Podgorica, (MINA) – Pandemija kovid-19 predstavlja dodatni rizik koji vodi ka problemima mentalnog zdravlja kod djece, pokazalo je istraživanje institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Izvještaj o uticaju mjera za sprečavanje širenja koronavirusa na mentalno zdravlje djece u Crnoj Gori, koji je sačinjen uz podršku UNICEF-a, pokazao je da nadležni organi nijesu uspostavili metodologije procjene uticaja donijetih mjera na ostvarivanje prava djece.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Huan Santander, kazao je da je pandemija uticala na svako dijete na planeti.
“Daleko više su pogođena djeca koja su i prije pandemije bila u nepovoljnom položaju. To je jedan od ključnih nalaza izvještaja koji danas objavljujemo i koji državne vlasti moraju uzeti u ozbiljno razmatranje”, naveo je Santander.
On je poručio da Crna Gora treba da uključi sve zainteresovane strane u proces donošenja odluka koje utiču na njihove živote.
“Ovo je jedan od temeljnih principa Konvencije Ujedninjenih nacija o pravima djeteta, po kojem svako dijete ima pravo da učestvuje u svim stvarima koje utiču na njegov život”, kazao je Santander.
On je pozvao nacionalne i lokalne vlasti da se redovno konsultuju sa djecom i mladima o svim politikama koje su relevantne za njihov život.
Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da pandemija i mjere koje su donošene zahtijevaju prilagođavanje i odraslih i djece, bez obzira na njihov uzrast.
On je ukazao da su za mlađu djecu dešavanja kod kuće i u školi čest izvor stresa.
“U kući značajan izvor stresa za djecu mogu biti porodična neslaganja, razvod roditelja, kao i promjena doma i okoline”, naveo je Bjeković.
On je, kako je saopšteno iz institucije Zaštitnika, govorio o nejednakom efektu koji su mjere imale na razvoj djeteta, a tiču se disproporcija u pristupu resursima koji su u funkciji obrazovanja, komunikacija, (ne)dostupnosti informacija, nejednakoj distribuciji tereta koji mjere nameću i nedostatku servisa podrške u različitim oblastima obuhvaćenim istraživanjem.
“Tu su i razlike u ekonomsko-socijalnoj sferi, vremenska neodređenost i pravna nesigurnost kada je u pitanju pravni okvir za izvršavanje naredbodavnih akata izvršne vlasti, a u svemu tome posebno se naglašava rizik po mentalno zdravlje koji zapažem u odnosu na ograničenja fizičkog okruženja i slobode kretanja”, rekao je Bjeković.
On je podsjetio da su mjere povremeno bile korigovane, kao i da su često bile nedorečene i izazivale konfuziju u primjeni.
“Sama ta činjenica neminovno je uticala na dodatni rizik po mentalno zdravlje koji se ogleda u neizvjesnosti okruženja i prilagođavanju nečemu što se može definisati kao nedostatak u procjeni pristupa i analizi uzroka rizika koji mjere nameću”, ocijenio je Bjeković.
On je zahvalio na podršci UNICEF kancelariji u Crnoj Gori, navodeći da je izvještaj dokaz kontinuirane i kvalitetne saradnje.
Zamjenica Zaštitnika za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu, Snežana Mijušković, navela je da su predmet analize bili stavovi i mišljenja djece i roditelja, kao i profesionalaca koji sa njima direktno rade – nastavnici, vaspitači, pedagozi, socijalni radnici, defektolozi, terapeuti.
Ona je kazala da je zaključeno da postoji nedovoljna međusektorska saradnja u prevenciji i podršci djeci i porodicama tokom pandemije.
“Nadležni organi nijesu uspostavili metodologije procjene uticaja donijetih mjera na ostvarivanje prava djece, sa posebnim osvrtom na ranjive kategorije”, navela je Mijušković.
Kako je rekla, uviđa se i neuključenost djece prilikom kreiranja i donošenja ograničavajućih mjera koje se direktno na njih odnose.
Mijušković je, kao jedan od zaključaka istraživanja, navela i nedovoljnu pravnu uređenost zaštite mentalnog zdravlja djece tokom pandemije kroz nacionalnu regulativu – zakoni, pravilnici, protokoli o postupanju, i potrebu za njihovim usaglašavanjem sa međunarodnim standardima.
Ona je kazala da se zapaža i nedovoljan broj programa podrške i usluga u zajednici djeci i porodici, usmjerenih na adekvatan rast i razvoj u skladu sa individualnim mogućnostima i potrebama.
“Takođe i neadekvatna dostupnost postojećih servisa podrške u okviru obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova”, dodala je Mijušković.
Po metodologiji Evropske mreže ombudsmana za djecu, čiji je član i crnogorski Ombudsman, istraživanje se bavilo i uticajem mjera na ranjive grupe – djecu sa smetnjama u razvoju, bez roditeljskog staranja, djecu iz seoski područja.
U cilju poboljšanja stanja u toj oblasti date su preporuke Vladi, Savjetu za borbu protiv virusa kovid-19, Savjetu za prava djeteta, nadležnim ministarstvima i institucijama.
Zlatni savjetnik Jovan Joksimović kazao je da je školovanje u onlajn režimu bilo “u najmanju ruku zbunjujuće”, kao i da neki segmenti gradiva nijesu bili usklađeni i dovoljno prilagođeni.
On je rekao da su mnoga djeca imala problema da ravnopravno učestvuju u onlajn nastavi zato što, makar na početku, nijesu imala telefon, kompjuter ili internet.
“Zamislite samo stid djeteta kojem drugovi iz odjeljenja saznaju da u kući nema ni internet ni kompjuter, ili ako ima gasi kameru, jer se možda stidi skromnog namještaja, zato što mu je porodica siromašna”, naveo je Joksimović.
Zlatna savjetnica Daša Ražnatović kazala je da su rigorozne mjere zabrane kretanja svoj djeci veoma teško pale.
Neke od nalaza istraživanja predstavile su i savjetnice Milica Kovačević i Duška Šljivančanin.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
