Podgorica, (MINA) – Obrazovanje ima ključnu ulogu u kreiranju odgovornog odnosa prema životnoj sredini i jedan je od najznačajnih instrumenata za formiranje stavova mladih koji će poštovati principe održivog razvoja, kazali su iz Agencije za zaštitu životne sredine (EPA).
Iz Agencije su rekli da u mnogim slučajevima antropogeni faktor, svugdje u svijetu, pa i u Crnoj Gori, pokazuje i svoje loše strane, što je u tijesnoj vezi sa iluzijom da su prirodni resursi neiscrpni.
“Naime, i pored različitih ”zelenih inovacija”, i dalje su prisutne neprihvatljive prakse koje rezultiraju kontinuiranom degradacijom životne sredine sa dalekosežnim negativnim efektima”, kazali su iz EPA-e agenciji MINA.
Kako su naveli, u pokušajima potčinjavanja zakona prirode u svoju korist, pritom narušavajući ekološku ravnotežu, paradoksalno čovjek kao „korisnik“, uslijed sopstvenih postupaka, pored uništavanja prirode i sam strada od negativnih posljedica.
U Agenciji smatraju da obrazovanje ima ključnu ulogu u kreiranju brižnog i odgovornog odnosa prema životnoj sredini.
“Kao takvo, obrazovanje posebno mladih ljudi smatramo jednim od najznačajnih instrumenata, koji treba pomogne u formiranju stavova mladih naraštaja koji će razumijeti, poštovati principe održivog razvoja i živjeti u skladu sa njima”, rekli su iz Agencije.
Kako su naveli, kada je riječ o obrazovanju o zaštiti životne sredine i održivom razvoju, njegov najveći značaj ogleda se u razumijevanju uticaja ponašanja pojedinaca na sredinu koja nas okružuje.
“Kao i u podizanju znanja, jačanju ekološke svijesti i sposobnosti da se procjene i uporede različiti uticaji, kao i formira kritički stav prema negativnim obrascima ponašanja prema životnoj sredini”, dodali su iz EPA-e.
Iz Agencije su, odgovarajući na pitanje da li bi podržali uvođenje ekologije i zaštite životne sredine kao fakultativnog predmeta u osnovnim i srednjim školama, naveli da Ministarstvo prosvjete i Zavod za školstvo, posebno uzimajući u obzir nastojanje razvoja Crne Gore kao ekološke države, ulažu napore da kroz reformu obrazovanja uključe temu ekologije i unaprijede znanja o značaju očuvanja životne sredine, kako u osnovnim, tako i srednjim školama.
Iz EPA-e su kazali da već dugi niz godina, u saradnji sa tim institucijama, organizuju program ekoloških edukativnih časova.
To je, kako su dodali, jedan od načina za postizanje željenog cilja – obrazovanog mladog čovjeka koji će razumijeti globalna ekološka pitanja i probleme, kompleksnosti prostora u kojem živi i međusobnu zavisnost brojnih faktora i resursa i samim tim usmjeriti ponašanje na ekološko odgovoran način.
“Tokom te edukacije, kroz interaktivnost sa učenicima nastojimo podići svijest o modelu ponašanja koji bi trebalo da postane dio svakodnevnog života”, naveli su iz EPA-e.
Iz Agencije su kazali da je u okviru obrazovnog programa, kao i u okviru fakultativnih predmeta, tema ekologije već značajno prisutna.
“Svakako, obrazovni sistem zahtijeva stalnu nadogradnju prilagođenu vremenu u kojem živimo, pa tako i znanje o konceptu zaštite životne sredine, u skladu sa aktuelnim ekološkim temama”, rekli su iz Agencije.
Iz tog razloga su, kako su naveli, pokrenuli edukativnu eko misiju i nastoje da nastave saradnju među ekspertima iz oblasti obrazovanja i ekologije, kroz predavanja i radionice.
U Agenciji smatraju da su na taj način kreirali važan zajednički instrument, koji će obezbijediti raznolike vidove sticanja znanja i prenošenja informacija, kao i dodatno i intenzivno uključiti učenike i zainteresovati.
“Posebna vrijednost tog načina edukacie je i u tome što realizaciju pojedinih aktivnosti predložimo u prirodnom okruženju, kako bi učenici kroz praktična iskustva sticali integralna znanja koja će im omogućiti aktivno učešće u stvaranju zdrave i nezagađene životne sredine”, dodali su iz EPA-e.
Ekološku svijest, kako su kazali, treba buditi od najranijeg djetinjstva.
“Sa obzirom na to, uvažavajući napore vaspitača na tu temu, Agencija već duže vrijeme sarađuje i sa predškolskim ustanovama širom Crne Gore i realizuje ekološke radionice u vrtićima kroz različite sadržaje prilagođene najmlađem uzrastu”, naveli su iz EPA-e.
Iz Agencije su istakli da bez obzira na status, zanimanje ili uzrast, kao član društva svaki pojedinac ima ulogu i odgovornost u zaštiti životne sredine.
Potrebno je, kako su rekli, razumjeti da su prirodni potencijali mjera opstanka, i kao takvi neprocjenjivi.
Iz Agencije su kazali da upravo zato, pored nadležnih institucija, svako može i mora aktivno da učestvuje u realizaciji politike zaštite životne sredine i prirode, i to prvenstveno kroz promjenu negativnih obrazaca ponašanja i usvajanjem zdravih i ekoloških stilova života koji su lako primjenjivi u svakodnevici.
„Primjeri nesavjesnog prekomjerenog trošenja prirodnih resursa, neadekvatnog odlaganja otpada, krivolova, učestalih požara, su i dalje neke od oblasti u kojima su neophodna značajna poboljšanja“, naveli su iz EPA-e.
Oni su kazali da pored negativnih primjera, postoji mnogo pozitivnih.
“Društvene mreže Agencije povezale su nas sa mnogim divnim ljudima sličnih interesovanja i načina života. Mnogi od njih su mladi, kreativni”, naveli su iz Agencije.
Kako su dodali, novonastali klub volontera Agencije broji sve više članova.
“Svi koji nas prate, znaju koliko smo ponosni na saranju sa opštinama širom Crne Gore, institucijama zdravstvenog sistema, državnim institucijama, nevladinim sektorom, predanim profesionalcima i entuzijastičnim volonterima tokom realizovanja kapanje “Za ljepšu i zdraviju Crnu Goru””, istakli su iz EPA-e.
Iz Agencije su poručili da su ekonomski prosperitet i ljudske djelatnosti u direktnoj vezi sa očuvanjem životne sredine.
Iz Ministarstva prosvjete kazali su da postoje različiti modaliteti izučavanja sadržaja vezanih za ekologiju i zaštitu životne sredine – kao obaveznog nastavnog predmeta, izbornog predmeta, kao i međupredmetnih oblasti.
„Ministarstvo prosvjete u potpunosti podržava i podstiče sve modalitete izučavanja materije vezane za tu oblast, kako bi naše škole postale zelene škole, kao i kako bi se u punom kapacitetu nastavio projekat „Eko škole““, rekli su iz tog Vladinog resora Agenciji MINA.
Iz Ministarstva su naveli da nastavničkog/profesorskog kadra koji će učenicima prenositi znanja iz te oblasti ima dovoljno, posebno imajući u vidu činjenicu da u Crnoj Gori postoji Biotehnički fakultet koji obrazuje kadrove iz te oblasti.
Kako su kazali, izborni predmet Ekologija i zaštita životne sredine izučava se u 33 srednje škole i pohađa ga ukupno 2.076 učenika.
Iz Ministarstva su rekli da je predmet Ekologija i zaštita životne sredine zastupljen u 32 od ukupno 65 novih modularizovanih obrazovnih programa u srednjem stručnom obrazovanju.
Kako su naveli, u obrazovnim programima nivoa III, predmet Ekologija i zaštita životne sredine zastupljen je u tri obrazovna programa kao obavezan opšteobrazovni predmet/modul.
„U programima nivoa IV1 predmet Ekologija i zaštita životne sredine zastupljen je u 29 programa, kod 11 programa je obavezan predmet, kod 18 kao izborni modul“, kazali su iz resora prosvjete.
Kako su dodali, određene oblasti koje se izučavaju kroz predmet Ekologija i zaštita životne sredine, izučavaju se i kroz pojedine stručne module u Obrazovnim programima.
Iz Ministarstva su kazali da se u osnovnim školama i gimnazijama sadržaji vezani za ekologiju i zaštitu životne sredine izučavaju kroz nastavne predmete, ili kao međupredmetne teme.
„U osnovnoj školi, u I, II i III razredu, u okviru predmeta Priroda i društvo, obrazovno-vaspitni ishod 5 koji se odnosi na prirodnu i društvenu sredinu u svom okruženju, navedeno je, pored ostalog: „Objasni kako on/ona i drugi ljudi utiču na prirodu i kako mogu doprinijeti očuvanju životne sredine i uređenju prostora u kome žive““, naveli su iz Ministarstva.
Kako su kazali, u osnovnim školama, u IV i V razredu, sadržaji vezani za ekologiju i zaštitu životne sredine izučavaju se kroz nastavni predmet Priroda.
Iz Ministarstva su naveli da su u nastavi Prirode u osnovnoj školi zastupljene teme – Obrazovanje za održivi razvoj, Obrazovanje u oblasti vanrednih situacija izazvanih prirodnim katastrofama i Preduzetničko učenje.
„Nastavnici, shodno specifičnostima lokalne sredine, resursima, afinitetima učenika određuju teme ili sadržaje koje će realizovati u sklopu programa Prirode“, dodali su iz Ministarstva.
Oni su kazali da se u VI, VII i VIII razredu sadržaji vezani za ekologiju i zaštitu životne sredine nude učenicima kroz međupredmetne teme.
Iz Ministarstva su dodali da su u nastavi biologije u osnovnoj školi zastupljeni ciljevi iz Obrazovanja za održivi razvoj, Obrazovanja u oblasti vanrednih situacija izazvanih prirodnim katastrofama i Preduzetničkog učenja.
Kako su naveli, u IX razredu se u sklopu međupredmetne teme Obrazovanje za održivi razvoj mogu realizovati teme – klimatske promjene, zelena ekonomija.
Takođe, kako su rekli, mogu se realizovati ciljevi iz tema Zaštita životne sredine i Biodiverzitet.
Iz Ministarstva su kazali da se u gimnazijama sadržaji vezani za ekologiju i zaštitu životne sredine takođe nude učenicima kroz međupredmetne teme.
„Definisani sadržaji u toj oblasti su – Klimatske promjene, Zelena ekonomija, Zaštita životne sredine, Vrednovanje i planiranje prostora – održivi gradovi i naselja, Biodiverzitet, Zdravstveno obrazovanje i vaspitanje“, dodali su iz tog resora.
Kako su rekli, sadržaji vezani za ekologiju i zaštitu životne sredine mogu se ponuditi učenicima i kroz slobodne aktivnosti koje su u programima zastupljene sa jednim časom sedmično.
„Škola, u zavisnosti od interesovanja učenika, nudi učenicima sadržaje, vezane sa načinima zaštite zdravlja i razvoj sopstvene odgovornosti za svoje zdravlje i zdravlje drugog, za čuvanje okoline i otklanjanju štetnih uticaja na prirodu“, naveli su iz Ministarstva.
Tekst je urađen u sklopu projekta koji je finansiran iz Fonda za pluralizam.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
