Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori su troškovi života značajno uvećani, pa će prilikom izrade novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti biti razmotreno povećanje iznosa materijalnih davanja u skladu sa finansijskim mogućnostima države, kazao je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.
On je naveo da je u novembru prošle godine bilo 5.179 nosilaca prava materijalnog obezbjeđenja sa 17.514 članova porodica, ističući da je broj korisnika od 2018. godine pao za 43,5 odsto.
“Za ovo pravo, kojim je obuhvaćena najsiromašnija kategorija građana, u prošloj godini utrošeno je 8,43 miliona EUR”, rekao je Gutić u intervjuu agenciji MINA.
On je kazao da su troškovi života u proteklom periodu značajno uvećani i da će prilikom izrade novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti posebno fokusirati na uvećanje iznosa materijalnih davanja u skladu sa finansijskim mogućnostima države.
“Svjesni smo da trenutni iznos za socijalna davanja nije dovoljan, a u zavisnosti od finansijskih mogućnosti države razmotrićemo njihovo povećanje«, naveo je Gutić.
Prema njegovim riječima, novim Zakonom, čije donošenje se očekuje u drugom kvartalu ove godine, biće unaprijeđena i pokrivenost i usmjerenost materijalnih davanja i usluga, mjera i programa, odnosno efikasnosti i finansijske održivosti sistema u cilju sveobuhvatnog i pravovremenog odgovora na potrebe korisnika.
“Posebno ćemo preispitati uslove za ostvarivanje prava na materijalna davanja, prava na materijalno obezbjeđenje, kao i eventualno prepoznati nove korisničke grupe”, kazao je Gutić.
On smatra da je, pored navedenog, neophodno unaprijediti i mehanizme nadzora nad radom u cjelokupnom sistemu socijalne i dječje zaštite, čime će se obezbijediti veća transparentnost i odgovornost.
Gutić je kazao da će novim zakonom biti unaprijeđen sistem licenciranja pružalaca usluga i stručnih radnika, kao i da će biti propisane integrisane usluge, s ciljem da se sveobuhvatno i sinhronizovano odgovori na različite potrebe jedne osobe, umjesto odvojenog pružanja pojedinačnih
usluga.
„Takođe, uvešće se nove usluge koje su Strategijom deinstitucionalizacije prepoznate kao nedostajuće, kako bi se na najbolji način zadovoljile potrebe korisnika, i to: videći pratilac/pratiteljka, lični pratilac/ pratiteljka, usluga predah, usluga tumačenja i prevođenja na znakovni jezik, usluge intenzivne podrške porodici, kao i usluge za podršku licima kojima je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik zaštite a koja žive u ruralnom području“, dodao je Gutić.
On je rekao da je, osim uspostavljanja novih usluga koje trenutno ne postoje u sistemu, planiran i razvoj usluga koje su standardizovane, a koje nijesu uspostavljene u lokalnim zajednicama.
„Strategijom deinstitucionalizacije za period od ove do 2028. godine i Reformskom agendom definisano je uspostavljanje najmanje tri usluge koje podržavaju život u zajednici u skladu sa potrebama korisnika u svakoj jedinici lokalne samouprave“, naveo je Gutić.
Govoreći o reformama u sistemu socijalne zaštite, Gutić je kazao da Ministarstvo kojim rukovodi, u saradnji sa UNDP-em, realizuje projekat čiji je cilj uspostavljanje jedinstvenih nacionalnih kriterijuma i metodologije za vještačenje invaliditeta zasnovanih na modelu ljudskih prava, umjesto trenutno dominantnog medicinskog modela, kao i uspostavljanje Zavoda za vještačenje invaliditeta.
Kako je dodao, na osnovu podataka prikupljenih u procesu vještačenja invaliditeta biće generisan i prvi nacionalni e-Registar osoba s invaliditetom, koji će poslužiti kao alat za kvalitetnije kreiranje politika, planiranje usluga i budžetiranje.
Nacrt Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta je urađen i poslat Sekretarijatu za zakonodavstvo na mišljenje, a prema riječima ministra, planirano je da bude usvojen u prvom kvartalu ove godine.
Jedna od reformskih mjera u sistemu socijalne i dječje zaštite, kako je rekao Gutić, podrazumijeva transformaciju ustanova za smještaj, s ciljem uspostavljanje usluga podrške za život u zajednici.
“Od ove godine radiće se aktivno na transformaciji Zavoda “Komanski most” tako da će, pored usluge smještaja, pružati i usluge podrške za život u zajednici, a radiće se i na licenciranju ustanove za neku od usluga podrške za život u zajednici u skladu sa potrebama korisnika: dnevni boravak, pomoć u kući, stanovanje uz podršku, personalna asistencija, savjetovanje i slično”, saopštio je Gutić.
On je kazao da je u Zavodu „Komanski most” u Podgorici, u koji se smještaju odrasle i starije osoba s invaliditetom, u decembru bilo 117 korisnika.
Gutić je rekao da se broj korisnika posljednjih godina vrlo malo mijenjao, ali da se uslovi za njihov boravak u kontinuitetu poboljšavaju uz podršku Ministarstva zaduženog za socijalno staranje i donatora.
On je kazao da je Strategijom deinstitucionalizacije, osim Zavoda „Komanski most“, predviđena i transformacija Javne ustanove (JU) za smještaj djece i mladih sa problemima u ponašanju „Ljubović“.
JU „Ljubović“ je ustanova socijalne i dječje zaštite koja pruža uslugu smještaja za djecu i mlade sa problemima u ponašanju ili koji su u konfliktu sa zakonom, a u toj ustanovi se smještaju i djeca odlukom suda ili rješenjem centra za socijalni rad.
Gutić je rekao da je Ministarstvo zdravlja planiralo uspostavljanje specijalizovane ustanove za djecu sa problemima u ponašanju u kojoj bi se, u skladu sa Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, izvršavala mjera upućivanja u specijalizovanu ustanovu predviđena tim zakonom.
“Na ovaj način bi se u značajnoj mjeri spriječilo smještanje raznih grupa djece, tj. djece sa različitim vrstama problema u Centar za djecu i mlade „Ljubović“ i samim tim omogućila kvalitetnija zaštita djece”, ocijenio je Gutić.
Na pitanje da li će biti povećan broj ustanova socijalne i dječje zaštite, Gutić je ukazao da se trenutno gradi ustanova za smještaj starih i odraslih i starih osoba sa invaliditetom u Plavu i da nakon njenog otvaranja, što se očekuje u maju, nije planirano otvaranje novih.
“Već stvaranje uslova koji će podržavati život i ostanak korisnika u zajednici i/ili porodici, a koji će u skladu sa svojim mogućnostima moći najviše da doprinesu zajednici u kojoj žive”, dodao je Gutić.
On je istakao da se u cilju zaštite djece bez roditeljskog staranja planira uspostavljanje Centra za hraniteljstvo.
“Time će se obezbijediti sistemska i sveobuhvatna podrška hraniteljskim porodicama i djeci koja su im povjerena, osigurati zaštita i promocija prava, podići svijest zajednice o problemima djece bez roditeljskog staranja i u konačnom stvoriti stabilnije i sigurnije okruženje za djecu bez roditeljskog staranja”, rekao je Gutić.
On je kazao da je, kako do sada nije uspostavljena usluga stanovanje uz podršku, Strategijom deinstitucionalizacije ta usluga prepoznata kao jedna od prioritetnih koju treba uspostaviti.
Na ovaj način bi se, prema riječima Gutića, omogućio samostalan život u zajednici korisnicima koji su smješteni u ustanovu, ili su u riziku da budu smješteni usljed izostanka odgovarajuće podrške porodice i nedostatka uslova za život.
Govoreći o demografskim izazovima i mjerama kojima se planira pospješiti natalitet i smanjiti intenzitet iseljavanja, Gutić je kazao da se Crna Gora, poput mnogih zemalja, suočava s izazovom starenja stanovništva i smanjenog nataliteta.
Kako je naveo, prosječna starost stanovništva u Crnoj Gori je 39,7 godina, što je dva odsto više u odnosu na popis 2011. godinu, dok Crna Gora ima 78,4 odsto punoljetnih stanovnika, što ukazuje na trend starenja stanovništva.
Gutić je kazao da je, s obzirom na rast prosječne starosti stanovništva i blago starenje populacije, neophodno kreirati mjere koje će doprinijeti podsticanju rađanja i smanjenju iseljavanja mladih, kao i unapređenju uslova za sve društvene grupe u Crnoj Gori.
“Podrška porodicama kroz povećanje finansijskih sredstava za novorođenu djecu, kao i subvencije za vrtiće i radne olakšice za zaposlene roditelje mogu igrati ključnu ulogu u stabilizaciji demografske strukture”, smatra Gutić.
On je dodao da je paralelno s tim, kako bi se smanjio trend iseljavanja mladih, potrebno unaprijediti obrazovne i radne mogućnosti u zemlji.
“Ulaganjem u subvencije za pokretanje preduzetničkih ideja i inicijativa, kao i kroz kreiranje programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja, mladi bi mogli ostvariti bolje perspektive i stabilniju budućnost unutar Crne Gore”, rekao je Gutić.
On je ukazao da je migracija ka urbanim centrima dovela je do depopulacije ruralnih područja, što zahtijeva dodatne napore usmjerene ka ravnomjernijem razvoju zemlje.
“Ulaganja u infrastrukturu, poljoprivredne subvencije i digitalnu povezanost u ruralnim sredinama mogu doprinijeti povratku stanovništva u te oblasti, čime bi se očuvale lokalne zajednice i omogućio održiv razvoj”, naveo je Gutić.
Poslanici Socijalističke narodne partije su, kao mjeru koji bi se mogao povećati natalitet, predložili povećanje roditeljskog odsustva sa 12 na 18 mjeseci, a poslanici Demokratske partije socijalista na čak 24 mjeseca za rođenje troje i više djece.
Komentarišući te predloge, Gutić je kazao da u zemljama članicama EU roditeljsko odsustvo traje znatno manje nego U Crnoj Gori.
„Mišljenja smo da bi se povećanje roditeljskog odsustva negativno odrazilo, kako na budžet države, tako i na učešće prevashodno žena u procesu rada i profesionalnom usavršavanju“, rekao je Gutić.
On smatra da država treba da obezbijedi veći broj vrtića i dnevnih boravaka za djecu školskog uzrasta, kako bi se smanjio veliki broj djece u grupama u vrtićima i omogućila adekvatna briga.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
