Podgorica, (MINA) – Nadležne institucije bi trebalo da unaprijede postojeći pravni okvir koji se odnosi na pitanje neusklađenosti ponude i tražnje na tržištu rada i to drugačijom upisnom politikom, saopštio je potpredsjednik Udruženja studenata političkih nauka (MAPSS), Svetozar Šćekić.
„Neophodna je nešto drugačija upisna politiku još kod upisivanja u srednje škole, kako bi mlade ljude orijentisala prema potrebama tržišta, ne zadirući u njihovo pravo da se opredijele za željenu školu“, rekao je Šćekić agenciji MINA.
On smatra da bi i na fakultetima trebalo poboljšati upisnu politiku kako bi se poboljšala postojeća situacija, u kojoj sa jedne strane postoji hipeprodukcija u određenim oblastima, a sa druge nema nikakve pozitivne promjene u dijelu popunjavanja deficitarnih radnih pozicija.
Šćekić je kazao i da bi trebalo preduzeti mjere jačanja interesovanja i stvaranja svijesti kod studenata za obavljanjem prakse.
„Razloga za to je mnogo, od primjenjivanja postojećeg znanja do sticanja novog, sticanja iskustva i kompetentnosti, obogaćivanja biografije, a samim tim i konkurentnosti na tržištu rada“, naveo je Šćekić.
On je dodao da bi trebalo ohrabrivati privatni, javni, ali i nevladin sektor da ostave prostora za prijem studenata na određeno vrijeme, jer samo tako oni mogi steći iskustvo i potrebno znanje za obavljanje poslova u struci.
„Ne treba zaboraviti da su studenti okosnica mislećeg društva, te da kroz ulaganje u njih bilo koji od sektora itekako može profitirati“, rekao je Šćekić.
On je saopštio da vjerujem da država može pomoći privantom sektoru pri zapošljavanju studenata, za šta je predložio 20-satnu radnu sedmicu, gdje bi u mjeri mogućeg dio sredstava za isplaćivanje naknada za rad studenata finansirala država.
„Takođe, moj predlog nadležnim institucijama bi svakako bio da sprovedu istraživanja kod studentske i preduzetničke populacije, putem kojih bi se izmjerile potrebe i htjenja jedne i druge strane. Na osnovu tih podataka treba naći najbolje i najrealnije moguće rešenje“, kazao je Šćekić.
On je podsjetio da sa aspekta Univerziteta Crne Gore, studijski programi, odnosno fakulteti predviđaju obavljanje prakse koja teži da bude u korak sa tržištem rada u domenu mogućeg.
„Sa druge strane javlja se pitanje da li može doći do hiperprodukcije u postojećem obrazovnom sistemu, što svakako za malo tržište kao što je crnogorsko ne bi bilo dobro“, rekao je Šćekić.
On je dodao da kao student druge godine Fakulteta političkih nauka, smjer politikologija/međunarodni odnosi, ne može da govori o tome kakva je praksa, jer je za njegov studijski program ona predviđena tek od prvog semestra treće godine.
„Međutim, u razgovoru sa kolegama sa drugih studijskih programa, koji su počeli studije po reformisanom sistemu, mogu reći da su njihova iskustva kada je praksa u pitanju pozitivna“, naveo je Šćekić.
Oni su, kako je rekao, saopštavali da su bili i da su još maksimalno integrisani u sistem i da obaljvaju one radne zadatke koji su predviđeni njihovom strukom, te da su naučeno u teorijskom dijelu mogli da primijene u praktičnom.
„Sa druge strane kolege starijih godina, koji nastavu pohađaju po starom obrazovnom programu, mišljenja su da praksu treba postaviti na bolje osnove s obzirom da se ona koju studenti pohađaju svodi na periodične posjete institucijama i ustanovama iz oblasti koje studiraju“, zaključio je Šćekić.
Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.
