Podgorica, (MINA) – Medijsko izvještavanje o radikalizaciji i terorizmu često je propraćeno senzacionalizmom, govorom mržnje u onlajn /online/ sferi, pogrešnim navođenjem izvora i nepoštovanjem pravila citiranja, saopštila je direktorica nevladine organizacije (NVO) NOMEN, Aida Ramusović.
NVO NOMEN i Defacto sproveli su istraživanje o uticaju medija na suzbijanje nasilnog ekstremizma u Crnoj Gori, a projekat je finasirala organizacija Hedaja kroz fond Evropske unije (EU).
Ramusović je navela da novinari i eksperti smatraju da saradnja sa institucijama nije zadovoljavajuća i da postoji selektivnost prilikom davanja informacija određenim medijima.
„Institucionalna ograničenja karakteriše, u velikoj mjeri, zatvorenost institucija i nevoljnost organa da sarađuju sa novinarima povodom zadatih tema zbog osjetljivosti informacija, što često rezultira tim da se do informacije dolazi veoma teško i da se taj proces uglavnom svodi na domen ličnih kontakata“, pokazuju rezultati istraživanja.
Kako je kazala Ramusović, činjenica je da redakcijama nedostaje resursa i finansijkih sredstava za kvalitetno izvještavanje o nasilnom ekstremizmu.
Ona je navela da većina intervjuisanih osoba smatra da je kreiranje tijela edukativne funkcije, sastavljenog od predstavnika državnih institucija i vodećih eksperata u polju radikalizacije i terorizma, najbolji način za unaprjeđenje novinarske etike u toj oblasti.
„Dodatna sugestija je kreiranje tijela koje bi obezbijedilo tačne i istinite informacije o slučajevima nasilnog ekstremizma u Crnoj Gori, povezivanjem različitih aktera zainteresovanih za ta pitanja“, dodala je Ramusović.
Kako je objasnila, to tijelo bi trebalo da uključi ne samo državne zvaničnike, već i organizacije civilnog društva, think-tankove, akademsku zajednicu i profesionalna udruženja.
„Osnovni cilj bio bi povezivanje brojnih institucija i podsticanje lakšeg protoka informacija“, navela je Ramusović.
Rezultati istraživanja pokazuju da su najčešći izazovi u izvještavanju slaba zastupljenost citata, loša praksa navođenja izvora, govor mržnje u online sferi i to što su izvještaji o nasilnom ekstremizmu često jednostrani.
Problem u izvještavanju o nasilnom ekstremizmu je i mali broj slučajeva i nevoljnost članova porodice čiji su članovi učestvovali ili učestvuju na stranim ratištima da govore o toj temi.
Kako se navodi, povećanja socijalna distanca stvara dodatne predrasude.
Predstavnica Defacto, Kristina Ulama, kazala je da radikalizacija predstavlja globalnu prijetnju koja nije zaobišla ni prostor Zapadnog Balkana.
Kako je navela, sa prostora Zapadnog Balkana na strana ratišta pod kontrolom ISIL-a otišlo je oko hiljadu osoba, oko 400 se i dalje nalazi na stranoj teritoriji, oko 200 osoba je poginulo, a 300 se vratilo.
Ulama je navela da su 23 osobe iz Crne Gore otišle za Siriju i Irak, od čega je 18 muškaraca i pet žena.
Pored toga, kako je dodala, pet osoba je otišlo na ratišta u Ukrajini.
„Vlada je prepoznala ozbiljnost tog fenomena i donijela je 2016. godine Strategiju za borbu protiv nasilnog ekstremizma, a trenutno se radi nova strategija za period 2020-2023 godine“, rekla je Ulama.
Prema njenim riječima, iako su odlasci na strana ratišta skoro u potpunosti zaustavljeni od 2016. godine, stručnjaci iz svijeta naglašavaju potrebu djelovanja baš u periodu zatišja.
„Mediji moraju izvještavati o tim fenomenima objektivno i uz poštovanje etičkih načela“, poručila je Ulama.
Ona je dodala da je upotreba pojma „islamski adikalizam“ u potpunosti neopravdana i da su novinari i eksperti ocijenili da bi razumjevanje pojmova koji su u vezi sa islamom moglo biti unaprjeđeno.
Predstavnik Defacto, Stevan Kandić, kazao je da najveći broj ispitanika opravdava nasilje kao sredstvo lične odbrane ili odbrane porodice.
„To su neke vrijednosti koje su prosto svakome najbitnije“, dodao je Kandić, navodeći da je istraživanje rađeno u periodu od septembra prošle do maja ove godine. Ispitano je oko hiljadu građana.
Kako je rekao, kod stanovnika na jugu Crne Gore primjećen je najniži novo permisivnosti prema terorizmu, što znači da oni imaju najveći otpor prema njemu.
On je kazao da 67,4 odsto ispitanika smatra da postoji određena mogućnost terorističkog napada u Crnoj Gori.
„Svaki peti stanovnik smatra da ne postoji mogućnost terorističkog napada, dok svaki osmi ispitanik nema stav po tom pitanju“, kazao je Kandić.
Prema njegovim riječima, 85 odsto stanovnika južne regije smatra da postoji mogućnost od terorističkog napada u Crnoj Gori.
„U poređenju sa 2016. godinom percepcija građana o mogućnosti terorističkog napada je povećana“, dodao je Kandić.
Najveći broj ispitanika, kako je naveo, smatra da najveću prijetnju predstavlja Islamska država, zatim AL Kaida, ilegalni migranti, strani borci i radikalizovane osobe koje žive na Zapadnom Balkanu.
Kandić je naveo da su ispitanici ocijenili da je najbolji način da se Crna Gora zaštiti od tih aktivnosti razvoj sopstvenih vojnih snaga, evropska integracija i saradnja sa Kinom.
„Kinesko prisustvo je najevidentnije kroz ekonomiju, zbog gradnje autoputa. Građani Crne Gore Kinu posmatraju kao validnog partnera i kao nekog preko koga mogu ostvariti i zaštititi svoje interese“, objasnio je Kandić.
On je rekao da su ispitanici ocijenili da veću prijetnju po bezbjednost Crne Gore predstavljaju organizovani kriminal, droga, saobraćajne nesreće i politička nestabilnost nego terorizam.
Kada je u pitanju socijalna distanca u Crnoj Gori, Kandić je naveo da su Romi najviše isključeni iz društva, a i migranti su kategorija prema kojima postoji najveća distanca.
On je rekao da 59 odsto ispitanika smatra da mediji u dovoljnoj mjeri izvještavaju o terorizmu.
„Imamo relativnu većinu u pogledu toga da mediji objektivno izvještavaju o terorizmu, oko trećine ispitanika u potpunosti ili se donekle slaže sa stavom da mediji prikazuju terorizam kao privlačan i promovišu međureligigijske netrepeljivosti“, naveo je Kandić.
Svaki peti ispitanik, kako je dodao, ne umije da odredi da li mediji izvještavaju objektivno.
„Kada je u pitanju bezbjednost u komšiluku, u odnosu na 2016. godinu, primjetan je porast sa 81 na 85 odsto ispitanika koji se osjećaju bezbjedno“, kazao je Kandić.
Prema njegovim riječima, 58 odsto građana osjeća se bezbjedno u Crnoj Gori, što je pad u odnosu na 66 odsto iz 2016. godine.
