Podgorica, (MINA) – Revidirana metodologija pregovora sa Evropskom unijom (EU) pristrasna je prema Srbiji i otežava poziciju Crne Gore, jer ne daje jasna pravila pregovaranja, kojih se država mora pridržavati, ocijenila je predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović.
Đurović je u intervjuu agenciji MINA rekla da se pravila procesa pregovora i pristupanja EU stalno dopunjuju, kako pristupaju nove države članice i kako Unija dobija mnogo naučenih lekcija iz samog procesa, bilo da su one pozitivne ili negativne pouke.
Ona je kazala da je Crna Gora kada je počela pregovore, prije devet godina, u pregovaračke pozicije morala da ugraditi sve naučene lekcije pristupanja Bugarske, Rumunije i Hrvatske, kada je i nastala klauzula o balansu – formalno pravo EU da zaustavi pregovore u svim oblastima, ako nema rezultata u oblasti vladavine prava.
To se, dodaje Đurović, pokazalo nedovoljnim, jer su stigle prve naučene lekcije Crne Gore i Srbije iz procesa pregovora.
»Pokazalo se da procesu pregovora ponestaje energije i dinamike, da se više bavimo formom nego suštinom i da se ključne reforme odlažu ili sprovode selektivno i nepotpuno«, rekla je Đurović.
Kako je istakla, došlo je do novog talasa »zamora od proširenja« među državama članicama EU i novog talasa »zamora od obećanja da su vrata EU otvorena« među zemljama regije.
»Pokazalo se da je Unija, koja je preokupirana drugim vrućim temama, stavila proširenje u drugi plan, a vidljivost procesa čuva kroz promociju pomoći u pandemiji, obećanju novih infrastrukturnih projekata koji se grade pretpristupnom podrškim i kreditima evropskih banaka, te promocijom zajedničke regionalne ekonomske zone«, kazala je Đurović.
Sa druge strane, navodi ona, zemlje regiona, sagledavajući šta se dešava sa obećanjima datim Sjevernoj Makedoniji i Albaniji da će početi pregovore, i Kosovu da će jednostavnije putovati kroz Šengenski prostor, usporile su suštinske reformske aktivnosti, jer je povjerenje u data obećanja EU poljuljano.
Đurović je kazala da se u takvoj situaciji, uoči pandemije, u februaru prošle godine pojavljuje takozvana nova metodologija pregovora, koja je trebalo da pojasni, ali i pooštri nova pravila pregovaranja, kako za Crnu Goru i Srbiju, tako i za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.
»U međuvremenu, nije došlo do otvaranja pregovora sa dvije potonje zemlje, a sve nas zajedno, zaustavila je i pandemija, pa smo na prvo mjesto prioriteta stavili borbu protiv COVID-19 i mjere za pomoć posrnuloj privredi«, navela je Đurović.
Ona je kazala da se poslednjih mjeseci pojavila serija nezvaničnih dokumenata, non pejpera, koji su predlagali različite modele za davanje nove energije procesu pregovora, „što je na kraju pretvoreno u još jedno »uputstvo« za primjenu nove metodologije pregovora, ovaj put samo za Crnu Goru i Srbiju«.
»Najkraće rečeno, revidirana metodologija je uputstvo za ubrzanje procesa pregovora uz jačanje mehanizma pozitivne i negativne uslovljenosti. Ništa spektakularno, ali se stvari ipak pomjeraju sa tačke mirovanja«, istakla je Đurović.
Najznačajnija stvar u tom uputstvu za primjenu nove metodologije pregovora, kako je ukazala, je uvođenje takozvanih političkih međuvladinih konferencija EU i zemlje koja pregovara.
»Logika djeluje jednostavno: kad već nema međuvladinih konferencija na kojima se nešto »otvara« ili »zatvara«, hajde da budemo inovativni, pa smislimo konferencije, koje će se jednostavno zvati »političke«, iako takvo nešto ne stoji u našim Pregovaračkim pozicijama po kojima se vode pregovori«, dodala je Đurović.
Prema njenim riječima, sve se vraća na politički dijalog.
»Da se svi uključe i saopšte svoje pozicije o političkim prioritetima pristupanja, da ponove značaj vladavine prava, vrate se svojim glasačima i saopšte svojim građanima kako smo svi za EU integracije, naravno, »jednom, kad se steknu uslovi za to««, kazala je Đurović.
Ona je ocijenila da nova metodologija do sada nije dala mjerljive i konkretne rezultate kada je u pitanju dinamika pregovora.
Đurović je kazala da se u toj metodologiji ne slaže sa izričitim stavom EU da ne treba inovirati akcione planove za poglavlja 23 i 24, ocjenjujući da je to samo u interesu Srbije, koja ima inovirane akcione planove i po njima izvještava.
»Srbija ima jasne mjere i rokove, koji se mogu pratiti. Međutim, to nije u interesu Crne Gore, jer mi imamo zastarjele akcione planove iz 2015. godine, po kojima se već godinama ne izvještava, jer se mnogo toga promijenilo. Kod nas, Komisija povremeno pita, a mi odgovaramo na pitanja«, navela je Đurović.
To je nivo pregovaranja, podsjeća ona, bio je aktuelan u vrijeme Upitnika Evropske komisije u jesen 2009. godine.
»Danas to nije u redu. Trebalo bi da smo bar malo napredovali za ovih 12 godina. Izgleda kao da nismo, jer mi danas izvještavamo »at hoc«, šta nas pitaju, a to nije dobra pozicija, jer nemaš strategiju, što je osnova za uspješne pregovore«, rekla je Đurović.
Ona smatra da je revidirana metodologija pristrasna prema poziciji Srbije, i da otežava poziciju Crne Gore, jer ne daje jasna pravila pregovaranja kojih se država moramo pridržavati.
»Zato nam se i dešavaju ova »iskakanja« u predlaganju zakona od strane poslanika a ne Vlade, bez normalnih procedura i usaglašavanja, bez jasne uloge Vlade u samom procesu, ili predlaganja propisa bez javne rasprave«, rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, urušava se povjerenje građana u to da EU objektivno sagledava zajednički postavljena pravila pregovaranja i da insistira na njima.
»EU kao da oklijeva. Često se stiče utisak da nešto čeka i da mnoge događaje ne komentariše, i ne upozorava dovoljno na propuste u procedurama«, kazala je Đurović.
Đurović je rekla da je EU prilično tiha kada je izborno zakonodavstvo u pitanju, a posebno kada je u pitanju dvojno državljanstvo i duplo glasačko pravo visokih političkih zvaničnika u Crnoj Gori, a da, kada je riječ o ugrožavanju novinara, u nekim slučajevima reaguje, a u drugim se ne oglašava.
»Time se narušava povjerenje, a situacija u zemlji se destabilizuje«, ocijenila je ona.
Đurović je kazala da se nada da će u skorije vrijeme, ulaskom u desetu, jubilarnu godinu procesa pregovaranja, stvari početi da se mijenjaju makar malo na bolje i da će i EU i Crna Gora raditi na poboljšanju, odnosno očuvanju kredibiliteta pravila pregovaranja koji će svi poštovati.
Na pitanje da li će biti zahtjevnije ispunjavanje mjerila iz poglavlja 23 i 24, odnosno da li će više „pod lupom“ biti reforme iz ovih oblasti, Đurović je rekla da bi »pod lupom« bilo da prvo pristupimo aktuelizaciji planova u ovoj oblasti, da se tačno zna, šta se očekuje, od koga i kako ćemo to mjeriti, jer onda ne bi bilo sukoba nadležnosti i preuzimanja nadležnosti.
»Zato što nemamo jasan hodogram, kod nas se teme iz oblasti vladavine prava otvaraju neplanski i neorganizovano, što smo svjedoci ovoga proljeća kroz više itaracija izmjena zakona o državnom tužilaštvu, i nespretnih i veoma zabrinjavajućih naznaka promjene pravnog okvira glasačkog prava«, navela je Đurović.
Ona je ukazala da je Zakon o budžetu za ovu godinu uslovljen glasanjem za tužilački zakon, da su uslovi za sticanje crnogorskog državljanastva prijemom i kontrola biračkog spiska odloženi zbog aktuelnih lokalnih izbora i protesta i autokolona, da ministar pravde predložen za razrješenje predlaže izmjenu sudskih zakona koje se u zadnjem momentu povlače sa dnevnog reda, dok izmjene temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom ostaju daleko od očiju javnosti, u drugoj državi.
»Svjedočimo i dalje spektakularnim hapšenjima koji se često završavaju oslobađanjem poslije par sati, i sve to, po više puta, pakovano i prepakovano, uz lekcije iz vjeronauke i metafizike, plasira se zbunjenim građanima kroz domaće i regionalne medije«, rekla je Đurović.
Kako je dodala, o ekonomskim mjerama, investicijama, novim radnim mjestima ili o problemu rastuće nezaposlenosti, veoma se malo diskutuje i konkretno radi.
»U takvoj turbulentnoj javnoj sceni, ulazimo u predsezonu, ohrabreni smanjenjem broja inficiranih i rastom broja vakcinisanih, nadajući se nekom iole pristojnom vremenskom periodu za crnogorski turizam. A šta će pisati u izvještaju EU na jesen, to ćemo tek da vidimo«, rekla je Đurović.
Na pitanje da li će isti model pregovaranja biti primijenje i u slučajevima Crne Gore i Srbije, Đurović je kazala da je Crna Gora više »odmakla«, ali se okončanju pregovora nije ni malo »primakla«, pa je pitanje dinamike pregovora veoma relativno.
»Ipak, mora se priznati da je nama lakše razumijeti šta EU hoće, s obzirom da svo sve oblasti otvorili, pa se ne bavimo analizom klastera«, navela je ona.
Đurović je ukazala da je, na uporno insistiranje, Srbija dobila malo detaljniju razradu mogućeg otvaranja poglavlja po klasterima.
»Ali, kao i Crna Gora, nema se čemu nadati, ako ne bude napretka u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobodi medija, unapređenju uslova za fer izbore i reformi izbornog zakonodavstva«, ocijenila je Đurović.
Ona je rekla da je smjena kadrova koja mjesecima trese crnogorsku administraciju po dubini, pogodila snažno i pregovaračke strukture, jer je potrebno vrijeme da se novi ljudi elementarno edukuju o procesu, da shvate kako se i šta pregovara.
»Srbija nema taj problem, njene adminstrativne strukture su stabilne, državna kasa solidno puna, a javni dug ispod 60 odsto bruto domaćeg proizvoda. To su takođe važni faktori koji mogu uticati na dinamiku budućih pregovora«, istakla je Đurović.
Ona je kazala da su za uspješnu integraciju najvažniji ljudi, ali i da pregovarački proces košta, jer se mora investirati u jačanje kapaciteta i infrastrukturu.
Prema riječima Đurović, u Crnoj Gori se sva pažnja koncentriše na to »koliko je dovoljno da bi EU ocjenila da smo ispunili dovoljno u ovoj oblasti?«
»Kada bi nam se privremena mjerila definisala kao »dovoljno ispunjena«, dobili bi ih »prepakovana« u završna mjerila, što bi se zvalo konkretan progres u pregovorima. Makar tada, trebali bi smo napraviti jasan plan do kraja pregovora: ko, kad, šta i kako treba da uradi, da bi se jednakost pred zakonom primjenila u potpunosti u praksi. Ne zbog EU, već prvenstveno zbog nas samih«, naglasila je Đurović.
U dokumentu o premijeni revidirane metodologije navodi se da će EK razmotriti korektivne mjere, uključujući i klauzulu balansa, u slučaju da se tokom pregovora pojave problemi.
Đurović je, komentarišući moguću primjenu korektivni mjera, kazala da se klauzula balansa razrađuje.
Ona je objasnila da postoje mehanizmi takozvane negativne uslovljenosti, a to su da države članice mogu odlučiti da se pregovori u određenim oblastima mogu pauzirati, ili, u najozbiljnijim slučajevima izostanka reformi ili nazadovanja u reformama, u cjelosti suspendovati.
Kako je navela, prethodno zatvorena poglavlja mogu se ponovo otvoriti ili vratiti na početak, ako je pitanja potrebno iznova razmotriti, a djelokrug i intenzitet finansiranja od EU mogli bi se prilagođavati, odnosno mogli bi se smanjiti ili privremeno zamrznuti potrebna IPA sredstva, uz izuzetak podrške civilnom društvu.
Đurović je kao četvrti mehanizam navela mogućnost pauziranja ili povlačenja benefita od bliže integracije, kao što pristupanje programima EU, ili jednostrane koncesije za pristup tržištu.
»A možemo i da nastavimo da »živimo« integracije, bez konkretnog napretka i bez zvanične promjene stanja. Neki to zovu prikrivena klauzula o balansu, odnosno evrointegracije na dnu tabele prioriteta, i kod EU i kod nas«, rekla je Đurović
Na pitanje da li klauzula balansa može biti upotrijebljena ukoliko izmjene tužilačkih zakona budu usvojene, a dobiju negativno mišljenje Venecijanske komisije (VK), Đurović je kazala da se rade krajnja politička podešavanja unutar vladajuće koalicije da se izmjene Zakona o državnom tužilaštvu u najskorije vrijeme usvoje u parlamentu, bez obzira na procenat saglasja sa stavovima VK koja se opet čekaju.
Ona je kazala da je to protiv pravila pregovaranja, ali da će se očito desiti.
Đurović je rekla da je fascinantna brzina i upornost sa kojom se tačno targetirane zakonodavne reforme žele sprovesti u najkaćem mogućem roku, po svaku cijenu.
»Igramo se pregovora o pristupanju, na granici pravila – samo se bojim da se ne preigramo. Po onoj staroj, sve što uspijemo da ne platimo na ćupriji (danas), sačekaće nas na mostu (sutra), ali putarina može da poraste«, kazala je Đurović.
