Podgorica, (MINA) – Svako negiranje genocida, njegova relativizacija ili prećutkivanje ostavlja otvorene i nezaliječene rane i zatvara vrata povjerenju i saradnji, poručio je predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić.
On je, na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, u Spomen-parku civilnim žrtvama na Pobrežju, u Podgorici, kazao da se samo temeljnim suočavanjem sa prošlošcu može razmišljati o istinskom pomirenju.
“Srebrenica i 11. jul 1995. godine najtužnije su mjesto i vrijeme u našoj istoriji. Genocid u kome je stradalo 8.372 ljudi, Bošnjaka, bio je u sumrak 20. vijeka“, naveo je Mustafić.
Prema njegovim riječima, tamna stranica istorije čovječanstva ispisana holokaustom nad Jevrejima i genocidima nad drugim narodima, zatvorila se stradanjem Bošnjaka.
Kako je kazao Mustafić, sistematsko ubijanje, protjerivanje i zatiranje tog naroda, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, završni čin imalo je u Srebrenici.
„Zaštićena zona Ujedinjenih nacija, koju je obezbjeđivao holandski bataljon, predata je u ruke ratnom zločincu Ratku Mladiću i njegovim falangama“, naveo je Mustafić.
Kako je rekao, pred očima Evrope, koja je imala obavezu da štiti Srebrenicu, planski i sistematski, u nekoliko dana, strijeljano je više od osam hiljada ljudi.
Mustafić je dodao da su njihovi posmrtni ostaci zatrpani u masovnim grobnicama, od kojih neke ni nakon 28 godina nijesu pronađene.
On je naveo da se danas u Srebrenici sahranjuju posmrtni ostaci 30 civila, žrtava genocida.
Mustafić je kazao da još dosta njih čeka na svoj smiraj, na dženazu, a njihove majke, supruge, sestre i djeca iščekuju, kako je rekao, makar djelić kosti, česticu svog najmilijeg.
„I kao što u riječi Srebrenica sadrži se i ovaj i svi drugi genocidi i zločini nad Bošnjacima, tako i u sjećanju na nju sebe pronalazi svaki Bošnjak, gdje god stajao i bilo kojom zemljom hodio“, naveo je Mustafić.
On je kazao da zato Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, u Spomen parku na Pobrežju, godinama unazad obilježava ovaj datum, koji je ujedno i evropski Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Mustafić je dodao da i na dženazi u Potočarima Vijeće ima svoje predstavnike.
„Mi ovdje podsjećamo da je Crna Gora, odnosno naša Skupština, usvojila deklaraciju o Srebrenici 2009. i Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici 2021. godine“, naveo je Mustafić.
Time se, prema njegovim riječima, jasno i nedvosmisleno odredila prema tom događaju, i to služi kao svijetli primjer u regionu.
Kako je kazao Mustafić, obilježavanje ovog dana je obaveza države, a Bošnjačko vijeće, sa svim sugrađanima koji osjećaju važnost ovog čina, godinama već podsjeća na taj događaj.
„Svako negiranje genocida, njegova relativizacija ili prećutkivanje ostavlja otvorene i nezaliječene rane i zatvara vrata povjerenju i saradnji“, poručio je Mustafić.
Isto tako, kako je rekao, svaka generalizacija i pripisivanje kolektivne krivice čitavom narodu predstavlja sunovrat etike i odgovornosti.
Mustafić je naveo da srebrenički genocid, kao i svaki drugi u istoriji, ima svoje naredbodavce, planere i izvršitelje.
On je kazao da je njihova odgovornost individualna i da svaki od njih, imenom i prezimenom – zločinca, mora snositi odgovornost i biti adekvatno kažnjen.
„Naša je ljudska i institucionalna obaveza da na to ukazujemo i podsjećamo, uvijek i na svakom mjestu. Zbog nas samih, zbog generacija koje su rođene u vrijeme i poslije Srebrenice, zbog onih koji tek dolaze i spoznaju svijet oko sebe“, istakao je Mustafić.
U Bošnjačkom vijeću, kako je naveo, smatraju da se poglavlje o genocidu u Srebrenici mora nalaziti u crnogorskim udžbenicima.
„A sa njime i lekcije o deportacijama, Štrpcima, Kaluđerskom lazu, Bukovici i drugim zločinima nad Bošnjacima koji su se desili u Crnoj Gori, ili nad njenim građanima, a koji još čekaju adekvatnu sudsku presudu“, dodao je Mustafić.
On je kazao da vjeruju da je to moguće i da će ustrajati u tome, cijeneći i pravo svih drugih da se sjećaju zločina počinjenih nad pripadnicima njihovih naroda.
„Srebrenica i 11. jul su dovoljni da u njih stane sva bol i sjecanje našeg bošnjačkog naroda“, naveo je Mustafić.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kazala je da su se okupili kako bi zajednički obilježili Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
“Ovo je trenutak kada se, duboko potrešeni, prisjećamo najmračnijeg poglavlja u nedavnoj istoriji regije i neizrecive patnje žrtava, koje nas usmjeravaju da se dosljedno borimo za istinu, pravdu i pomirenje kako se takav i slični zločini nikad ne bi ponovili”, rekla je Uljarević.
U Srebrenici je, kako je navela, prije 28 godina počinjen zločin nezapamćene okrutnosti kojim je hiljade nevinih života brutalno ugašeno.
Prema riječima Uljarević, žrtve su ubijene zbog svog identiteta, a ideologija i politika, koje su odgovorne za taj genocid, do danas nijesu poražene.
“Lako ćemo ih prepoznati i u Crnoj Gori i regionu, po težnji da se taj najveći pojedinačni zločin u postjugoslovenskim ratovima relativizuje ili negira”, kazala je Uljarević.
Ona je poručila da se taj strašan događaj nikada ne smije zaboraviti.
Kako je istakla, samo kroz duboko sjećanje na prošlost i suočavanje sa činjenicmama može se graditi bolju budućnost za novije generacije.
“Pravda za žrtve će se obezbijediti tek onda kada svi u društvu budemo svjesni da je genocid izvršen uz podršku zvanične politike Savezne republike Jugoslavije koja je pružala pomoć vojsci bosanskih Srba i koja u konačnici nije spriječila genocid”, navela je Uljarević.
Ona je poručia da svako negiranje genocida mora biti javno stigmatizovano i sankcionisano, jer su to direktni pozivi na novu strahotu.
“Nažalost, posljednjih godina i u Crnoj Gori svjedočimo relativizaciji zločina, glorifikovanju zločinaca, žmurenju na ono što je ugrožavanje elementarnih civilizacijskih vrijednosti”, rekla je Uljarević.
Prema njenim riječima, posebno brine relativizaija i negiranje genocida u Srebrenici od izabranih predstavnika vlasti, ali i etiketiranje civilnog društva koje podsjeća na genocid u Srebrenici i ostale zločine na prostorima bivše Jugosavije.
Uljarević je kazala da je pohvalno što je Skupština usvojila dva akta o genocidu u Srebrenici i razriješila ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava zbog relativizacije genocida u Srebrenici.
To je, kako je dodala, iskaz poštovanja prema porodicama stradalih i doprinos izgradnji ambijenta koji će doprinijeti suživotu umjesto stradanju, solidarnosti umjesto mržnji, empatiji umjesto zlu.
“Svi moramo preduzeti odgovornost za oblikovanje budućnosti u kojoj se ovakav zločini neće ponoviti”, poručila je Uljarević.
Ona je podsjetila da su prošle godine Akcija za ljudska prava, ANIMA i CGO apelovali na Skupštinu i Vladu da se 11. jul zvanično proglasi Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kako je to predviđeno rezolucijom.
“Nažalost, to se nije desilo, a ja ponavljan taj naš apel i na ovom mjestu, u nadi da će novi skupštinski saziv i vlada imati više svijesti i savjesti da to učine”, navela je Uljarević.
Ona je rekla da su se danas okupili da odaju počast svim žrtvama i njjihovim porodicama.
“Njihova patnja i gubitak su vječni podsjetnik na potrebu za mirom i poštovanjem ljudskih prava, ali i naša obaveza da radimo na oblikovanju društva u kome preovladavaju saosjećanje, razumijevanje i poštovanje nad podjelama na nacionalnoj, vjerskoj etničkoj, ili drugoj pripadnosti i različitosti”, kazala je Uljarević.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
