Podgorica, (MINA) – Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kazao je da ne vjeruje da bi otvoreno pitanje vlasništva nad školskim brodom „Jadran“ moglo biti prepreka na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).
Milanović i crnogorski predsjednik Jakov Milatović održali su danas predavanje studentima Fakulteta političkih nauka u Podgorici na temu „Proširenje EU kao geopolitički imperativ“.
Odgovarajući na pitanje da li vidi prostor za postizanje bilateralnog sporazuma između Crne Gore i Hrvatske po pitanju broda „Jadran“ i da li bi nerješavanje tog pitanja moglo da naruši evropski put Crne Gore, Milanović je istakao da više nema ovlašćenja izvršne vlasti i da ne odlučuje o takvim pitanjima.
„Ne želim unositi smutnju. Ako ne mogu pomoći, ne želim ni odmoći. Stav hrvatske strane je da bi to trebalo pripasti Hrvatskoj”, rekao je Milanović.
On je kazao da ne vjeruje da bi takvo nešto moglo biti prepreka na putu Crne Gore ka EU.
„Taj put je vaš izbor. Nemojte biti opsesivni na tom putu Crne Gore prema EU, kad god to bilo i šta god ona tada predstavljala“, naveo je Milanović.
Milatović je rekao da su on i Milanović, u trenutku zategnutih odnosa između Crne Gore i Hrvatske, uspjeli da pošalju važnu poruku – poruku potrebnog dijaloga, prijateljstva, međusobnog uvažavanja i dobrosusjedstva.
On je istakao da su tri ključna vanjskopolitička cilja u Crnoj Gori kredibilno NATO članstvo, članstvo u EU do 2028. godine i dobrosusjedski odnosi.
Milatović je kazao da Crna Gora računa na podršku Hrvatske na evropskom putu.
„Rezolucija o Jasenovcu nije išla u prilog unaprjeđenju naših odnosa. Svima je bilo jasno da je to bio nepotreban politički cilj koji nije imao državnički karakter, već partikularni i partijski, donijet kao rezultat skretanaj pažnje sa glasanja o Rezoluciji o Srebrenici“, naveo je Milatović.
Prema njegovim riječima, na taj način je Crna Gora oslabila svoju pregovaračku poziciju u kontekstu otvorenih pitanja koja ima sa Hrvatskom.
Milatović je kazao da je na isti način reagovao na izjave koje dolaze iz Hrvatske na temu logora Lora.
“One ne doprinose unapređenju naših odnosa. Važno je da idemo naprijed i da razumijemo da je regionalna saradnja suštinski važna za evropske integracije“, dodao je Milatović.
On je kazao da bi članstvo Crne Gore u EU bilo dobar primjer ostalim zemljama u regionu, da vide da je proces proširenja živ.
Milatović je podsjetio da ranije iznijeti stav Milanovića, koji je bio premijer u vrijeme kad je Hravstka postala punopravna članica, da EU nije idealna, i dodao da je, prema njegovim mišljenju, najbolje što trenutno postoji.
Crnogorski predsjednik je ukazao da trenutno Hrvatska sama dobija više finansijske pomoći od EU nego svih šest zemalja Zapadnog Balkana.
Milanović je studentima poručio da čuvaju svoju državu, navodeći da je to najvrjednije što baštine.
„Spremajte se za EU. Ona se trenutno, u političkom smislu, nalazi u vrlo nestabilnom stanju. Nas povezuju prije svega institucije, koje su ograničene, a o vrijednostima možemo uvijek govoriti“, naveo je Milanović.
Kako je kazao, EU nije država, nije tako zamišljena i nikada neće to biti.
„Opsesije država na sjeveru Evrope potpuno se razlikuju od nas u Južnoj Evropi, na Mediteranu. Oni strahuju od Rusije, spremaju se za ruski napad. To je jedna iluzija koja je postala deluzija, odnosno stanje svijesti. Ja to ne vidim i ne mogu postati dio zbora koji priča tu priču”, rekao je Milanović.
Milatović je, odgovarajući na pitanje studenata koje korake Crna Gora planira preduzeti „ne bi li se iskupila za neposlušnost 90-ih“, kazao da u tim godinama nije bilo bezgrešnih i da treba priznati greške svoje, ali i ukazati na one koje je činila druga strana.
On je komentarisao i sporazum koji je potpisao premijer Milojko Spajić sa predstavnicima opozicije, navodeći da je očigledno bio korak naprijed u dobijanju funkcionalnog parlamenta, ali da je potpisivanje tog dokumenta u ambasadi “apsolutno unižavanje crnogorskih institucija”.
„Nemojte da na taj način ponižavamo sopstvene institucije. Moramo biti principijelni prema državi Crnoj Gori i njenim građanima“, dodao je Milatović.
Milanović je ocijenio da je potpisivanje navedenog sporazuma u misije EU jedna vrsta pokoravanja.
On je kritikovao visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Kaju Kalas, koja, prema njegovom mišljenju, vodi svoju politiku.
Milanović je kazao da će EU donijeti novac za neke lijepe stvari, ne i ona temeljna znanja koja državu čine jakom (nauka, tehnologija).
Komentarišući vojni sporazum između Hrvatske, Albanije i Kosova, Milanović je kazao da taj dokument „nema baš nikakvu težinu“, već da je gest dobre volje.
„To nije međunarodni ugovor i nije savez u pravom smislu riječi. Ne bih nikog da potcjenjujem, ali nije geopolitika. Geopolitika je Ukrajina. Balkan nikada nije bio geopolitika, ni devedesetih godina, ali ni u Drugom svjetskom ratu“, naveo je Milanović.
Odgovarajući na pitanja o najavi većeg izdvajanja za odbranu u Evropi, Milatović je ukazao na to da Crna Gora izdvaja oko dva odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) za odbranu, te da se očekuje da će na samitu NATO-a u Hagu ove godine države članice obavezati na veća izdvajanja.
„Neko spominje da će do biti otprilike tri odsto BDP-a. Na sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost nije otvarana tema na koji način i kojom dinamikom država može da se obaveže na izdvajanje od tri odsto“, naveo je Milatović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora bi, u narednih par godina, izdvajanja morala povećati za oko 100 miliona EUR.
Milatović je rekao da još nema plana na koji način će se taj novac trošiti – da li će se povećati brojnost vojske, dodatno modernizovati vojska i na koji način.
„Crna Gora nema razvijenu vojnu industriju i novac za modernizaciju vojske bi, uglavnom, išao ka uvozu. Bilo bi smisleno otvoriti temu da li određeni proizvodni kapaciteti koji postoje u Crnoj Gori treba da se obnove i da li je ovo trenutak za to“, rekao je Milatović.
On je kazao da se ta tema mora otvoriti i apelovao na Vladu, prvenstveno ministarstva finansija i odbrane, da daju inpute kako bi o tome pitanju dalje odlučivali.
Milanović je, u osvrtu na najavljenja uvećanja za izdvajanja za odbranu, prvo kritikovao način izbora visokih funkcionera EU, posebno aktuelne predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.
“Kad takva jedna osoba, koju niko nije izabrao već je to bio dogovor političkih frakcija, kaže da će EU potrošiti 800 milijardi EUR na odbranu, moje pitanje je sa kim se konsultovala oko te cifre, 800 milijardi za šta?”, naveo je Milanović.
On je dodao da je riječ o „neopisivom razmetanju neopisivim brojkama“, i da će se to vrlo brzo zaboraviti.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
