Podgorica, (MINA) – Učesnici Igmanske inicijative pozvali su danas institucije međunarodne zajednice i njene najuticajnije članice da preduzmu zajedničke, ili barem koordinirane, akcije kako bi bile otklonjene prepreke uspješnog funkcionisanja Bosne i Hercegovine (BiH) kao države i ubrzao njen napredak u integracionim procesima.
U izjavi koji su usvojili nakon konferencije “BiH i region četvrt vijeka nakon Dejtona”, učesnici Igmanske inicijative ocijenili su da je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH koji je dogovoren poslije zakašnjele akcije najuticajnijih država, omogućio okončanje troipogodišnjeg rata i ponudio osnove za jačanje mira i bezbjednosti u toj državi i susjedstvu.
U Izjavi koju je podržalo 126 intelektualaca i javnih radnika iz regiona, navodi se da kompromiserska priroda Sporazuma i njegovih rješenja nije osigurala neophodne preduslove za napredak BiH kao cjelovite, funkcionalne, građanske, socijalne, sekularne države, društva vladavine prava.
„Koje će omogućiti svim njenim građanima jednakost, uz poštovanje njihovih etničkih i vjerskih posebnosti, što se proteklih 25 godina ispoljavalo kao prepreka njenog sveopšteg društvenog i ekonomskiog razvoja, kao i napredovanja prema euro-atlantskim integracijama“, piše u izjavi.
Učesnici Igmanske inicijative ohrabrili su političke aktere BiH, OHR i Vijeće za implementaciju mira da stvore uslove za ustavne promjene, kako bi ta država postala funkcionalna i uzoran „građanski servis“ svih ljudi koji u njoj žive.
„Smatramo da ustavni okvir države treba da bude usklađen ne samo sa zahtjevima potrebnim za održanje trajnog mira, nego i evropskim standardima i vrijednostima, a najviše životnim potrebama građana BiH, bez obzira na njihove nacionalne, vjerske i sve druge razlike, a u skladu sa osnovnim principima vladavine prava i demokratskog uređenja društva“, navodi se u izjavi.
Oni su naglasili da je potrebno da se svi činioci BiH kao društva angažuju da se ostvare neophodne reforme, u skladu sa evropskim standardima, a posebno implementacija odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
“To će neminovno dovesti do ustavne i izborne reforme u BiH za što najveću odgovornost snose političari vladajuće strukture u BiH, kako bi država BiH mogla odgovoriti životnim potrebama svojih građana danas i u budućnosti“, kaže se u izjavi.
Učesnici konferencije su istakli nezamjenjivu ulogu nevladinih organizacija, udruženja i asocijacija i pozvali ih da se punom snagom angažuju na jačanju komponenti modernog evropskog društva.
Oni zahtjevaju od aktuelnih vlasti Srbije i Hrvatske, kao susjednih zemalja i potpisnica Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, da se počnu konstruktivno ponašati prema BiH i da prestanu dijelove BiH tretirati kao svoje protektorate.
„Umjesto deklarativnih izraza poštovanja teritorijalnog integriteta tražimo od Srbije i Hrvatske da u praksi pokažu poštivanje bosanskohercegovačke države i njenih institucija. Takav odnos, nažalost, nije ispoljavan u proteklom periodu“, navodi se se u izjavi.
Učesnici konferencije predložili su održavanje međunarodne konferencije o BiH na kojoj bi učestvovale države svjedoci potpisivanja Sporazuma, EU, BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija kao potpisnice, kao i članice Vijeća za implementaciju mira.
“Tako bi se stvorili uslovi za izgradnju trajnog mira, funkcionalne i prosperitetne države, uz poseban angažman SAD-a kao tvorca Washingtonskog mirovnog sporazuma i Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH”, zaključuje se u izjavi.
