Podgorica, (MINA) – Odluka Višeg suda u predmetu ubistva Zimrite Nerde povod je protesta koji je danas održan ispred Vlade, ali je uzrok takvog odgovora na nasilje mnogo dublji, saopšteno je na današnjem protestu uz poruku da država nije spremna da prevenira nasilje i osigura zaštitu žrtava.
Dalibor Nikolić je, prvostepenom odlukom Višeg suda, osuđen na 12 godina zatvora zbog nasilja u porodici, dok ga je Više državno tužilaštvo optužnicom teretilo za teško ubistvo nevjenčane supruge Nerde u januaru prošle godine.
“Nedavna odluka Višeg suda u predmetu ubistva Nerde povod današnjih građanskih protesta, ali je uzrok ovakvog odgovora na nasilje mnogo dublji”, kaže se u zahtjevima koji su upućeni premijeru Milojku Spajiću.
Kako prenosi Pobjeda, u zahtjevima se navodi da je riječ o strukturnoj diskriminaciji žena i manjku političke volje i spremnosti države da efikasno prevenira nasilje i da osigura zaštitu žrtava, uprkos preuzetim međunarodnim obavezama.
“Još jednom podsjećamo da se danas navršava dvije godine i 76 dana od ubistva Šejle Bakije (19). Sudski postupak protiv Ilira Đokaja još nije završen, do danas nije utvrđena odgovorost predstavnika institucija koji su napravili propuste u ovim i drugim slučajevima femicida”, kazali su građani u zahtjevima.
Oni su poručili su da ne žele da žive u društvu naučene bespomoćnosti institucija odgovornih za sprječavanje nasilja.
Kako su naveli, zahtijevaju efikasan i proaktivan sistem koji ce spriječiti nasilje i zaštititi žrtve.
“Za njegovo uspostavljanje je potrebna jasna politička volja, posvećenost – koju očekujemo od Vas i ostalih predstavnika Vlade Crne Gore. Mi znamo kako do takvog sistema i nećemo odustati dok ga država ne uspostavi”, ističe se u zahtjevima.
Oni su ponovili ranije zahtjeve tražeći da se sazove tematska sjednica na kojoj će predstaviti ključne manjkavosti postojećeg sistema sprječavanja i zaštite od nasilja, kao i konkretne prijedloge za unaprjeđenje stanja.
“Tražimo od Vlade da uspostavi Nacionalno tijelo za koordinaciju i sprovođenje politika i mjera za sprječavanje i borbu protiv svih vidova nasilja obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom, koji će prava i najbolji interes žrtava smjestiti u središte svih mjera i koje će se oslanjati na stručnost i iskustvo specijalističkih ženskih nevladinin organizacija”, kaže se u zahtjevima.
Kako se navodi, građani traže da ojača nadležnost ranije uspostavljenog Operativnog tima za nasilje nad ženama i nasilje u porodici, kao nezavisnog mehanizma za nadzor i procjenu rada svih nadležnih institucija koje su ukljućene u sistem borbe protiv nasilja.
“U cilju efikasne zaštite žrtava, okončanja nekažnjivosti službenika koji ne izvršavaju svoje dužnosti u slučajevima nasilja u porodici i izgradnje povjerenja u rad državnih institucija”, ističe se u zahtjevima.
Od Vlade su tražili i da osigura kontinuiranu superviziju slučajeva i djelotvoran sistem odgovornosti unutar svih institucija koje su uključene u sistem borbe protiv nasilja.
Kako se navodi, Vlada treba i da osigura da se dovrši rad na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i krivičnog zakonodavstva i razmotri način da se ono dodato unaprijedi mjerama protiv femicida, digitalnog nasilja i rodno zasnovanog govora mržnje – što je, kako se ističe, dijelom obećano u Spajićevom ekspozu.
U zahtjevima se traži da se integrišu preporuke GREVIO-a i ženskih nevladinih organizacija, i dostavi Skupštini na konačno usvajanje, ali i da se osiguraju uslovi za specijalizaciju službenika i formiranje stručnih timova u institucijama koje rade na sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
“Tražimo da osmisli i pokrene programe za reintegraciju žrtava nasilja, poput socijalnog stanovanja, programa za stručno osposobljavanje, zapošljavanje i servise za podršku i brigu o djeci u saradnji sa lokalnim samoupravama i specijalizovanim nevladinim organizacijama”, navodi se u zahtjevima.
Naglašava se da je posebnu pažnju potrebno posvetiti ranjivim grupama žrtava, posebno kada su izložene riziku od višestruke diskriminacije.
Potpisnici su tražili da Vlada obezbijedi odgovarajuće ljudske i finansijske resurse za sprovođenje svih mjera, politika i zakonodavstva usmjerenog na sprječavanje i suzbijanje nasilja nad ženama.
Od Vlade se traži da osigura političku podršku i održivost specjialističkim ženskim nevladinim organizacijama i odgovarajući sistem licenciranja servisa koji će im omogućiti nesmetan rad u skladu sa principima nezavisnosti, poverljivosti i odgovornosti prema korisnicama .
U zahtjevima se od Vlade tražilo da preduzme mjere za promociju načela rodne ravnopravnosti, nestereotipnih rodnih uloga, uzajamnog poštovanja i nenasilnog rješavanja sukoba.
“Informacije za prevenciju svih oblika rodno zasnovanog nasilja potrebno uvesti u formalne planove i programe na svim nivoima obrazovanja”, navodi se u saopštenju.
Miranda Nerda, sestra ubijene Zimrite Nerde je rekla da će sud i nekom drugom presuditi za nasilje u porodici a ne teško ubistvo, isto kao što je i Nikoliću.
“Mislila sam da će ovo da bude lekcija svakom monstrumu. Mi smo ovdje zbog nje, ali je ona sada mrtva. Biću zadovoljna ako se ova odluka promijeni, ali naše suze nijedan zakon ne može nijedan zakon da promijeni. Suze i traume njene djece će zauvijek da traju”, rekla je Nerda.
Ona je navela da su se okupili da se drugim ženama sjutra to ne bi desilo.
“Uz dužno poštovanje sudiji, ovu odluku nije donio kako je trebalo. Mislim da ovo nije u redu i zamolila bih da se promijeni, znam da to može – i zbog drugih ljudi i zbog moje sestre. Pravda za Zimritu” poručila je Nerda.
Maja Raičević iz Centra za ženska prava (CŽP) poručila je da su danas okupljeni jer nijesu dobili odgovor na ranije zahtjeve Vladi da reformiše sistem koji ne štiti žrtve.
Raičević je istakla da su dobili samo hrpu obećanja na Međunarodni dan borbe protiv nasilja.
“Ne damo da ona budu zaboravljena samo zato što je kampanja prošla i projekti se završili. Poštujemo podjelu vlasti i podržavamo nezavisnost pravosuđa i nijesmo ovdje zbog pojedinačnih presuda, već zato što iza njih stoji sistem koji onemogućava zaštitu i pristup pravdi, koji živote žena ne čuva i ne vrednuje”, poručila je Raičević.
Ona je rekla da je ovakva presuda rezultat takvog sistema.
“Ovdje smo baš zbog toga sto ne zelimo da se pravda uzima u svoje ruke, kao što su to morala Zimritina braća kojima je zbog toga i suđeno, već da tražimo da država preuzme odgovornost i reformiše sistem koji očigledno ne valja”, istakla je Raičević.
Ona je navela da okupljeni vjeruju u vladavinu prava, ali i da smatraju da je sud zadnja linija odbrane prava žrtava, pa kad i ta odbrana izostane, prestaje momenat za ćutanje i čekanje i dolazi vijeme za protest i djelovanje.
“To vrijeme je sad”, poručila je Raičević.
Okupljeni su poručili da će se ponovo okupiti ako ubrzo ne dobiju odgovore na ove zahtjeve.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
