Podgorica, (MINA) – Koncept otvorenih lista neće riješiti problem nedostatka političke odgovornosti, a istovremeno će otvoriti niz drugih i mogao bi da utiče na povećanje političke korupcije i klijentelizma, smatra profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore Olivera Komar.
Komar je kazala da je osnovni argument onih koji se zalažu za „otvaranje“ izbornih lista povećanje odgovornosti izabranih poslanika, jer, ako bi birači direktno glasali za neku osobu, ona bi imala veći legitimitet da ih predstavlja i teorijski bi bila više odgovorna svojim biračima nego partiji.
Ona je rekla da razumije one koji žele da riješe problem političke odgovornosti, ali smatra da uvođenje otvorenih lista nije način za to.
Prema riječima Komar, iako otvorene liste teorijski daju biračima mogućnost izbora i uticaja na unutarpartijsku politiku – kada su rezultati u pitanju, unutarpartijska politika i dalje najznačajnije utiče na to ko će biti izabran.
“O alokaciji resursa, sredstava i prilika o kojoj partije takođe odlučuju, ne treba ni govoriti”, kazala je Komar za Pobjedu.
Smatra i da je manji problem to što ova reforma vjerovatno ne bi donijela rezultate koji se očekuju, u odnosu na to što bi imala vrlo negativne posljedice.
“Sistem otvorenih lista utiče na povećanje političke korupcije i klijentelizma, što takođe znamo, kako iz literature, tako i iz konkretnih primjera. Ukoliko stavite u konkurentski odnos pripadnike iste partije, oni se međusobno ne mogu boriti za mandate na ideološkoj osnovi, jer ih programska opredjeljenja partije čine jednakima” rekla je Komar.
Prema njenim riječima, sistem otvorenih lista negativno bi uticao i na rodnu balansiranost u politici u trenutku kada je sistem kvota počeo da daje rezultate.
“Otvaranjem lista, srušićemo to što smo postigli. Prema pomenutom istraživanju koje je simuliralo sistem otvorenih lista u Crnoj Gori, da smo ih koristili na parlamentarnim izborima 2020. godine, svega 4,8 odsto birača bi biralo ženu”, kazala je Komar.
Ona je podsjetila da do sada niko nije precizirao kako bi sistem otvorenih lista trebalo konkretno da izgleda i istakla da se one mogu pojaviti u više oblika i biti dio više izbornih sistema.
“Na primjer, možemo imati čisti proporcionalni sistem sa otvorenim listama i jednom izbornom jedinicom ili čisti proporcionalni sa otvorenim listama i više izbornih jedinica, jedan preferencijalni glas, sistem sa dodatnim glasom, mješoviti proporcionalno većinski sistem gdje bi proporcionalni dio sadržao otvorenu listu”, rekla je Komar.
Promjena izbornog sistema, kako je kazala Komar, nije nešto čemu treba pristupiti olako, jer čak i najmanja promjena može imati ozbiljne posljedice po način na koji se politička volja građana prevodi u mandate.
“To je jedan od razloga zbog čega se, po Ustavu Crne Gore, traži dvotrećinska većina glasova svih poslanika za promjenu izbornog zakonodavstva. Potreban je najširi politički i društveni konsenzus da bismo mijenjali elemente izbornog Sistema”, navela je Komar.
Smatra da Crna Gora još uvijek nije spremna za to i dodala da i nije sigurna da ima potrebe za velikim sistemskim promjenama dizajna izbornog sistema.
“Nikako da naučimo lekciju da sistem neće „proraditi“ time što ćemo mijenjati strukturu, nego treba da se pozabavimo više mijenjanjem kulture funkcionisanja i umjesto da mijenjamo zakone, počnemo da ih istinski implementiramo. Tako i za izborni zakon”, poručila je Komar.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
