Podgorica, (MINA) – Ženski klub crnogorske Skupštine je najuspješniji primjer međupartijskog dijaloga u Crnoj Gori, ocijenila je ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, Karen Medoks.
Medoks je na panel diskusiji “Buđenje”, povodom godišnjice osnivanja Ženskog kluba, kazala da je to skupštinsko tijelo pokazalo da vladajuće i opozicione stranke mogu, rame uz rame, da pregovaraju i nalaze rješenja.
“Istakli ste vrijednost koju žene donose politici i rješavanju sukoba, kao i značaj povećanja broja žena na pozicijama moći i uticaja”, navela je Medoks.
Ona je rekla da je ponosna na sve što je postignuto u Ženskom klubu.
“Prošla godina je bila godina u kojoj je politička scena u Crnoj Gori postala prilično dinamična a, nažalost, i godina u kojoj su politika i društvo postali prilično podijeljeni”, istakla je Medoks.
Ona je kazala da uvesti više žena u politiku nije lako, dodajući da se žene doživljavaju kao laka meta za mizoginiju.
Prema riječima Medoks, žene na pozicijama moći, u kom god sektoru da rade, imaju odgovornost da budu zajedno, ali i da inspirišu žene da zauzmu vodeće pozicije.
Kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Vesna Pavićević je navela da žene treba da budu pisutne na svim pozicijama odlučivanja.
Kako je kazala, aktivnosti tog kluba su pokazale da žene mogu i hoće da urade sve, kako bi obezbijedile bolji ambijent za sve građane i građanke.
Ona je istakla da je riječ “buđenje” adekvatan izraz borbe za ravnopravan tretman, navodeći da se u Ženskom klubu vodi konstruktivan dijalog, sa zajedničkim ciljem – da žene i muškarci u Crnoj Gori budu ravnopravni.
Prema riječima Pavićević, posvećenost Ženskog kluba daje dimenziju više zajedničkom cilju, imajući u vidu da članice i pridruženi član Boris Mugoša, pripadaju različitim političkim partijama.
“Iako su u Ženskom klubu ponekad prisutna različita mišljenja, konstruktivnost razgovora pokazuje da treba da nas je više u parlametnu i na važnim pozicijama. U tom smislu treba da ide glas budne žene”, rekla je Pavićević.
Ona je poručila da je žena u Crnoj Gori odvajkada poštovana kao majka, domaćica, ali i da je rođenje sina slavljeno u većoj mjeri nego rođenje kćerke.
Prema riječima Pavićević, iz tog razloga, žena je od rođenja prinuđena na buđenje i samosvjesnost.
“Humanost i solidarnost žena sa kamena Crne Gore nas povezuje u ovom klubu da, svojim aktivnostima, pokažemo da ćemo se, kao poslanice, zauzeti za sve žene u Crnoj Gori. Istrajaćemo i trasiraćemo put naših žena u Evropsku uniju (EU)”, kazala je Pavićević.
Kopredsjednica Ženskog kluba Branka Bošnjak je navela da je ponosna što se Ženski klub pokazao kao svijetli primjer da svi mogu da rade zajedno, bez obzira na ideologiju i politički spektar.
“Pokazle smo jedinstvo, kompaktnost, snažno se izdigle iznad razlika i radile na stvarima za dobrobit svih”, poručila je Bošnjak.
Ona je navela da je, u tom kontekstu, Ženski klub uradio veliki posao.
“To što nas je, kao žena, manje na mjestima odlučivanja neće umanjiti našu snagu da doprinesemo i izborimo se za ravnopravan status”, poručila je Bošnjak.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Daniela Gašparikova kazala je da, težeći dijalogu koji treba da vodi postizanju rodne ravnopravnosti, pohvaljuje ulogu poslanica i poslanika, koji su se udružili sa ženama iz različitih sfera javnog života kako bi prepoznali duboko ukorijenjene kultune norme.
Ona je dodala da te nesvjesne predrasude često predstavljaju prepreke za sprovođenje politika i zakona koji treba da vode rodnoj ravnopravnosti.
“S obzirom da smo svjesni ovoga, moramo da skrenemo pažnju na njihovo postojanje. Imajući odogovornost u rukama, poslanici stoje u prvim redovima kada je u pitanju obezbjeđivanje zakonodavstva koje se odnosi na žene i djevojčice”, smatra Gašparikova.
Ona je podsjetila da je Crna Gora prije deset godina usvojila Istanbulsku konvenciju, dodajući da je to dalo mogućnost institucijama da stvaraju odgovorni sistem za prevenciju nasilja.
“Radeći na tome da se poboljša sistem međunarodnih obaveza, to dugujemo žrtvama najbrutalnije manifestacije nasilja, koje je, nažalost, uzelo danak u proteklih 12 mjeseci”, rekla je Gašparikova.
Ona je poručila da je povećana ekonomska aktivnost žena ključna ka ostvarivanju održivog društva, dodajući da postizanje rodne ravnopravnosti podrazujmijeva adekvatnu raspodjelu resursa svih institucija.
Kako je navela, javno trošenje mora da uzme potrebe žena i rodne ravnopravnosti.
“UNDP se godinama zalaže za rodnu ravnopravnost. U isto vrijeme, principi Povelje UN-a se ne mogu premjenvati selektivno. Dakle, moramo se postarati da prava i dostojanstvo žena i djevojčica budu obezbijeđena”, kazala je Gašparikova.
To, kako je zaključila, znači da žene i djevojčice ne smiju da trpe nasilje, ali i da moraju da budu uključene u proces donošenja odluka i da ne smiju biti siromašne.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
