Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je u poslednje tri godine broj maloljetničkih trudnoća smanjen za trećinu, a specijalista ginekologije i akušerstva u podgoričkom Domu zdravlja, Željka Stevović razlog za to vidi u boljoj dostupnošću informacija o kontraceptivnim metodama.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ) od 2015. do 2017. godine smanjeno je rađanje majki starosti do 20 godina, odnosno rođeno je 96-oro djece manje.
U 2017. godini osam djevojčica mlađih od 15 godina rodilo je dijete, dok su njih 195 starosti od 16 do 19 godina postale majke.
Iz Instituta su kazali agenciji MINA da rano stupanje maloljetnika u seksualne odnose, bez prethodno stečenog znanja o odgovornosti i zaštiti tokom istog, često proizrokuje neželjene posljedice, a jedna od njih je neplanirana trudnoća.
Pored fizičkih posljedica ovog događaja, kako su istakli, postoje i one psihičke, koje je možda i teže podnijeti.
“Emocionalne ožiljke koji nastaju pri ovim situacijama, mlada osoba teško može prevazići bez svesrdne podrške najbližih”, rekli su iz IJZ.
U 2017. godini je, prema podacima Instituta, bilo ukupno 26 indukovanih (namjernih) prekida trudnoća djevojaka mlađih od 20 godina, dok se ukupan broj namjernih abortusa, prema zvaničnoj evidenciji, smanjuje poslednjih godina.
“Iskustvo abortusa u mladalačkom periodu je traumatsko iskustvo koje obično slama psihičke odbrane ličnosti adolescentkinje i snažno negativno utiče na njeno mentalno zdravlje i ponašanje, koji se protežu dugoročno u naredne faze njenog života,pri čemu ona vrlo često ovih uticaja nije svjesna”, naveli su iz IJZ.
Ukoliko se dogode neželjena trudnoća ili abortus, kako dodaju, mladima treba pomoći, dati im razumjevanje i utjehu, bez kritikovanja i moralisanja.
“To je prije svega zadatak roditelja, a nerijetko i stručnih lica. U ovakvim situacijama treba pružiti puno ljubavi i učiniti sve da se ublaže posljedice ishitrenih odluka koje se mogu negativno odraziti na njihovo fizičko i psihičko zdravlje”, kazali su iz Insituta.
Specijalista ginekologije i akušerstva u podgoričkom Domu zdravlja, Željka Stevović, kazala je da se u radu ne susrijeće često sa maloljetničkim trudnoćama, jer tinejdžerke češće odlaze na preglede u privatne ambulante.
„Koje dođu uglavnom su osobe koje žele trudnoću. Veći broj završi u privatnim ambulantama jer je zagarantovana diskrecija”, rekla je Stevović agenciji MINA.
Uzrok smanjenju ukupnog broja neželjenih trudnoća Stevović vidi u boljoj dostupnošću informacija o svim metodama kontracepcije, a u posljednjih godinu-dvije prisustvo najsavremenijeg prekida trudnoće- medikamentoznog.
Višestruke su, kaže ona, posljedice prekida trudnoće bez obzira na način prekida.
„Prevashodno zato što se radi o nezrelim osobama koje krijući od najbližih novonastalu situaciju prolaze kroz težak period. Klasičan prekid podrazumjeva upotrebu oštrih instrumenata koji mogu trajno da oštete reproduktivni trakt i dovedu do ozbiljnih posljedica po reproduktivno zdravlje, odnosno otežanog ili nemogućnost ostvarivanja planirane trudnoće”, rekla je Stevović.
Sociolog, Vesna Krivčević, kazala je da je maloljetnička trudnoća evidentan problem u našem društvu, koje je s jedne strane u tranziciji, a s druge strane još funkcioniše po obrascima tradicionalnog i patrijahalnog ponašanja, ne uviđa ovu problematiku i ne nudi adekvatno rješenje.
“Maloljetnice koje se suoče sa problemom, u većini slučajeva nemaju podršku porodice, izložene su osudi okoline, ne znaju kome da se obrate za pomoć i podršku. Koje su to institucije koje bi im pomogle?”, istakla je Krivčević.
Ona je rekla da postojećem sistemu obrazovanja nema predmeta koji bi se posebno bavio očuvanjem i unapređenjem reproduktivnog zdravlja mladih i poručila da obrazovni sistem treba da ima veću ulogu kada je riječ o toj temi.
Takođe, dodaje Krivčević, prevenciju (kroz radionice u Omladinskim klubovima) treba usmjeriti i na promjenu stavova i usvajanju odgovornog seksualnog ponašanja, jer im je znanje nepotpuno i nedovoljno, a često pribjegavaju informacijama iz masovnih medija i od vršnjaka, a koje su nepotpune ili netačne.
“Sistem podrške je veoma važan, kako u samoj porodici, neodbacivanjem, neosuđivanjem i razumijevanjem, tako i u samom društvu kroz institucije koje bi ih prihvatile i pružile pomoć”, poručila je Krivčević.
Da bi bilo manje slučajeva rađana ali i abortusa kod djevojčica, u Institutu navode da je neophodno ukazati na značaj promocije i afirmacije zdravih stilova života.
Iz IJZ su ukazali da je osnovni metod promocije informisanje i edukacija, kao i razvoj vještina kod mladih kroz modifikaciju ponašanja i prilagođavanje zdravlju, odnosno rad na usvajanju zdravih stilova života u cilju očuvanja i unaprijeđenja zdravlja.
Navode da je kroz predmet Zdravi stilovi života u školama omogućeno da mladi stiču znanja koja se odnose na prevenciju polno prenosivih infekcija i neželjenih trudnoća, ali da taj predmet treba obogaćivati sadržajem i obijezbijediti da ga realizuju edukovani i senzibilisani kadrovi.
Tekst je urađen uz podršku Rojtersa, UNICEF-a i Agencije za elektronske medije u okviru kampanje medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo“.
