Podgorica, (MINA) – Kju groznicom zaražene su još dvije osobe i time ukupan broj registrovanih slučajeva tokom iznosi deset, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Iz te zdravstvene ustanove kazali su da su im tokom dana pristigle dvije prijave kju groznice od epidemiološke službe Doma zdravlja Nikšić.
“Novoregistrovani slučajevi su osobe koje su profesionalno izložene uzročniku ove bolesti i koje su već epidemiološki praćene zbog aktuelne situacije. Time ukupan broj registrovanih slučajeva tokom ove godine iznosi deset”, kazali su iz IJZ.
Oni su naveli da, shodno zakonskoj regulativi u oblasti zdravstva u Crnoj Gori, kju groznica pripada grupi oboljenja koju ljekari obavezno prijavljuju.
Dodaje se da se bolest može javiti sporadično, u endemskoj ili u epidemijskoj formi.
“U Crnoj Gori ova infekcija je uobičajeno prisutna, javlja se sporadično i u posljednjih deset godina, od 2014. do ove godine ukupan broj registrovanih slučajeva je 33”, kaže se u saopštenju.
Iz IJZ su rekli da, prateći godišnje obolijevanje u posmatranom periodu, broj oboljelih se kretao od nula (2020, 2021. i 2023.) do šest slučajeva, registovanih u 2016. i 2018. godini.
Oni su rekli da je kju groznica širom svijeta rasprostranjena infekcija, zoonotskog porijekla, uzrokovana intracelularnom gram-negativnom bakterijom naziva Coxiella burnetii.
Pojašnjava se da se registruje u brojnim zemljama Evrope, a masovnije je pristuna u Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Mađarskoj.
“Infekcija kod ljudi je često asimptomatska, ali može imati blagi do teški i rijetko smrtonosni tok”, navodi se u saopštenju IJZ.
Oni su rekli da se simptomatska kju groznica kod ljudi obično manifestuje kao bolest slična gripu i može uključivati simptome kao što su iznenadna glavobolja, groznica, bolovi u mišićima, umor, noćno znojenje, gubitak u težini, bolovi u zglobovima i mučnina/povraćanje.
Dodaje se da se kod pojedinih slučajeva obolijevanja može razviti i upala pluća, a simptomi poput umora mogu trajati duže.
“Kju groznica je za naše podneblje uobičajena bolest, uglavnom prolazi bez posljedica, naročito ako se osoba odmah pri pojavi tegoba javi ljekaru, na vrijeme se dijagnostikuje i započne antibiotska terapija (preporučeni antibiotik je doksiciklin u trajanju od dvije sedmice)”, rekli su iz IJZ.
U malom broju slučajeva, ukoliko se na vrijeme ne dijagnostikuje i pravovremeno ne zatraži ljekarska pomoć, bolest, kako se navodi, može poprimiti hroničan tok sa komplikacijama (hronična upala jetre, srčanih zalistaka itd).
“Centar za medicinsku mikrobiologiju IJZ posjeduje dijagnostičke testove (analiza specifičnih antitijela iz krvi na Coxiella burnetii) i antibiotska terapija (doksiciklin) je dostupna”, kaže se u saopštenju.
Pojašnjava se da se epidemiološko istraživanje osoba koje su izložene, vrši nakon prijave oboljenja od ljekara ili nakon što veterinari prijave epidemiolozima da su na određenoj farmi otkrili oboljele životinje.
“S obzirom na to da je otkrivena kju groznica na više gazdinstava, i da je sada pojačan nadzor i testiranje, za očekivati je da se u narednom periodu registruje još neki slučaj, naročito među profesionalno izloženim osobama (farmeri, veterinari i drugi)”, rekli su iz IJZ.
Oni su poručili da je veoma važno da osobe koje imaju farme životinja (goveda, ovaca, koza) prate savjete veterinarskog i zdravstvenog sektora kako bi smanjile vjerovatnoću infekcije.
“Naglašavamo da je najčešći put prenosa aerogeni – putem kontaminiranih čestica vazduha koje sadrže Coxiella burnetii, kao i direktnim kontaktom sa kontaminiranim mlijekom, mesom, vunom i aerosolima koji potiču od životinjskih izlučevina (urina, fekalija ili tečnosti prilikom porođaja)”, kaže se u saopštenju.
Iz IJZ su rekli da rezervoari Coxiella burnetii, pored domaćih, mogu biti i divljač, ptice, kao i krpelji.
Kako se dodaje, nije rijetka situacija da izvor i mjesto potencijalne ekspozicije ostanu neotkriveni.
“Direktno prenošenje sa inficiranog na zdravog čovjeka je vrlo rijetka pojava (u uobičajenim okolnostima praktično ne postoji)”, kazali su iz IJZ.
“Što se tiče rizika od prenosa putem mlijeka, on je praktično nepostojeći ako se koristi pasterizovano ili mlijeko koje se prokuva do ključanja. Za pripremu mliječnih proizvoda treba koristiti pasterizovano mlijeko”, navodi se u saopštenju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
