NaslovnicaCrna GoraVujović: Neophodno jedinstveno samoregulatorno tijelo 

Vujović: Neophodno jedinstveno samoregulatorno tijelo 


Podgorica, (MINA) – Formiranje jedinstvenog samoregulatornog tijela u Crnoj Gori je apsolutno moguće, ocijenio je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS), Ranko Vujović, dodajući da je druga stvar da li je sada realan trenutak da se to desi.

Prema riječima Vujovića, da bi se Kodeks novinara na ujednačen način implementirao i da bi se na jedinstven način tumačile određene granične situacije u medijima, neophodno je da u Crnoj Gori postoji jedinstveno samoregulatorno tijelo.

„Bez jedinstvenog tijela nije moguće u potpunosti razvijati profesionalne standarde u medijima, niti je moguće razvijati etiku u medijima“, kazao je Vujović agenciji MINA.

Kako je naveo, preko jedinstvenog tijela se mogu implementirati ujednačeni profesionalni standardi, a Kodeks se može razumijevati na jedinstven način.

„Jedinstveno tijelo znači i da su svi mediji u zemlji spremni da se podvrgnu sudu profesije koji oni izaberu. Ono znači da ste vi spremni da se izložite nezavisnom i objektivnom sudu“, pojasnio je Vujović.

On smatra da više različitih samoregulatornih modela neće unaprijediti profesionalizam u medijima.

Vujović je podsjetio da u Evropi dominira model samoregulacije kroz jedinstveno tijelo, a najčešće sva ta tijela koriste jedan naziv i zovu se savjeti za štampu.

Rijetka je, kako je naveo, samoregulacija kroz medijske ombudsmane, i ona se srijeće u par dnevnih novina u Velikoj Britaniji.

„Treba naglasiti da se radi o ozbiljnim medijima koji imaju dugu tradiciju objektivnog izvještavanja. Crna Gora i njeni mediji još nijesu na tom ni kulturnom ni civilizacijskom nivou koji bi ombudsmanima omogućio u potpunosti nezavistan rad“, kazao je Vujović.

Na pitanje da li smatrate da je moguće formiranje takvog tijela, čije bi preporuke uvažavali svi mediji, ako se ima u vidu polarizovana medijska scena u Crnoj Gori, on je rekao da je to apsolutno moguće.

„Druga je stvar da li je sada realan trenutak da se to desi“, dodao je Vujović.

Crnoj Gori je, smatra on, generalno, na nivou cijelog društva potreban minimalan konsenzus oko pravca u kom država treba da se razvija i načina kako da se to uradi.

„Trenutno se suočavamo sa ekstremno suprotnim stavovima, i to nije dobro ni za jedno društvo i državu. Dio tog konsenzusa bi morao biti i onaj o odgovornom novinarstvu“, istakao je Vujović.

Kako je naveo, bez odgovornog novinarstva ne mogu se razvijati demokratska procesi u Crnoj Gori.

Vujović je upozorio da propagandno novinarstvo može da donese neku kratkoročnu dobit nekom pojedincu ili grupi, ali na duže staze od takvog novinarstva društvo ima samo štetu.

„Ako mediji zaista žele odgovorno novinarstvo, onda nije veliki problem napraviti jedinstveno samoregulatorno tijelo. Bojim se da smo u ovom trenutku daleko i od odgovornog novinarstva i od jedinstvenog samoregulatornog tijela“, kazao je on.

Na pitanje šta se desilo sa inicijativom za formiranje asocijacije za medijsku samoregulaciju koja bi obuhvatila sva samoregulatorna tijela koja djeluju u Crnoj Gori, Vujović je kazao da je ona bila rezultat pregovora između predstavnika MSS-a i predstavnika Vijesti koji je, prema njegovim saznanjima, zastupao ujedno i dnevni list Dan.

Kako je pojasnio, u pregovorima o jedinstvenom tijelu se došlo do modela po kome bi ombudsmani i Medijski savjet nastavili da samostalno funkcionišu i rješavaju svako svoje žalbe, kao što je to slučaj i sada.

„Ono što je trebalo da bude novina je to da bi se u slučaju žalbe na odluke ili Medijskog savjeta ili ombudsmana formirala drugostepena komisija, koju bi činili po dva predstavnika Medijskog savjeta i ombudsmana“, kazao je Vujović.

Ta zajednička komisija, precizirao je on, trebalo bi da rješava žalbe u drugom stepenu, a napravljena je upravo tako da ne bi moglo da dođe do preglasavanja i kako bi svi osnivači bili jednako zastupljeni.

Vujović je kazao da je bilo predloženo da se sve odluke donose konsenzusom, a u slučaju da nije moguće postići konsenzus pri odlučivanju i da su stavovi različiti, svaka strana bi morala da javno obrazloži svoj stav.

Bilo je dogovoreno i da se ta nova organizacija zove Asocijacija za medijsku samoregulaciju.

„Medijski savjet je ubrzo po okončanju pregovora sazvao Skupštinu i prihvatio kompletan dogovoreni predlog oko novog tijela. Nažalost, poslije toga se niko više nije javio od drugih medija, niti nas je iko obavijestio zašto je ta inicijativa odbačena“, rekao je Vujović.

On smatra da je šteta što je taj model propao, jer je bio dobar način za uspostavljanje saradnje svih koji su uključeni u samoregulaciju u Crnoj Gori.

„Ujedno je taj model bio i dobar osnov za prerastanje jednog dana u jedinstveno tijelo. U svakom slučaju je najbitinije to što je omogućavao da se nesmetano vodi dijalog o samoregulaciji i rješavaju neka izazovna pitanja“, dodao je Vujović.

Upitan da li smatra da se crnogorski mediji dovoljno pridržavaju Kodeksa novinara, i gdje uočava najčešća kršenja, on je kazao da nije rađeno istraživanje koje bi moglo egzaktno da utvrdi u brojkama stepen poštovanja Kodeksa.

„Međutim, sama činjenica da se jako puno govori o tome kao problemu i da Evropska komisija u svojim izvještajima redovno ukazuje na nepoštovanje profesionalnih standarda, ukazuje da se radi o jednom od najvećih problema u našim medijima“, naveo je Vujović.

On je kazao da je neprofesionalno i neetično izvještavanje dominantan problem, i još nije pronađen pravi odgovor na njega.

Najčešće se, kako je naveo, objavljuju necjelovite informacije koje sadrže samo stav jedne strane o događaju koji je tema teksta, ili se čitav tekst oslanja na samo jedan izvor informacija.

Prema riječima Vujovića, miješanje komentara i informacija je takođe često i predstavlja jedan od najčešćih načina spinovanja informacija.

To je, smatra on, posebno bitno kršenje za medije koji se bave političkom propagandom, i koji kršenjem tog načela svoje čitaoce i gledaoce instruiraju kako da čitaju ili vide određene događaje i pojave u društvu.

„Naši mediji takođe često nepravilno objavljuju ispravke i odgovore ili ih uopšte ne objavljuju. Takođe u rubrikama crne hronike često se krši pretrpostavka nevinosti“, dodao je Vujović.

Na pitanje na kom je nivou samoregulacija u crnogorskim medijima, i da li je ona dovoljna da obezbijedi etičko i objektivno izvještavanje, on je ocijenio da samoregulacija nije na nivou na kome bi trebalo da bude.

„MSS je radio posljednje dvije godine bez ikakvih sredstava. Takođe smo i prije toga bili suočeni sa nestabilnim finsiranjem i konstantnom borbom da održimo funkcionisanje ovog tijela“, kazao je Vujović.

On je ocijenio da su crnogorski mediji vrlo osjetljivi na bilo kakvu kritiku, a pogotovo odluku da su kršili neke profesionalne standarde.

Vujović je podsjetio da MSS nema moć izricanja bilo kakvih kazni, i da je njegova misija više u pravcu apela na savjest novinara i urednika da ne zloupotrebljavaju medije u svrhu koja im nije imanentna.

On je istakao da ne griješe svi novinari sa namjerom. „Dosta toga je zbog neznanja, tako da naš rad ima i tu edukativnu dimenziju“.

Kako je naveo, zbog takve situacije u medijskoj zajednici, a i zbog nedostatka novca, vidljivost samoregulacije je mala, gotovo zanemarljiva.

„Nećete naći u našim dnevnim novinama informaciju o nadležnom samoregulatornom tijelu, niti informaciju kome bi građani mogli uputiti žalbu. Takođe, kada se donesu odluke o kršenju Kodeksa, one se rijetko objavljuju u medijima, tako da treba da se dobro potrudite da biste jednu takvu odluku našli“, kazao je Vujović.

On smatra da ovaj nivo samoregulacije nije dovoljan.

„Ali je on posljedica već pomenutih podjela u medijskoj zajednici i nepostojanja volje da se iskreno govori o odgovornosti u novinarstvu“, dodao je Vujović.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

Najčitanije