Podgorica, (MINA) – Problemi sa kojima se suočavaju žene na sjeveru Crne Gore mnogo su izraženiji u odnosu na one koje imaju pripadnice te populacije iz ostalih djelova države, ocijenila je aktivistkinja Poligona za žensku izuzetnost – Sofija, Rebeka Čilović.
Ona je u intervjuu agenciji MINA kazala da žene na sjeveru deklarativno nemaju probleme koji su drugačiji od onih sa kojima se suočavaju žene u centralnom i južnom dijelu države.
“Tamo gdje se blicevi fotoaparata i kamere slabije pale, gdje je pažnja manja a glas emancipacije tiši, tamo je dominantna slika utišavanja svih potencijalnih glasova koji će vršiti tu istu emancipaciju”, objasnila je Čilović.
Prema njenim riječima, svi problemi sa kojima se ženska populacija suočava u centralnom i južnom dijelu države dvostruko su više izraženi na sjeveru.
“Patrijarhat koji nemilosrdno grize, svoje kandže pokazuje jače na sjeveru”, rekla je Čilović.
Ona je naglasila da je to dovoljan znak da treba malo više raditi na tom području.
“Jer tamo na ruralnim područjima, gdje su žene manje uposlene, gdje je tradicija jača i dominantan princip porodičnih zadruga, tu su žene još više izložene svim oblicima diskriminacije, a vrlo često i nasilja”, objasnila je Čilović.
Govoreći o konkretnim problemima sa kojima se suočavaju žene u tom dijelu države, Čilović je istakla podatak da porodilje u ruralnim područjima na sjeveru ne dobijaju pomoć i podršku patronažne sestre prvih dana nakon porođaja.
Ona je kazala da ne može licitirati brojevima, ali da su, u okviru aktivnosti Poligona, od velikog broja žena dobili informaciju da u njihovim sredinama ne postoji mogućnost da ih posjeti partonažna sestra nakon porođaja.
To je, kako je naglasila Čilović, alarm za institucije.
Odgovarajući na pitanje o rodno zasnovanom nasilju, Čilović je pozvala institucije da se žustrije i hrabrije hvataju u koštac sa nasiljem i nasilnicama.
Kako smatra Čilović, država bi trebalo više da se bavi i problemima koje imaju majke koje su samohrane, koje su na marginama i koje su žrtve nasilja.
“Država se mora aktivnije uključiti u rješavanje tih problema, jer su nam to gorući problemi na sjeveru”, rekla je Čilović.
Odgovarajući na pitanje o institucionalnoj podršci ženama žrtvama nasllja na sjeveru, ona je kazala da organi rade svoj posao, ali da se i dalje traži idealna žrtva.
“Sve se radi da do te idealne žrtve ne dođe”, naglasila je Čilović.
Ona je ukazala i na volontersku kampanju koju sprovodi Poligon o postporođajnoj depresiji i istakla da veliki broj žena traži pomoć i informacije o ovom problemu.
Čilović je kazala da bi institucije u državi trebalo da prate rad društvenih organizacija i pokreta, kako bi se uključile u rješavanje tako važnih problema.
Prema njenim riječima, Poligon je uputio i dopis Ministarstvu zdravlja tražeći stručnu pomoć za pružanje podrške ženama koje su je tražile, međutim, kako je navela, odgovor Ministarstva je izostao.
Na pitanje o političkom angažovanju žena, Čilović je kazala da smatra da kvote jesu dobar put i kanal pomoću kog dolazi do emancipatorskog momenta u kom se žene ohrabre da se priključe, aktivno djeluju i budu politički angažovane.
“Međutim, ono što mi se zaista ne dopada je dojam da su žene sve češće ikebane prisutne samo da ispune tu kvotu, a ne da se istinski založe i da do kraja budu žene u tim partijama”, rekla je Čilović.
Prema njenim riječima, žene koje su članice partija trebalo bi da se, zajedno sa ženama iz drugih političkih partija, organizuju kako bi lobirale i pregovarale o zakonima koji su značajni za promociju ženskih ljudskih prava u Crnoj Gori.
“Prisustvo žena u lokalnom i državnom parlamentu je bitno ne samo zbog programa za koji se zalaže ta partija, nego i zbog tog momenta da žene moraju biti svjesne da bi trebalo da daju doprinos i ovom pitanju”, rekla je Čilović.
Ona je dodala da je izlazak iz privatne u javnu sferu ženama u Crnoj Gori izuzetno otežan.
Čilović je naglasila značaj ženske solidarnosti i sestrinstva, navodeći da patrijarhat uglavnom održavaju žene.
“Patrijarhat i takvo ustrojstvo tjeraju žene da se zapravo udružuju jedna protiv druge, a da budu na strani muškaraca, zato što je moć u muškim rukama”, rekla je Čilović.
Ona je istakla da žene kroz aktivizam traže jednaka prava za sve.
“U Crnoj Gori još uvijek nije dovoljno politički korektno izjasniti se da pripadate feminizmu”, rekla je Čilović, naglašavajući da je feminizam točak koji se pokreće naprijed.
Ona je kazala da je važno da se o patrijarhatu koji postoji u crnogorskom društvu govori otvoreno.
“Ali i da institucije koje tako voljno i raširenih ruku dočekuju sve izmjene i dopune zakonskih regulativa najzad počnu i da primjenjuju iste”, rekla je Čilović.
Komentarišući napredak u oblasti rodne ravnopravnosti u kontekstu evropskih integracija, Čilović je rekla da integracije mogu biti alat.
“Ali ako ne dođe do suštinske emancipacije i ako se od vrtića ne počne raditi sa našom djecom, i ako ne shvatimo da ne postoje muški i ženski poslovi, već da u sklopu jednog domaćinstva svi zajedno moramo da radimo kako bi ono bilo održivo, onda ne možemo govoriti da je postignut balans između privatnog i poslovnog”, rekla je Čilović.
Ona je kazala da sve regulative i najbolji zakoni ne mogu pomoći ukoliko se svi kao zajednica ne okupimo oko ideje da vaspitavamo i edukujemo mlađe generacije u duhu progresa.
Komentarišući najave da bi trebalo da bude usvojen Zakon o pravnom priznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja kao i činjenicu da su su pojedine vjerske organizacije pozvale na neusvajanje tog zakona, Čilović je kazala da bi njegovo usvajanje bio pozitivan korak.
“Crkva je tu da daje svoju mišljenje”, rekla je Čilović.
Ona je dodala da vjeruje da će u Crnoj Gori ipak zakoni biti najjači.
“Tamo gdje je država slaba, tamo je crkva jaka. Ja vjerujem da će zakoni biti najjači i da će se svim ljudima u Crnoj Gori dati pravo da budu ono što jesu”, poručila je Čilović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
