Podgorica, (MINA) – Medijska scena mora imati nultu toleranciju na govor mržnje, poručila je ministarka kulture i medija Maša Vlaović i dodala da rezultati u borbi protiv govora mržnje mogu biti vidljivi jedino ukoliko se dosljedno reaguje na zakonodavnom nivou.
Vlaović je navela da rezultati mogu biti vidljivi kroz usvajanje i odlučnu primjenu legislative, kao i kroz temeljno i sveobuhvatno obrazovanje i široki konsenzus u medijskoj zajednici i društvu.
Ona je to kazala na otvaranju konferencije „Jezik mržnje motivisan rodnom, etničkom i vjerskom pripadnošću“, koju Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), organizuje u okviru projekta „Reporting Diversity Network 2.0“.
Vlaović je istakla da vrijeme u kojem živimo pokazuje da prostor slobode koji je osvojen nije upotpunjen dovoljno visokim stepenom odgovornosti, kulturom dijaloga i kulturom prezentovanja mišljenja.
“Taj se raskorak svakim danom povećava, što je dovelo do toga da se ovaj problem stavi u fokus ne samo onih struktura u društvu koje se bave medijima već i cjelokupnog sistema vlasti – od zakonodavne, preko izvršne do sudske”, rekla je Vlaović.
Kako je kazala, iako je disbalans između slobode i odgovornosti u medijima posebno izražen u zemljama nedovršene tranzicije, on je, zahvaljujući prilično anarhičnim uslovima koji vladaju u prostoru virtuelnosti, postao obilježje i medijske slike visokorazvijenog svijeta.
“Što će reći da je u pitanju problematičan fenomen na globalnom nivou”, dodala je Vlaović.
Da bi rezultati bili vidljivi u praksi mora se, kako je ocijenila, dosljednije reagovati na zakonodavnom nivou, sa rezultatima u kratkom roku, kroz usvajanje i odlučnu primjenu legislative kojom će se promoteri govora mržnje demotivisati i spriječiti da ga dalje kanališu i promovišu.
Vlaović je istakla da je činjenica da se dosadašnjim rezultatima na tom polju ne može biti zadovoljno.
“Amnesty International je utvrdio da su u Crnoj Gori mizogini i govor mržnje u porastu. Istraživači i mediji konstatuju da sankcije koje Zakon o medijima predviđa za objavljivanje sadržaja kojima se širi mržnja i podstiču nasilje, šovinizam i mizoginija, nisu ostvarile cilj, naprotiv, te pojave su i dalje u porastu”, rekla je Vlaović.
Kako je navela, u nacrtu Medijske strategije, kao jednu od najvažnijih mjera, predviđeno je da pored nadležnog tužioca sudski postupak protiv počinitelja može da pokrene i zainteresovana strana koja je žrtva govora mržnje.
Ona je istakla da u tom dijelu očekuju proaktivnu saradnju sa tužilaštvom.
“Medijskom strategijom takođe predviđamo formiranje tijela za borbu protiv govora mržnje, u saradnji sa mrežom Evropskih opseravatorija za novinarstvo koja je posvećena borbi protiv dezinformacija. U ovom tijelu, između ostalih, participirali bi predstavnici Univerziteta Crne Gore, civilnog društva i medija”, kazala je Vlaović.
Vlaović je istakla je da najbolja evropska praksa pokazuje da je u borbi protiv govora mržnje neophodan širok konsenzus u medijskoj zajednici, i u cjelokopnom društvu.
“Jednostavno, medijska scena mora imati nultu toleranciju na govor mržnje”, poručila je Vlaović.
Prema njenim riječima, drugi odgovor mora biti fokusiran na oblast obrazovanja, i to od predškolskog do cjeloživotnog obrazovanja.
“Rezultate nije moguće očekivati u kratkom roku, ali su efekti dugoročniji i izvjesniji. Temeljno i sveobuhvatno obrazovanje na polju medijske pismenosti, kulture dijaloga i ljudskih prava, umnogome će doprinijeti sužavanju prostora za govor mržnje u javnom prostoru”, smatra Vlaović.
Ona je dodala da će se primjenom Medijske strategije definisati jasniji programi za uvođenje medijske pismenosti u školske programe.
“Sa UNICEF-om planiramo pokretanje projekta medijske pismenosti za djecu. Fokus moramo staviti na mlade i djecu. Generacijama koje dolaze govor mržnje mora biti stran. Ako ne krenemo odmah, stvorićemo nove generecije sklone konfliktima i destrukciji”, istakla je Vlaović.
Vlaović je rekla da je, u cilju uspostavljanja sistematičnog planiranja i praćenja aktivnosti vezanih za unapređenje medijske pismenosti, praćenje ubrzanih promjena u digitalnoj eri i njihovom prilagođavanju lokalnom kontekstu, potrebno uspostaviti Nacionalni savjet za medijsku pismenost.
Ona je istakla da će Ministarstvo kroz Medijsku strategiju sistemski jačati odgovor na ta pitanja, što podrazumijeva jedinstveno razumijevanje definicija govora mržnje, usagalašavanje prakse i primjenu međunarodnih standarda.
“Pozivam da budemo odlučni, hrabri i beskompromisni, jer smo se našli u situaciji da govoru mržnje moramo pristupiti kao izuzetno destruktivnom fenomenu prema temeljnim načelima slobode i demokratije”, navela je Vlaović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
