fbpx
NaslovnicaCrna GoraDruštvoLjudska prava ne mogu čekati rješavanje drugih problema

Ljudska prava ne mogu čekati rješavanje drugih problema

Podgorica, (MINA) – Ljudska prava ne mogu čekati rješavanje svih drugih problema u društvu, jer su prioritetna i zato se ne smiju držati po strani, ocijenjeno je na sastanku ombudsmana Siniše Bjekovića sa komesarkom Savjeta Evrope za ljudska prava, Dunjom Mijatović.

Kako je saopšteno iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, tokom zvanične posjete Crnoj Gori Mijatović je sa Bjekovićem razgovarala o aktuelnim temama, s fokusom na socijalnoj koheziji, pravima manjina, govoru mržnje, slobodi izražavanja i slobodi medija.

Mijatović i Bjeković su se saglasili da je važno dobijanje „A“ statusa u procesu reakreditacije Zaštitnika pred Globalnom alijanskom nacionalnih institucija za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN), za šta je neophodna izmjena Zakona o Zaštitniku kako bi se unaprijedila nezavisnost institucije.

Mijatović je kazala da podržava potrebu formiranja radne grupe koja će raditi na pripremi izmjena Zakona u što skorijem roku, čime bi se ojačala finansijsku i institucionalna nezavisnost, uključujući i procedure angažovanja kadra u skladu sa Pariškim principima i drugim medjunarodnim standardima.

“Dobijanje A statusa važno je za državu, ne samo za instituciju Zaštitnika”, kazala je Mijatović, navodeći da je potrebno temu ljudskih prava držati visoko na društveno-političkoj agendi.

Bjeković je, govoreći o ispunjavanju preporuka, kazao je da je u posljednje vrijeme prisutan trend pasivnosti pojedinih organa javne uprave, kašnjenja u odgovorima i nepostupanja u rokovima.

Kako je rekao, time se šalje svojevrsna poruka marginalizacije ljudskih prava, jer se bavljenjem „većim“ i „važnijim“ temama i nagomilanim ekonomskim, socijalnim, političkim problemima ne može staviti u drugi plan ostvarivanje ljudskih prava.

„Ona ne mogu da čekaju rješavanje drugih problema, jer su ona sama po sebi prioritetna, a građani/ke životno zainteresovani da ih ostvare“, rekao je Bjeković.

On je naglasio da je sveprisutan trend uvredljivog govora u javnom diskursu, koji najčešće u onlajn sferi prelazi u govor mržnje, što je posebno izraženo prema manjinskim grupama i ženama u javnom životu.

Na sastanku je, kada je u pitanju politički diskurs, ocijenjeno da je oštar, ponekad i uvredljiv, odnosno govor koji šokira javnost karakteristika političkog govora, pri čemu su političari oni koji moraju više da trpe.

Istaknuto je da miješanje u političke rasprave može biti prihvatljivo samo u izuzetnim okolnostima.

“Za razliku od toga, obični građani moraju biti zaštićeni od uvredljivog, mizoginog i govora mržnje koji se plasira u javnosti”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da sve žene, pa i one u političkom i javnom diskursu, moraju biti zaštićene od tih pojava, posebno kada se to dešava izvan debate od javnog interesa i onda kada takvo ponašanje ima za cilj samo da uvrijedi žene.

“Konačno, u polarizovanom društvu političari moraju shvatiti značaj poruka koje šalju i imati povećanu odgovornost za njihov uticaj u društvu”, dodaje se u saopštenju.

Ističe se da je poseban akcenat na saastanku stavljen na oblast nasilja u porodici i nasilja nad ženama.

Na sastanku je zaključeno da treba biti rezervisan, dok se ne vide efekti nedavnih izmjena krivičnog zakonodavstva, odnosno kakve će one posljedice proizvesti po žrtve nasilja, odnosno da li će se time efikasno uticati na suzbijanje ove pojave.

Mijatović i Bjeković su ocijenili da je potrebno dalje jačanje ambijenta za ostvarivanje slobode izražavanja i rad nezavisnih medija i samoregulacije u ovoj oblasti, kao i sprovođenje aktivnosti kojima će se regulisati odgovornost za nezakonite sadržaje, posebno u internet sferi.

“Pri tome se mora voditi računa i o medijskim slobodama i slobodi izražavanja, izbjegavajući različite vrste pritisaka na novinare i poslenike javne riječi, naročito iz sfere javne vlasti”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da se, u slučajevima kada se primjenjuju mjere ograničenja slobode izražavanja, a naročito kod primjene najstrožijih mjera kao što je krivičnopravna ili prekršajnopravna odgovornost, mora voditi računa o primjenljivim međunarodnim standardima.

Govoreći o položaju Roma u Crnoj Gori, Bjeković je podsjetio da je prošlogodišnji izvještaj institucije, o čemu govori i trenutna situacija, pokazao da pripadnici tog naroda žive i dalje u lošim materijalnim uslovima, dok jedan broj njih još uvijek nema riješen građansko-pravni status u Crnoj Gori.

To, prema riječima Bjekovića, direktno utiče i na njihovu socijalnu sigurnost i dobijanje jednakih šansi za ostvarivanje drugih prava.

“Isto tako, ukazano je na izuzetno teško materijalnu situaciju, posebno kada je u pitanju oblast stanovanja, učešće na tržišt u rada, obrazovanje, zdravstvena zaštita i drugo”, naveli su iz institucije Zaštitnika.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Belgija bolja od Rumunije

Podgorica, (MINA) - Fudbaleri Belgije pobijedili su večeras u Kelnu selekciju Rumunije 2:0, u...