Podgorica, (MINA) – Dezinformacije stvaraju i pojačavaju polarizaciju u društvu, grade nepovjerenje prema institucijama sistema i suštinski urušavaju demokratiju, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na konferenciji „Između stvarnosti i obmana: Dezinformacije kao prijetnja demokratskim društvima“, koju organizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT) uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD), rekao da problem dezinformacija muči i razvijenije demokratije nego što je Crne Gore.
„Činjenica je da dezinformacije stvaraju, ili pojačavaju društvene tenzije i polarizaciju u društvu, grade nepovjerenje prema institucijama sistema i jednom dijelom čak i onemogućavaju kritičko razmišljanje u društvu“, naveo je Milatović.
On je dodao da, kada se sve to sumira, dezinformacije suštinski urušavaju demokratiju i onemogućavaju demokratski razvoj.
„Bio sam i dalje sam izložen kampanji dezinformacija. Moje fotografije su duže vrijeme korišćene uz lažne senzacionalističke naslove, kako bi korisnike internete i konzumente različitih portala odvele na stranice sa lažnim sadržajem“, kazao je Milatović.
Milatović je rekao da, iako je riječ o ozbiljnim manipulativnim radnjama, nema odgovor od nadležnih ko je odgovoran i ko stoji iza dezinformacione kampanje.
On je pitao koliko je u virtuelnom prostoru siguran obični građanin, ako sistem od dezinformacija ne može da zaštiti predsjednika države.
„Mislim da svi imamo odgovor na ovo pitanje. U tom kontekstu, jako sam zabrinut zbog podatka koji kaže da dvije trećine građana ocjenjuje veoma lošim rad državnih institucija u borbi protiv dezinformacija“, naveo je Milatović.
Kako je kazao, prema istraživanju CDT-a, građani ključnu ulogu u borbi protiv dezinformacija dodjeljuju Agenciji za elektronske medije, ali sve više ističu ulogu policije i tužilaštva.
„To jasno govori da je na problem dezinformacija potrebno odgovoriti sinhronizovano i dobro isplaniranom akcijom kompletnog državnog aparata“, naglasio je Milatović.
On je ukazao na problem koji je usko povezan, na onlajn nasilje, koje se iz virtuelnog svijeta seli u stvarni život.
Kako je rekao Milatović, posebno je problem što su žrtve kampanja politički aktivne žene.
On smatra da je moderna država jaka onoliko koliko je sposobna da zaštiti i i virtelni prostor svojh građana.
Milatović je rekao da podržava predlog CDT-a da se u Skupštini formira odbor za praćenje stranih uticaja.
„Podržavam osnivanje skupštinskog odbora za praćenje inostranog uplitanja u demokratske procese i mislim da ovaj saziv Skupštine nema pravo da ne formira poseban odbor, koji će se, između ostalog, baviti i ovom temom, a po ugledu na takav odbor u Evropskom parlamentu“, naveo je Milatović.
On je istakao da se, u kontekstu borbe protiv dezinformacija, mora imati na umu da se dugoročno mora sačuvati sloboda govora.
„I zato je suština ove borbe protiv dezinformacija povećanje transparentnosti i odgovornosti, kako bi kreirali društvo koje umije da prepozna dezniformacije, i kad je propozna s njom da se izbori“, rekao je Milatović.
On je naveo da crnogorsko zakonodavstvo pruža solidan pravni okvor, koji treba dodatno unaprijediti.
„Potrebno je zakonski zaštititi građane, ali i medije koji istinito informšiu, poštuju profesionalne strandarde i transparentno posluju“, kazao je Milatović.
Prema njegovim riječima, borba protiv dezinformacija je borba i za slobodno i profesionalno novinarstvo i ono koje djeluje u javnom interesu.
Crna Gora je, kako je ocijenio, zbog mnogih vještačkih podjela, nažalost postala plodno tlo za dezinformacije, i onda su dezinformacije dodatno umanjivale društvenu koheziju društva.
„Upoređujući dezinformacije sa ekonomijom, mogu slobodno da kažem da dezinformacija razara medijski ambijent jednako kao što ekonomiju i ekonomski potencijal urušava siva ekonomija“, kazao je Milatović.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović rekla je sa su dezinformacije malj u temelje demokratskog društva i temelje same istine.
Ona je navela da postoji nekoliko prepreka koje onemogućavaju najefikasniji odgovor za dezinformacije.
Vujović je ukazala na problem nedovoljne medijske pismenosti kod građana i poručila da će, u tom dijelu, doći do određenih pomaka.
Važno je, kako je rekla Vujović, preoznati da dezinformaciije imaju štetan uticaj na medijsku scenu, ali i na pravo građana na informacije.
“Nekada je cilj da građani izgube povjerenje u sve medije i ne vjeruju u ništa do kraja, to je mnogo gore nego da povremeno povjeruju u neku lažnu vijest“, kazala je Vujović.
To, kako je dodala, otežava profesionalnim izvještačima, jer se njihova priča teže probija do građana.
„Pogrešno informisan građanin ne može donijeti ispravnu odluku ”,navela je Vujović.
Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke kazala je da je dezinformacijama ugrožen svaki građanin.
„Dezinformacije nijesu igračka, to je oružje i u miru i u ratu“, rekla je Rajzing Rajnke.
Prema njenim riječima, Crna Gora je zemlja u miru, ali je napadnuta lažnim narativima.
Cilj je, kako je navela Rajzing Rajnke, uništavanje demokratskog društva, gubitak povjerenja, uništavanje demokratskih institucija.
„Građani gube povjerenje u vlasti, institucije, medije i u suštini u samu demokratiju”, kazala je Rajzing Rajnke.
Dezinformacije su, prema njenim riječima, posebno evidentne kad je nešto u riziku.
„Vidimo aktiviranje dezinformacija u vrijeme izbora recimo, to smo vidjeli i ovdje, ali i u mojoj zemlji uoči izbora koji slijede. Ovo je izborna godina i u Evropi, vidjećemo dosta dezinformacija, jer nosioci maligne namjere će nastojati da polarizuju društva i unesu sumnju kod glasača“, navela je Rajzing Rajnke.
Ona je, govoreći o ratu Rusije protiv suverene Ukrajine, kazala da su dezinformacije ključno oružje kojima se trenutno služi Kremlj.
Rajzing Rajnke je ukazala da vlade imaju institucionalnu odgovornost da kreiraju uslove u kojima će sloboda govora moći u potpunosti da se ostvaruje.
„Jake institucije koje su sposobne da provjere činjenice, neupitan integritet institucija, vjerovanje medijima i organima za zaštitu prava građana i sprovođenje zakona, to su okolnosti kojima težimo“, istakla je Rajzing Rajnke.
Pravo na izražavanje mišljenja, kako je naglasila, mora biti zaštićeno.
„Borba protiv dezinformacija promoviše slobodu govora“, poručila je Rajzing Rajnke.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica naveo je da je, kada se pogleda nivo razvoja demokratskih instrumenata za sprečavanje dezinformacija ili malignih uticaja, sigurnosti podataka, zaštite građana od uznemiravanja i sajber napada i digitalizacije u širem smislu jasno da sistem više ima obilježje nekih primitivnih zajednica nego modernog društva koje je na pragu Evropske unije.
Prema njegovim riječima, građani su prepušteni sami sebi i država nema puno interesovanja, a ni praktičnih mehanizama da se sa tim problemima krene aktivnije nositi.
„Situaciju je možda najbolje ilustrovati činjenicom da smo zbog uticaja dezinformacija i teorija zavjere došli u opasnost da nam djeca umiru od bolesti koje su iskorijenjene prije 70 ili više godina, da većina građana prepoznaje problem dezinformacija, da shvata da jednom sedmično povjeruje u nju“, kazao je Koprivica.
Jednako ozbiljne posljedice nečinjenja, kako je dodao, trpe i demokratske vrijednosti i procesi, prije svih izbori.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
