu kod suda, dok se bilansno vode kao novi poreski dug, čime je postojeći poreski dug uvećan za nešto više od 30 miliona EUR”, objasnio je Damjanović.
On je, odgovarajući na pitanje da li se postojećim zakonskim okvirom može oporezivati nelegalno stečena imovina i da li je realno očekivati 20 miliona EUR po tom osnovu, što je predviđeno Predlogom zakona o budžetu, kazao da svakako da postojeći zakonski okvir daje prostor za oporezivanje, i u tom smislu će se pokrenuti određene aktivnosti.
“Nadam se i da ćemo ubrzo vidjeti u parlamentu predlog zakona o oporezivanju nelegalne imovine, kao svojevrsni lex specialis, kako bi se što prije krenulo u realizaciju ovog, ne samo važnog predizbornog obećanja već i elementarno neophodne prakse”, naveo je Damjanović.
Prema njegovim riječima, tako bi se jednom zauvijek poslala poruka da se niko nikada više nekažnjeno ne može bogatiti na grbači države otimanjem državne imovine, što u prevodu znači preko leđa najvećeg dijela građana koji posjeduju malu ili osrednju imovinu i ostvaruju male ili osrednje prihode. Zakonska rješenja svakako moraju biti u skladu sa najavljenim budžetskim projekcijama.
On je, odgovarajući na pitanje koliko iznosi porez na nelegalnu imovinu i da li će se taj porez povećavati, kazao da je ideja da poreska stopa za oporezivanje nelegalne imovine bude višestruko veća od postojećih poreskih stopa.
“Postoje i neki uporedni primjeri koji ukazuju da su ove poreske stope izuzetno visoke. Kakav će biti konačan stav zakonodavca vidjećemo, ali te stope moraju korespondirati sa planiranim prihodom budžeta u tekućoj godini, kao i sa definisanim ciljem koncepta oporezivanja nelegalne imovine”, dodao je Damjanović.
On je, govoreći o Zakonu o fiskalizaciji, kazao da je do početka njegove primjene ostalo manje od dva mjeseca i UP u saradnji sa privrednim subjektima čini maksimalne napore da ta primjena otpočne bez problema i u startu obuhvati najveći broj obveznika fiskalizacije.
“U Skupštini sam kao poslanik, prilikom rasprave o zakonu kazao da je prvobitni rok kratak, ne omogućava vrijeme za adekvatnu pripremu za fiskalizaciju, kako države, odnosno UP, tako i privrede. Taj prvobitni rok je srećom de fakto dva puta pomjeren, čime se ostavio dovoljan prostor da se u ovaj proces krene”, rekao je Damjanović.
On je ocijenio da izgovora za dalje odlaganje nema i apelovao na sve učesnike tog procesa da se intenziviraju napori za uspješnu primjenu zakona.
Damjanović je podsjetio da je na kraju 2019. godine poreski dug iznosio 378 miliona EUR, ne ranunajući dug po osnovu zamrznutih 30 miliona EUR u slučaju e-komerca.
“Prelimimarni podaci ukazuju da je poreski dug u prošloj godini porastao na 460 miliona EUR. Taj rast korespondira sa padom privredne aktivnosti u protekloj godini, što može biti samo djelimično opravdanje rasta poreskog duga”, rekao je Damjanović.
Iz tog duga su, kako je naveo, isključeni dugovi državnih organa, nerealizovana preusmjerenja i obračunate kamate u stečajnim postupcima, pa se može reći da se radi o takozvanom neto poreskom dugu unutar kojeg se može i mora naći prosgor za što veću naplatu.
“Želio bih da istaknem da je poreski dug na jedan, mogu reći neobičan načim, vještački umanjen time što je iz bilansa duga isknjiženo samo tokom prošle godine više od 20 miliona EUR, koje su dugovala 782 poreska obveznika”, kazao je Damjanović.
On je naveo da je od započinjanja „isknjižavanja” duga obveznika kojima je rješenjem Privrednog suda okončan stečaj, čak 150 miliona EUR je isknjiženo iz bilansa i na taj način je postojeći poreski dug umanjen.
Damjanović je, govoreći o zatečenom stanju, kazao da ga je dočekalo to da je dio UP „podstanar”, odnosno da zakupljuje prostor za rad kod poreskog obveznika, što je apsolutno neprihvatljivo i svojevrsni je sukob interesa.
“Već su preduzete aktivnosti da se to stanje izmijeni. Dva ključna principa koja sam iznio kolegama, i kojima ćemo se, očekujem to, voditi u radu nove UP, biće apsolutna depolitizacija i apsolutno neselektivni pristup, odnosno, jednak odnos prema svim poreskim obveznicima, građanima i preduzećima”, zaključio je Damjanović.
