Podgorica, (MINA) – Crnogorsko društvo je od 2012. godine gurano u pravcu desnog ekstremizma a dešavanja oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti finale su tog procesa, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju, dodajući da državu očekuje trnovit put do izlaska iz trenutne situacije.
Direktor CDT-a, Dragan Koprivica, rekao da su od tada do danas, u crnogorskom javnom diskursu ponovo važno mjesto zauzeli revizionisti, i ratni zločinci.
»Važno mjesto zauzeli su »junaci« devedesetih – oni isti koji su tada sijali nasilje, patnju i strah i za koje smo mislili da su dio davne prošlosti«, rekao je Koprivica agenciji MINA.
Kako je rekao, svojim višegodišnjim planskim djelovanjem, potpomognuti stalnim propustima i lošim odgovorima vlasti, srpski etno-nacionalisti su uspjeli da ekstremizuju politički i društveni život.
»Pa umjesto razvoja građanskog društva koje su građani tražili na referendumu 2006. godine, danas imamo “Zimski ustanak” organizovan od crkve kako je aktuelna dešavanja nazvao jedan od glavnih ideologa ovog nacionalizma«, naveo je Koprivica.
On smatra da, kako je vrijeme prolazilo kvalitetan ideološki, pred-referendumski sadržaj politike u Crnog Gori se smanjivao, da bi na kraju, izuzev nekoliko neefektnih fraza i poštapalica o Evropi i NATO-u, gotovo i nestao.
»Na tom političkom polju, dobili smo političko društvo koje gotovo da nema uvjerenja i ideala – idealan prostor za “Zimski ustanak” i koji nam nudi ekstremizam i svetosavlje kao ideologije za bolje sjutra«, kazao je Koprivica.
Tome je, smatra on, na ruku išla nesposobnost vlasti da rješava unutrašnje probleme u zemlji, da poveća kvalitet života i iskorijeni nepravdu i povlašćene u društvu.
»Od tada do danas, zaključno sa protestima SPC, ekstremni nacionalizam je mijenjao svoje pojavne oblike ali mu je cilj u suštini isti: uništiti građansko i sekularno društvo, umanjiti vjerske slobode drugih, i agresivnim nastupima očuvati stečeni vjerski monopol i povlašćen položaj u društvu«, kazao je Koprivica.
On je mišljenja da je taj Zimski ustanak donio ekstremizaciju i skretanje u desno, ne malog dijela političke scene koji je učestvovao u pokretu za crnogorsku nezavisnost.
»Ovim procesom došli smo do toga da jedini državotvorni pokret u bivšoj Jugoslaviji koji nije imao nacionalistički predznak, 15 godina nakon ispunjenja svoje svrhe, jednim svojim dijelom postaje nacionalistički«, dodao je Koprivica.
On je mišljenja da se manjinski narodi, koji su bili važan dio tog pokreta se, u javnom prostoru dominantno ponašaju kao da ih se aktuelna dešavanja ne tiču.
»Kao da su poslušali savjete da stoje po strani jer je ovo “pravoslavna stvar”, a ne pitanje koje se životno tiče svake građanke i građanina Crne Gore. Tako je većina pripadnika pokreta za nezavisnost odigrala baš onako kako su to željeli nosioci srpskog desnog etno-nacionalizma«, ocijenio je Koprivica.
Poručio je da građanska Crna Gora mora biti svjesna da je očekuje trnovit put do izlaska iz situacije u kojoj se društvo sada nalazi.
»Period u kome moramo pažljivo čuvati vrijednosti građanske, antifašističke, i sekularne Crne Gore. Vrijednosti koje će svakodnevno biti dovođene u pitanje«, kazao je Koprivica.
On smatra da ove ustanke ne treba odgovarati ustankom, »koliko god se to nekome čini potrebnim«.
»Građanska Crna Gora će proći težak period u kome mora ostati otvorena, tolerantna i strpljiva, ne zbog organizatora protesta, jer njima nema pomoći, nego zbog onih ljudi koji učestvuju ovom “ustanku” a ne shvataju gdje to zapravo vodi. Moramo biti otvoreni ali ujedno i veoma odlučni da branimo građanske vrijednosti – nepokolebljivo kako je to radila IV crnogorska brigada«, rekao je Koprivica.
On se nada da u Crnoj Gori postoji kritična masa ljudi koja ima dovoljno mudrosti da obrazovanjem, prosvijećenošću, tolerancijom i odlučnošću parira svemu ovome i da brani građanske vrijednosti društva.
»Da kroz odbranu prava građana zapravo brane i prava naroda. Tako i nikako drugačije. Da postoje ljudi koji nijesu određeni pripadnošću političkim partijama, već principima i načelima u koje vjeruju. Ako smo to mogli uraditi devedesetih, možemo i sada«, zaključio je Koprivica.
