Podgorica, (MINA) – Proces uspostavljanja harmonije između zaštite prirode, prirodnih bogatstava i ispunjena ekonomskog razvoja, najveći je izazov ali i uslov koji je neophodno ispuniti ukoliko se želi postići održivi razvoj u državi, poručeno je na današnjem skupu više nevladinih organizacija (NVO) u Podgorici.
NVO Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZPP), Ekološki pokret Ozon i MANS, organizovali su konferenciju povodom ocjena međunarodnih institucija o stanju životne sredine u Crnoj Gori.
Njihovi predstavnici su ukazali na nedostatak odgovornosti za kontinuirano ignorisanje preporuka međunarodne zajednice kada je u pitanju zaštita Tare, Skadarskog jezera, ulcinjske Solane, i neodržive politike u vezi sa izgradnjom malih hidroelektrana.
Ksenija Medenica iz CZIP-a rekla je da poštovanje principa načela zaštite prirode podliježu željama investitora, što je razlog zašto se danas čitaju izvještaji sa međunarodnih adresa koji pozivaju na preduzimanje mjera kako bi se sanirala počinjena šteta i zaustavila devastacija..
Kako je kazala, izvještaj UNESCO misije prepoznaje tri ključna problema.
Prvi se, prema njenim riječima odnosi na buduće razvojne projekte i zabrinutost zbog negativnog uticaja povećanog broja turista, odnosno opterećenosti mora.
„Preporuke koje su da date, tiču se postavljanja objekata na Crnom jezeru, dopunu sadržaja za turiste i izgradnju ski staza i žičare“, istakla je Medenica.
Ona je rekla da se zbog drugog problema koji se ističe u izvješaju, UNESKO misija izražava zabrinutost zbog nedefinisanih granica zaštićenog područja.
„Treći problem se tiče Tare, gdje se navodi da je neophodno uraditi procjenu uticaja na životnu sredinu, kao i plan aktivnosti“, poručila je Medenica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava činjenica da je stvarna slika kvaliteta vode i potencijalnih posledica spiranja otpadnih materijala u rijeku, neprecizna.
„Monotoring program praćenja životne sredine se ne sprovodi po plan, jer je do sada realizovano manje mjerenja od propisanih“, kazala je Medenica.
Kako je rekla, imajući u vidu da je resorno Ministarstvo pozvalo javnost da vjeruje mišljenju UNESCO-a, očekuje se da će oni ozbiljno shvatiti preporuke koje su im date.
„Ne smijemo zaboraviti ni to da u moru preporuka koje stižu sa međunarodnih adresa još uvijek nijesu ispunjene one koje se tiču zaštite ulcinjske solane, zatim problema izgradnje na Skadarskom jezeru kao mHE“, zaključila je Medenica.
Irma Muhović iz Green homa rekla je da je većina dosadašnjih koncesija mHE u Crnoj Gori dodijeljena bez validnih osnova, odgovarajćih planskih dokumentacija, strateških smjernica i preciznih podataka o potencijalnima kao i uticajima tih projekata na životnu sredinu.
„Podsjetiću vas da je Evropski parlament u novembru prošle godine ocijenio da većina od 80 odsto mHE u Crnoj Gori, nijesu planirane, niti su one koje su izgrađene u skladu sa međunarodnim konvencijama i evropskom zakonodavstvu“, kazala je Muhović.
Prema njenim riječima, ako je Vlada u javnim obraćanjima obavijestila da je moratorijum već na snazi, nema govora o produžavanjima i zamjenama ugovora i otvaranju novih gradilišta za male mHE.
„Ministarstvo ekonomije i lokalne samouprave ćute, dok investitori validiraju energetske dozvole, započinju radove, kopanjem obala i rijeka širom sjevera Crne Gore,. To nije moratorijum, to je dodatna devastacija rijeka, zbog koje će ostati samo njihova raskopana korita“, rekla je Muhović.
Ona je dodala da je važno pomenuti otpor lokalnih zajednica koje gravitiraju rijekama na kojima su planirane mHE, poput mještana Bukovice koji mjesec dana stražare pored rijeka, zatim primjer uspješne borbe lokalnih zajednica iz Plava koji su na sudu oborili građevinsku dozvolu, kao i planirana gradnja mHE na izvorištu Lještanice.
„Mještani pomenutih lokacija aktivno su učestvovali u prikupljanju potpisa za peticiju kojom se traži trajni moratorijum na gradnju mHE. Peticijom koja je predata skupštini traži se da se obustavu gradnja mHE po osnovu već izdatih energetskih dozvola i da se trajno obustavi gradnja elektrana u Crnoj Gori“, poručila je Muhović.
Aleksandar Perović iz Ozona naveo je da su prethodnih par mjeseci utvrdili činjenično stanje na terenu.
»Zabrinut sam zbog devastacije rijeka na kojima su hidroelektrane izgrađene i zato smatramo da je rezonski da, osim što smo tražili da u ovom momentu Vlada stopira izgradnju pripremnih radova za nove dok se elementarno korektno ne sagleda projektna dokumentacija koju Ministarstvo ekonomije treba da pregleda«, rekao je Perović.
On je rekao da su svi svjesnu da je ovaj prostor ostavljen da neki investitori pokušaju da urade sve ono što mogu da bi dokazali da žele da ulažu pare u male hidroelektrane.
»Smatramo da nemaju uslove da kvalitetno realizuju dobijene koncesije. Nemaju novca i čekaju da se ostvare određene subvencije od države«, rekao je Perović.
On je pozvao Vladu da preispita sve što je urađeno do sada na terenu, da građane informiše o svakom pojedinačnom slučaju.
»Ne možemo da dozvolimo da investitor koristi ovaj prostor da na neki način stvara jaz i dodatno produbljuje problematiku jer te male hidroelektrane su trenutno postale najveći društveni problem u Crnoj Gori«, zaključio je Perović.
Predstavnik Građanske inicijative sa Žabljaka Dalje nećeš moći, Aleksandar Dragičević rekao je da je UNESCO izričit u smjernicama u kojim kaže da ne smije biti gradnje bilo kakvih novih skijališta.
»Izričiti su da nema bilo kakve infrastrukture u granicama Nacionalnog parka Durmitor«, kazao je Dragičević.
Prema njegovim riječima, zabrinjavajuće je što se navoda vodovod, koji je rađen od Modrog jezera do Akumulacionog do ispod Savinog kuka i da UNESCO nije znao ništa o tome.
On je pozvao nadležne da konsultuju javnost i lokalno stanovništvo.
»Ako ne žele da konsultuju nas, onda da postupe makar po smjernicama UNESCO-a koje su izričite da gradnje unutar Nacionalnog parka Durmitor ne smije biti«, zaključio je Dragičević.
Lazar Grdinić iz MANS-a rekao je da je izvještaj UNESCO-a pokazao ono što su nevladine organizacije već govorile a to je da je teren na Tari u potpunosti devastiran.
U vezi sa tim, rekao je on, krajnje je vrijeme da se prepozna odgovornost zašto je tako.
»Više nevladinih organizacija je podnijelo krivičnu prijavu u vezi sa stanjem na Tari i još nemamo odgovor Tužilaštva u vezi sa tim. Nemamo informaciju ni šta inspekcije rade. Odbijaju da dostave bilo kakve izvještaje«, kazao je Grdinić.
On smatra da je krajnje vrijeme da se prepozna odgovornost unutar institucija zašto se to dozvolilo.
Prema njegovim riječima, ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović, mora da prepozna svoju odgovornost i da izađe u javnost, nekoliko dana nakon objavljivanja izvještaja UNESCO.
»Nije crnogorski ćutati. Treba da se prepozna ko je odgovoran za ovakvo stanje unutar institucija i šta nam je dalje raditi u vezi sa zaštićenom rijekom«, poručio je Grdinić.
Predstavnik ekološkog pokreta Donja Bukovica Zdravko Vemić rekao je da je Bukovica u srcu a ne u cijevima.
On je građane pozvao na odbranu rijeke Bukovice sjutra ispred zgrade Opštine u Šavniku.
