Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori kontinuirano raste broj građana koji bi se vakcinisali protiv koronavirusa, ali postoji zabrinutost zbog mogućih neželjenih dejstava jer je vakcina prebrzo prošla kroz klinička ispitivanja, pokazalo je najnovije istraživanje Ipsosa.
Ta agencija je istraživanje sprovela u januaru, na nacionalno reprezentativnom uzorku, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a.
Direktor Ipsos-a u Crnoj Gori Vladimir Raičević kazao je da globalno istraživanje te agencije pokazuje da se u svijetu, kao i u Crnoj Gori, svakog dana povećava povjerenje u vakcine, kao i broj ljudi koji žele da se vakcinišu.
„Ali i da oklijevanje nije toliko izazvano vjerom u mnogobrojne teorije zavjere, koliko preispitivanjima ljudi koji zbog nedostatka informacija brinu da bi mogli imati neželjene posljedice od nove vakcine, koja je relativno brzo razvijena”, rekao je Raičević.
Šef predstavništva UNICEF-a Crne Gore, Huan Santander, smatra da ti podaci jasno ukazuju na potrebu da zdravstveni stručnjaci u javnosti u kontinuitetu vode naučno zasnovani razgovor o vakcinama protiv koronavirusa.
Ključno je, kako je naveo, da zdravstveni stručnjaci građanima na razumljiv način objasne sve detalje u vezi sa procesom proizvodnje, distribucije i čuvanja novih vakcina, vrstama vakcina koje su dostupne i razlikama među njima.
„Takođe, treba objasniti sve u vezi s njihovom efikasnošću i mogućim nuspojavama, kao i sve ono o čemu sada nemamo informacija, jer se radi o novoj bolesti i novim vakcinama”, istakao je Santander.
Britanska ambasadorka u Podgorici Karen Medoks naglasila je važnu ulogu zdravstvenih vlasti, kao što su Klinički centar Crne Gore, Institut za javno zdravlje i Ministarstvo zdravlja.
„Ljudi mogu donositi informisane odluke o vakcinama i o najboljem načinu zaštite svog zdravlja samo ako mogu biti sigurni da od svojih zdravstvenih vlasti dobijaju tačne informacije na osnovu najsavremenije nauke“, pojasnila je Medoks.
Prema njenim riječima, važno je da su vlasti u javnom zdravstvu otvorene za zabrinutost građana i sposobne da ih riješ.
„To zahtijeva jedan mehanizam za kontinuirani javni dijalog i pomaže u izgradnji nivoa povjerenja potrebnog između građana i države da bi se suočili s izazovima poput ove pandemije. Taj mehanizam će smanjiti vjerovatnoću da se ljudi okreću manje pouzdanim izvorima informacija”, smatra Medoks.
Kako je saopšteno iz predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, svaka zemlja ima regulatorna tijela koja nadgledaju sigurnost i efikasnost vakcine prije nego što se odobri njena široka primjena.
Oni su podsjetili da, na globalnom nivou, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) koordinira rad niza nezavisnih tehničkih tijela koja preispituju sigurnost vakcina prije njihovog uvođenja, ali i nakon toga.
„Vakcine koje je SZO odobrila za upotrebu prošle su rigorozne testove i klinička ispitivanja kako bi se dokazalo da su sigurne i djelotvorne u kontroli bolesti“, kaže se u saopštenju.
Iz UNICEF-a podsjećaju da je, kada je u pitanju koronavirus, SZO 31. decembra prošle godine stavila na listu za hitnu upotrebu vakcinu koju proizvode Fajzer/Bajontek.
To je, kako su naveli, i prva vakcina od izbijanja zaraze koja je dobila potvrdu SZO.
„Kada vakcina jednom dobije potrebno odobrenje, od presudnog je značaja da se ona pravovremeno i na pravičan način učini dostupnom kako bi došla do onih kojima je najpotrebnija“, navodi se u saopštenju.
Upravo zato, kako su kazali iz UNICEF-a, postoji COVAX, globalna inicijativa čiji je cilj da se svim zemljama, bez obzira na njihov nivo prihoda, obezbijedi jednak pristup vakcinama protiv koronavirusa.
„U okviru COVAX-a, UNICEF je, kao najveći distributer vakcina na globalnom nivou, angažovan da zemljama širom svijeta bezbjedno i brzo obezbijedi vakcine protiv koronavirusa koje SZO odobri“, dodaje se u saopštenju.
